Connect with us

Cazin

Zašto je zatvoren GP Hadžin Potok: Hrvatska u obrazloženju navela da legalni prijelaz zatvara zbog ilegalnih migracija?!

Published

on

Dakle, prvo je sredstvima EU izgrađen zatvor za migrante u blizini Bihaća. Potom je EU donijala nova pravila postupanja sa migrantima na vanjskim granicama , a bi na kraju Hrvatska “zbog migracija zatvorila legalni granični prijelaz”.

Hrvatske vlasti zatvorile su granični prijelaz sa BiH Hadžin Potok kod Velike Kladuše. U dokumentu koji je u posjedu Istrage, MUP Republike Hrvatske je naveo da je granični prijelaz zatvoren zbog – ilegalnih migracija.

Dakle, prema tumačenju hrvatske policije, ilegalni migranti koriste legalne granične prijelaze.

“Obzirom da i dalje bilježimo veliki migracijski pritisak na zajedničkoj državnoj granici, kao i da se ruta migracija sada preusmjerila od mjesta Hadžin Potok, Šiljkovače te Bogovolje, do samog graničnog prijelaza, napominjemo kako smo stava da se privremeno, iz sigurnosnih razloga, ne donosi odluku o prekategorizaciji predmetnog graničnog prijelaza”, navedeno je u dopisu MUP-a Republike Hrvatske dostavljenom direktoru Granične policije BIH Mirku Kuprešakoviću i Zlatku Vranješu, predsjedniku Mješovitog povjerenstva za praćenje provedbe ugovora između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine o graničnim prijelazima.

 

Odluka hrvatskih vlasti dolazi dvadesetak dana nakon odluke čelnika EU o drugačijem pristupu migrantskoj krizi.

“Vijeće je danas poduzelo odlučan korak prema modernizaciji pravilnika EU-a za azil i migracije. Postignut je dogovor o pregovaračkom stajalištu o Uredbi o postupku azila i Uredbi o upravljanju azilom i migracijama”, saopćeno je 8. juna iz Vijeća EU.

Prema istom saopćenju, Uredbom o postupku azila uvode se i obavezni postupci na granici kako bi se na vanjskim granicama EU-a brzo procijenilo jesu li zahtjevi neutemeljeni ili nedopušteni. Osobama na koje se primjenjuje postupak azila na granici nije dopušten ulazak na državno područje države članice EU.

Ljudi koji budu odbijeni mogu, prema novim pravilima, brzo biti vraćeni u matičnu državu ili neku treću zemlju. Je li neka treća zemlja prikladna o tomu će odlučivati zemlje na vanjskim granicama EU-a.

Čelnici EU su se, tako dogovorili da “stvaraju centre na vanjskim granicama EU. Centri bi imali kapacitet da prime godišnje 40 hiljada osoba i u njima bi se odvijali ubrzani postupci utvrđivanja prava na azil. Ukoliko sr procijeni da osoba nije u potrebi za međunarodnim zaštitom, predloženo je da se, najkasnije u roku od šest mjeseci, vrati u državu tranzita ili u zemlju porijekla.

Šta to, suštinski, znači? Znači da će vlasti Republike Hrvatske ubuduće, u skladu sa propisima EU, moći migrante koji im se ne sviđaju vraćati u Bosnu i Hercegovinu.

Podsjetimo, početkom ove godine saopćeno je kako je EU  finansirala izgradnju objekta u neposrednoj blizini migrantskog kampa “Lipa” kod Bihaća kojeg su nevladini aktivisti i opisali kao “pritvorsku jedinicu za migrante”.

Dakle, prvo je sredstvima EU izgrađen zatvor za migrante u blizini Bihaća. Potom je EU donijela nova pravila postupanja sa migrantima na vanjskim granicama , a bi na kraju Hrvatska “zbog migracija zatvorila legalni granični prijelaz”.

“Moram reći da mi je bilo nevjerojatno čitati vijest o tome da vlasti Republike Hrvatske zatvaraju jedino privremeni granični prijelaz za međunarodni promet putnika Hadžin Potok-Bogovolja, odnosno da Uprava za granicu Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske nije dala saglasnost svojim članovima Mješovite komisije za provođenje ugovora između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske o graničnim prijelazima za produženje odluke o privremenom međunarodnom prometu putnika preko stalnog graničnog prijelaza za pogranični promet Hadžin potok-Bogovolja. Dakle, nakon šest godina rada u privremenom statusu međunarodnog graničnog prijelaza za cestovni promet putnika zatvara se jednini Hadžin Potok-Bogovolja u Unsko-sanskom kantonu. Zašto? Zašto baš taj koji itekako ima opravdanje da nastavi sa radom u ranije uspostavljenom režimu od strane Mješovite komisije sve do proglašenja u stalni granični prijelaz za međunarodni promet putnika? S tim u vezi, postavljam pitanje Ministru sigurnosti Bosne i Hercegovine: „Koji je stvarni razlog zbog kojeg se zatvara granični prijelaz Hadžin Potok-Bogovolja za cestovni promet putnika?”„Da li je razlog pogoršana sigurnosna situacija radi migranata, kako to navode iz Uprave za granicu Republike Hrvatske, što mi je sada moram priznati neutemeljeno i neuvjerljivo, te šta će Ministarstvo poduzeti radi hitnog otvaranja ovog graničnog prijelaza za promet putnika?”, kazao je na sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH zastupnik NES-a Jasmin Emrić, piše Istraga.

Cazin

Iz Amerike u BiH: Zlatko Beganović gradi budućnost kroz plantaže kestena i oraha

Published

on

By

Zlatko Beganović iz Pećigrada kod Cazina primjer je uspjeha koji se može postići kada se spoje ljubav prema domovini i vizija budućnosti. Nakon 30 godina rada u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje je vozio kamion, Zlatko se odlučio vratiti u rodni kraj i svoj zarađeni novac uložiti u ono što najbolje poznaje – zemlju.

Na naslijeđenim parcelama, Zlatko je podigao plantažu kestena na pet dunuma, dok je na susjednih 11 dunuma zasadio orahe i lješnjake. Ove godine već ubire prve plodove svog rada, a povrat uloženog novca potvrđuje da je donio ispravnu odluku.

“Dok sam bio u Americi, često sam razmišljao šta bih mogao raditi kada se vratim. Naslijedio sam zemlju i odlučio je iskoristiti ne samo za očuvanje tradicije, već i za pokretanje isplativog posla,” kaže Zlatko. Trenutno radi na podizanju još jedne plantaže kestena u selu Liskovac.

Posebno se ponosi svojim plantažnim kestenom, koji predstavlja novinu u Unsko-sanskom kantonu. Za razliku od šumskog kestena, plantažni je otporan na bolesti i štetočine, a njegova cijena je stabilna i plod tražen na tržištu. Uz to, uzgoj kestena zahtijeva minimalan rad, što ga čini idealnom dugoročnom investicijom.

Plodovi oraha i lješnjaka također imaju veliku potražnju, posebno u konditorskoj industriji. Iako zahtijevaju početnu investiciju, obećavaju stabilan prihod i dugoročnu isplativost.

Poljoprivredni zavod Unsko-sanskog kantona prepoznao je potencijal ovog područja za uzgoj orašastih plodova. Organiziraju edukativne seminare za poljoprivrednike i nude podsticaje kako bi

Iz Amerike u BiH: Zlatko Beganović gradi budućnost kroz plantaže kestena i oraha

Zlatko Beganović iz Pećigrada kod Cazina primjer je uspjeha koji se može postići kada se spoje ljubav prema domovini i vizija budućnosti. Nakon 30 godina rada u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje je vozio kamion, Zlatko se odlučio vratiti u rodni kraj i svoj zarađeni novac uložiti u ono što najbolje poznaje – zemlju.

Na naslijeđenim parcelama, Zlatko je podigao plantažu kestena na pet dunuma, dok je na susjednih 11 dunuma zasadio orahe i lješnjake. Ove godine već ubire prve plodove svog rada, a povrat uloženog novca potvrđuje da je donio ispravnu odluku.

“Dok sam bio u Americi, često sam razmišljao šta bih mogao raditi kada se vratim. Naslijedio sam zemlju i odlučio je iskoristiti ne samo za očuvanje tradicije, već i za pokretanje isplativog posla,” kaže Zlatko. Trenutno radi na podizanju još jedne plantaže kestena u selu Liskovac.

Posebno se ponosi svojim plantažnim kestenom, koji predstavlja novinu u Unsko-sanskom kantonu. Za razliku od šumskog kestena, plantažni je otporan na bolesti i štetočine, a njegova cijena je stabilna i plod tražen na tržištu. Uz to, uzgoj kestena zahtijeva minimalan rad, što ga čini idealnom dugoročnom investicijom.

Plodovi oraha i lješnjaka također imaju veliku potražnju, posebno u konditorskoj industriji. Iako zahtijevaju početnu investiciju, obećavaju stabilan prihod i dugoročnu isplativost.

Poljoprivredni zavod Unsko-sanskog kantona prepoznao je potencijal ovog područja za uzgoj orašastih plodova. Organiziraju edukativne seminare za poljoprivrednike i nude podsticaje kako bi ohrabrili više ljudi na ulaganje u ovu vrstu proizvodnje.

Zlatkova priča dokaz je da se kroz viziju, trud i ljubav prema rodnom kraju može ostvariti uspjeh. Njegova inicijativa ne samo da unapređuje lokalnu ekonomiju već pokazuje da je povratak u domovinu prilika za nove početke.

za nove početke.

Nastavi čitati

Cazin

Sretan dan državnosti BiH!

Published

on

By

Dragi naši čitaoci i građani Bosne i Hercegovine,

Na ovaj poseban dan, dok zajedno obilježavamo Dan državnosti naše domovine, želimo vam uputiti najiskrenije čestitke i podijeliti s vama osjećaj ponosa i ljubavi prema zemlji koja je kroz vijekove čuvala svoj identitet, snagu i dostojanstvo.

Bosna i Hercegovina je više od granica i geografije – ona je dom srcima svih nas, mozaik različitosti, snage i zajedništva. Ovo je dan kada se sjećamo svih onih koji su se borili za njenu slobodu i dostojanstvo, ali i trenutak da svi zajedno pogledamo ka budućnosti, gradeći zemlju koja će biti pravedna, sigurna i svijetla za nas i naše buduće generacije.

Budimo jedinstveni u ljubavi prema svojoj domovini, čuvajmo njene vrijednosti i radimo zajedno na njenom napretku.

Sretan vam 25. novembar – Dan državnosti Bosne i Hercegovine!

Uz najljepše želje,

Cazin.BA team

Nastavi čitati

Cazin

Odlični rezultati za TKD BOSNA Cazin u Bugarskoj

Published

on

By

Od 15.-17.novembra u Sofiji (Bugarska) održan je treći balkanski kup (III OPEN BALKAN KUP), koji je okupio taekwondoiste iz 15 zemalja,50 klubova,774 takmicara i 2347 prijava/startova.

TKD BOSNA – Cazin predstavljalo je 14 takmičara, koji su nakon dva dana osvojili 5 zlatnih, 5 srebrenih i 4 bronzane medalje. Osvajači zlatnih medalja su:

Danina Duric, Asja Omercevic, Umihana Omercevic, Adijan Ćehajić 2x.

Osvajači srebrenih medalja:

Bilić Dzenana, Asja Omercevic, Sajra Delalić, Mesić Sinan i Majetić Una-Fatima

Osvajači bronzanih medalja:

Omerčević Umihana, Sajra Delalić, Azra Mesić i Alina Badić.

U ukupnom poretku klubova, nas klub je zauzeo 8. mjesto, a kao dio reprezentacije BiH zauzeli smo 3.mjesto.

Hvala svima koji su pomogli klub na ovaj odlazak u Bugarsku.

Također hvala i treneru Rami(Ramo legenda) koji je ovo sve povezao/organizovao.Taekwon!

Nastavi čitati
Advertisement

Najčitanije