U Krajini su bili ohrabreni aktivnostima od prošle godine u Kantonu Sarajevo, gdje je konkretno Ured za borbu protiv korupcije KS-a poslužio kao inspiracija. U to vrijeme je sarajevski Ured, vršeći provjeru vjerodostojnosti diploma zaposlenih u javnom sektoru u KS-u, podnio 22 izvještaja Kantonalnom tužilaštvu zbog sumnje da se radi o krivotvorenim diplomama. Ovom provjerom je obuhvaćeno ukupno 22.360 osoba zaposlenih u javnom sektoru KS-a.
Iz izvještaja o procesu provjere diploma u javnim institucijama USK-a jasno je da je proces počeo krajem 2020, ali i da se prilikom provjera pojavio problem. Trebalo je na svim javnim univerzitetima za provjeru pojedinačne diplome platiti 100 KM. Na Univerzitetu u Bihaću je takva odluka zbog procesa provjere stavljena van snage, a traženo je od Vlade USK-a da u budžetu planira sredstva za provjeru. Zatim, provjera nije mogla biti izvršena za diplome Koledža za industrijski menadžment u Ljusini jer je zatvoren, a njihov pravni sljedbenik je Visoka međunarodna škola u Cazinu koja je pod istragom.
Izvršena je provjera 50 institucija i utvrđeno da 35 diploma nije vjerodostojno. Uključujući one neprovjerljive iz Ljusine, Vite plus i Nezavisnog univerziteta iz Banje Luke, to je dodatnih 9 sumnjivih diploma.
Nevjerodostojne diplome nađene su po jedna u kantonalnoj inspekciji, Tužilaštvu, općinskim sudovima Bihać, Cazin, Sanski Most i Velika Kladuša, a šest u Kantonalnom sudu. U Zavodu zdravstvenog osiguranja jedna, u Domu zdravlja Ključ 2, Sanski Most 3, Bosanski Petrovac 5, socijalno-pedagoškoj zajednici 2, u Osnovnoj školi Vrnogreč 5, u vrtiću u Bihaću dvije, te u vrtiću Bosanska Krupa, Osnovnoj školi Brekovica i srednjoj mješovitoj Bosanski Petrovac po jedna.
Verifikacija diploma započeta je, ali još nije dovršena, i u školama Skokovi, Cazin 1, Gata, zatim RTV-u USK-a, Domu zdravlja Bihać, Bolnici u Sanskom Mostu, Službi za zapošljavanje USK-a, a na kraju i kod rekordera po broju uposlenih u Unsko-sanskim šumama sa 560 i MUP-u USK-a sa 1.040 uposlenika.
Provjereno je, dakle, samo oko 1.200 zaposlenih, a nije još oko 50 institucija sa značajno većim brojem zaposlenih. Koliko još ima nevjerodostojnih diploma, pita se profesorica Vildana Alibabić, koja nam je ustupila prikupljene podatke. Za sada najveći broj lažnih diploma ima u zdravstvenim institucijama, ukupno 13, a profesorica ističe i paradoks da je u pravosudnim institucijama bilo 11 nevjerodostojnih diploma.
Samo su pravosudne institucije podnijele krivične prijave, o ostalim institucijama nema podataka. Doduše, zabilježen je jedan sporazumni prekid radnog odnosa, ali nijedan otkaz.
– Rečeno mi je da kod prijavljenih slučajeva lažnih diploma može doći do zastare i da treba mijenjati i zakone u tom smislu, međutim, to je samo jedan od razloga, prisjeća se profesorica Alibabić.
Prema profesoru Slavi Kukiću, radi se upravo o sistemu kakav postoji svugdje u BiH, gdje su tako “obrazovani” i zaposleni zapravo armija političkih botova stranaka na vlasti. U Krajini je samo stvar posla očiglednija jer se nešto pokrenulo sa mrtve tačke. Ipak, postoji bojazan da će sve biti uzaludno.
– Zašto rukovodioci institucija USK-a nisu završili ovaj proces, zašto premijer nije novim odlukama insistirao da se proces provjere završi? Kakav je to odgovor da nisu predvidjeli sredstva u budžetima da plaćaju provjere? Da su htjeli, mogli su predvidjeti sredstva u nekom idućem budžetu. Kakav je to rukovodilac koji zna da ima takvog zaposlenika, a ne poduzme mjere da ga isključi iz radnog odnosa? To je rukovodilac koji je došao na isti ili sličan način i takvih se treba riješiti iz sistema. Dok je takvih, a puno ih je, bojim se da od provjera nema ništa, kazala nam je profesorica Alibabić.
oslobodjnje
Ministarstvo unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona odlučno je u borbi za suzbijanje kršenja saobraćajnih propisa i osiguravanja sigurnosti za sve učesnike u saobraćaju.
Obavještavamo javnost da smo stavili u funkciju stacionarni radarski sistem sa OCR kamerama sa mogućnošću optičkog prepoznavanja znakova.
Ovaj sistem registruje prekršaje prekoračenja brzine, sa mogućnošću prepoznavanja registarskih tablica, prati kretanje učesnika u saobraćaju kao i neregistrovana vozila.
Prilagodite brzinu kretanja u saobraćaju i poštujte ograničenja brzine kretanja, čuvajte svoj i tuđe živote.
U bihaćkom naselju Ružica došlo je do incidenta koji je potresao kada je policijski službenik napadnut od strane krijumčara migrantima.
Prema našim saznanjima, policija je zaustavila kombi vozilo u kojem su se nalazili migranti, kako bi obavila standardnu kontrolu.
Međutim, situacija je eskalirala kada je vozač kombija, identificiran kao osoba porijeklom iz Turske, fizički napao policijskog službenika.
Incident se dogodio tokom rutinske kontrole, kada je vozač odbio surađivati s policijom te je nasilno reagirao na zahtjeve službenika.
Nakon napada, vozač je brzo lišen slobode od strane policije i prevezen u Policijsku stanicu Bihać radi daljnjeg ispitivanja. Očekuje se da će protiv njega biti podignute odgovarajuće optužnice zbog napada na policijskog službenika i krijumčarenja.
Velikokladuška mjesna zajednica Todorovo broji oko 4000 stanovnika u pet naselja i to centar Todorovo, Vejinac, Čelinja, Mrcelji i Golubovići. Osmanilije su ovo mjesto pokušavali osvojiti 20 punih godina, a pod osmansku vlast je palo tek 1578. godine. Odbranu grada je predvodio Mihajlo Todor, a zbog njegove upornosti u odbrani, Osmanlije su mu dali nadimak “deli“ što znači “lud“. Zbog iste te upornosti mjesto Novigrad prozvaše Todor Novi, a nedugo zatim i Todorovo.
Prema popisu stanovništva iz 1991. godine, Todorovo je imalo oko 5500 stanovnika, a danas ih je upola manje. Prosječna starost stanovništva je 35 godina. Svi seoski putevi su asfaltirani, svako domaćinstvo ima struju i vodu, telefon i internet priključak, većina ima odvoz komunalnog otpada.
Todorovo je od Velike Kladuše, koja je administrativni centar ovog područja, udaljeno oko 20-ak kilometara, od Bužima oko 10 kilometara, od Cazina oko 20 kilometara i od Bihaća nešto manje od 50 kilometara.
Todorovska brda su razvođe rijeka Glinice i Kladušnice.
Mještanin koji dobro poznaje historiju sela Nedžad Behrić kaže da danas u Todorovu egzistira nekoliko manjih poslovnih subjekata i to uglavnom u privatnom vlasništvu, a nekoliko većih čiji su vlasnici ljudi iz Todorova, smješteni su u Velikoj Kladuši pa čak i van granica BiH.
-Stanovništvo je uglavnom uposleno u preduzeća koja rade i posluju na području općine Velika Kladuša, rade u poljoprivredi – kooperanti proizvođači ili su van granica BiH. Kada je u pitanju školstvo, podaci su loši kao i na području ostalih općina i gradova Unsko-sanskog kantona – ističe Behrić.
Zbog, kako je rekao, demografskog sloma koji je uzrokovan dijelom lošim odnosom nataliteta i mortaliteta, te ogromnim brojem vanjskih migracija, broj učenika u centralnoj i područnim školama smanjuje se iz godine u godinu.
– Ovdje u Todorovu je najviše roletni spuštano. Moji su svi vani, imamo samo jednog sina koji živi i radi u Bihaću kao ljekar. Vodio sam ga u Švicarsku i upoznao s ljekarima kojima idem tamo. Rekli su mu čim nauči jezik može da dođe. Na njemu je da li će ostati ovdje ili će otići. Meni ne treba ništa, imam hvala Bogu sve. Ali sistem ne valja, ima puno nepravde i ljudi zbog toga odlaze – smatra Mujanović.
Mirzet Ibričić (30) je prije sedam godina napustio Todorovo i otišao raditi u Sloveniju. Dolazi samo zbog roditelja, a kada oni više ne budu živi, ističe da neće imati ni razloga za dolazak.
-Kada sam otišao, na graničnom prijelazu Maljevac čekalo se oko sat do sat i pol, a sada se čeka po pet-šest sati. To je katastrofa koliko je ljudi napustilo ovaj kraj i kanton. Nas u porodici ima 14, a trenutno nas ovdje živi samo pet. Prije su ljudi odlazili a ostajala su djeca i žene. Sada je drukčije – kazao je Ibričić.
Zanimljiv je podatak da je Todorovo bilo općina prije Velike Kladuše. Međutim, izbijanjem Drugog svjetskog rata i novim uređenjem u bivšoj Jugoslaviji, okolnosti i geografska raspodjela općinskih teritorija se mijenja, te ovo naselje gubi status općine kojeg potom dobija Velika Kladuša.
FENA
Pokrenut apel za pomoć Naimu Muhiću, ocu dvoje djece koji boluje od raka
Ismail Barlov je prvak Evrope: Ostvario sam snove, ali ovo je tek početak
Na Ahiret preselio Nadarević (Selima) Esad
Na Ahiret preselila Rožić ( rođ. Skenderović) Razija
FOTO Nakon teške bolesti preminula Nejra Bešić (34), iza nje ostala devetogodišnja kćerka
Na Ahiret preselila Begić (rođ. Silić) Šejla
Na Ahiret preselila Kljajić (rođ. Harbaš Osmana) Hasiba
Na Ahiret preselio Mulalić (Bećira) Ibrahim
You must be logged in to post a comment Login