Brojni univerziteti u našoj zemlji od ove godine uvode nove smjerove. Sve s ciljem raznovrsnije ponude i zadržavanja studenata, ne samo u državi nego i u matničnim gradovima, odnosno kantonima. Tako će budući studenti na Pedagoškom fakultetu u Bihaću od ove godine imati mnogo više izbora.

Nakon srednje škole mnogi maštaju o nastavku obrazovanja, zbog čega često odlaze daleko od kuće ili, pak, ne studiraju, jer ih na tom putu sprečava nedostatak finansijskih sredstava. Da bi upisanih studenata u Unsko-sanskom kantonu bilo više, na Pedagoškom fakultetu su uvedeni novi smjerovi. Glavna ideja je upis studenata koji svoje obrazovanje nisu nastavili zbog udaljenosti visokoškolskih ustanova.

„Upisujem od iduće godine Likovni odsjek jer sam završila likovnu srednju školu. To mi jeste i bila želja neka za dalje studiranje, ali nisam imala mogućnosti tako da mi je jako drago što je sada u našem gradu ova mogućnost“, kaže Sara Mujanović.

Studenti koji završavaju ovaj fakultet rado dijele svoje zadovoljstvo i dosadašnja iskustva, a mnogi od njih će vanredno upisati i neki od novih odsjeka kao što su biologija, hemija te likovna i muzička kultura.

„Moj prosjek je 9,25. Najviše sam zadovoljna profesorima i asistentima na fakultetu kao i predmetima, planom i programom, nastava je vrlo interaktivna, sviđa mi se ovdje“, ističe studentica Inga Midžić.

Ispitivanje tržišta rada je bila samo jedna od sugestija da se novi smjerovi oforme. Svake godine veliki dio profesionalaca svoje struke odlazi u penziju, a veliki broj mladih trbuhom za kruhom, uglavnom preko granice.

„Odlazak mladih je nešto s čim se Bosna i Hercegovina suočava zadnjih nekoliko godina. To je posebno izraženo u Unsko-sanskom kantonu, gdje većina mladih odlazi u treće zemlje – na školovanje ili rad. Nadamo se da ćemo ovom reformom studijskih programa uspjeti zadržati određeni dio mladih da ostanu i studiraju ovdje“, kaže prof. dr. Vildana Pečenković, dekan Pedagoškog fakulteta Univerziteta u Bihaću.

„U situaciji smo kada nemamo kadar ne samo u školama već i u kulturnim institucijama. Stoga su nam i potrebni novi kadrovi, studenti koji će raditi upravo u ovim segmentima, pored toga što uvijek imaju svoja zvanja koja im niko ne može oduzeti, a to je odgajatelj, a to je stub našeg društva“, naglašava prof. dr. Šeherzada Džafić, profesor na Pedagoškom fakultetu Univerziteta u Bihaću.

Upisasti željeno zvanje je ranije značilo i nastavak života 300 km od kuće pa mnogi srednjoškolci nisu nastavili obrazovanje. Sad kad su neki novi smjerovi uvedeni i u Unsko-sanskom kantonu, kažu profesori Pedagoškog fakulteta, nadaju se da će studenata biti više.

federalna.ba

Jako nevrijeme je zadesilo općinu Bužim.

Velika količina kiše spustila se u kratkom roku na ovo područje, što je dovelo do izlijevanja brojnih kanala za oborinske vode, kao i podzemnih voda i potoka. Zaplavljeno je nekoliko objekata i puteva.

“Bile su nezapamćene padavine, kiša bez grada, tuče. Padala je tokom noći, a pogotovo jutros oko 4 sata. Poplave su probudile građane, voda je blokirala ulice, odnijela usjeve, poplava je nosila bale, stočnu hranu”, rekao nam je Ermin Veladžić, predsjednik Udruženja proizvođača mlijeka i mesa iz Unsko-sanskog kantona.

Nanesena je šteta na magistralama, putnoj infrastrukturi, stambenim i proizvodnim objektima, halama. Veladžić kaže i da se voda povukla te da se tek sada očekuje na području Velike Kladuše.

Poljoprivrednik iz Bužima, Ahmet Dizdarević je ovog jutra zatekao svoja goveda u vodi. On je samo jedan od farmera koji je bio primoran privremeno evakuirati telad i junice iz štale.

Na njegovoj farmi je 20 grla, muznih krava, junica i teladi. Polovinu njih je morao jutros izvesti iz objekta.

“Ostala goveda su u izdignutoj štali pa njih nisam morao spašavati, ova su bila u objektu koji je nešto niže. Voda mi je odnijela i dvadesetak rolo bala sijena 200 metara od kuće, a ovo što je ostalo je otkriveno, pokislo, sve je bilo u vodi”, prepričava nam dramatično jutro na svom imanju ovaj poljoprivrednik, poznatiji kao Ahmo.

Bale su kaže bile uredno složene i pokrivene, pa im kiša ne bi ništa mogla da nije došlo do poplava.

Najžalivije mu je što su krave satima stajale u vodi. “Prepao se insan, a da neće hajvan. Njih je to toliko izmorilo da su se jedva pomjerile. Mirne su bile, čekale spas”, priča Ahmo i dodaje da je jutros bila i civilna zaštita.

Za sada je sanirao stanje na svom gazdinstvu, a kako kaže, skeptičan je da će mu neko nadoknaditi štetu.”Neka je živa glava”, dodaje na kraju i završava razgovor jer trenutno s komšijama pomaže raščistiti kuću u koju je ušla voda kod starije komšinice.

Nešto manje štete na svom imanju je zabilježio i poljoprivrednik Ibrahim Ljubijankić, na čijoj su farmi 42 krave.