Sukob u Ukrajini
Znanstvenici: Ako dođe do nuklearnog rata, u ovim zemljama će biti najviše hrane
NITKO ne zna kako će i kada završiti rat u Ukrajini, ali je jasno da Rusija trenutno ne pobjeđuje, odnosno da nije uspjela postići svoj početni cilj – munjeviti udar na Kijev kako bi srušila vladu.
U međuvremenu rastu tenzije između Rusije i SAD-a te neki analitičari upozoravaju da bi ruski predsjednik Vladimir Putin, ako shvati da zasigurno gubi rat, mogao pribjeći korištenju svog moćnog nuklearnog arsenala. Čak je i sam ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov u travnju upozorio da postoji ozbiljan rizik od izbijanja nuklearnog rata.
Ako dođe do toga, Zapad bi mu mogao odgovoriti istom mjerom i time pokrenuti nuklearni sukob na globalnoj razini.
Nuklearna zima
S obzirom na to da raste strah od nuklearnog rata, stručnjaci su napravili analizu njegovih mogućih posljedica i utvrdili da bi u tom slučaju umrlo pet milijardi ljudi. Ne samo zbog eksplozije i radijacije, već i zbog gladi koju bi uzrokovala čađa i dim u atmosferi, a koji bi blokirali sunčevu svjetlost i doveli do nuklearne zime.
Prema studiji iz 2017. koja je ispitivala posljedice umjerenog do velikog globalnog nuklearnog rata, stručnjaci su ustanovili da bi nuklearna zima tijekom prve dvije godine uzrokovala hlađenje za oko 12-20°C u velikom dijelu glavnih poljoprivrednih regija SAD-a, Europe, Rusije i Kine.
Znanstvenici sa Sveučilišta Rutgers su u novom istraživanju analizirali posljedice šest mogućih scenarija nuklearnog sukoba. U najgorem, ako izbije rat između SAD-a i Rusije, sa Zemlje bi nestalo više od polovice čovječanstva, piše Bloomberg.
Naime, rat između Sjedinjenih Država, njihovih saveznika i Rusije – koji posjeduju više od 90% globalnog nuklearnog arsenala, mogao bi proizvesti više od 150 Tg čađe i uzrokovati nuklearnu zimu.
“Ovi podaci jasno govore – ne smijemo dozvoliti da dođe do nuklearnog rata”
Njihove procjene se temelje na izračunima razina čađe koja bi dospjela u atmosferu nakon razaranja i požara koje je uzrokovala upotreba nuklearnog oružja. Koristili su alat za prognoziranje klime koji podržava američki Nacionalni centar za istraživanje atmosfere (NCAR), što im je omogućilo procjenu produktivnosti usjeva za svaku pojedinu državu.
Čak bi i sukob relativno malih razmjera imao razorne posljedice za globalnu proizvodnju hrane. Lokalni sukob između Indije i Pakistana doveo bi u roku od pet godina do pada prinosa za procijenjenih 7%, dok bi američko-ruski nuklearni sukob rat doveo do pada proizvodnje za 90% u roku od tri do četiri godine.
Stručnjaci su također razmatrali može li korištenje usjeva koji se trenutno koriste kao hrana za životinje ili smanjenje bacanja hrane nadoknaditi gubitke neposredno nakon sukoba, ali su zaključili da bi uštede bile minimalne u slučaju sukoba većih razmjera, piše Index.
“Ovi podaci nam jasno govore – ne smijemo dozvoliti da dođe do nuklearnog rata”, rekao je klimatolog Alan Robock sa Sveučilišta Rutgers.
Zemlje u kojima bi se moglo preživjeti
Istraživanje je pokazalo da bi najbolja šansa za preživljavanje američko-ruskog nuklearnog rata bila preseljenje u Australiju ili Argentinu jer bi te zemlje mogle proizvesti dovoljno hrane s obzirom na to da već uzgajaju otpornije usjeve.
Australija i Argentina u slučaju najgoreg scenarija imaju najbolje šanse da njihova civilizacija preživi desetljeće nakon nuklearnog sukoba, kazao je Alan Robock za The Times.
“Prema scenariju od 150 Tg, većina nacija imala bi unos kalorija manji od potrošnje energije u mirovanju. Jedna iznimka je Australija. Nakon što isključimo međunarodnu trgovinu, pšenica iznosi gotovo 50% unosa kalorija u Australiji. Budući da proljetna pšenica u simulacijama nuklearnog rata s povoljnijim temperaturama za proizvodnju hrane pokazuje rastuća ili mala smanjenja, unos kalorija u Australiji bio bi veći nego u drugim nacijama”, navode znanstvenici u studiji.
“Novi Zeland bi također imao bolju situaciju od drugih zemalja. Ali ako dođe do tog scenarija, u te zemlje bi počeo stizati veliki priljev izbjeglica iz Azije i drugih područja u kojima bi bilo nestašice hrane”, dodaju.
Istraživanje naziva Global food insecurity and famine from reduced crop, marine fishery and livestock production due to climate disruption from nuclear war soot injection objavljeno je u časopisu Nature Food.
Sukob u Ukrajini
Lavrov direktno zaprijetio Zapadu: Napadnete li Rusiju nećete se sakriti ni preko Atlantika
“Naši protivnici ne bi trebali biti u zabludi. U slučaju agresivnih postupaka NATO-a ili njegovih članica protiv naše zemlje, poduzet ćemo adekvatne mjere u skladu sa suverenim pravom Rusije na samoodbranu, koristeći sve dostupne mjere za osiguranje naše sigurnosti, kao što je predviđeno Poveljem UN-a. Nikome neće biti omogućeno da se sakrije preko Atlantskog okeana ili Lamanša,” izjavio je Lavrov u intervjuu za Sputnjik.
Lavrov je istakao da Moskva ne može ignorisati činjenicu da NATO otvoreno pokazuje neprijateljski stav prema Rusiji. Podsjetio je da Alijansa Rusiju označava kao “najznačajniju i najdirektniju prijetnju sigurnosti”, dok njeni lideri neprestano izjavljuju da bi Rusija mogla napasti neku od članica NATO-a u narednim godinama.
Pritom je upozorio da se militarizacija Evrope ubrzava, a NATO snage tokom vježbi uvježbavaju ofanzivne operacije protiv Rusije. “Ukoliko Kijev počne koristiti zapadno oružje dugog dometa za napade na duboko rusku teritoriju, to će značiti da ne samo Ukrajina, već i zemlje NATO-a već otvoreno ratuju protiv Rusije, više ne skrivajući prisustvo ‘plaćenika’, ‘dobrovoljaca’, instruktora i drugih osoba ‘pod lažnim zastavama’,” naglasio je Lavrov.
Lavrov je također naglasio da je antiruska politika SAD-a zasnovana na unutrašnjem konsenzusu. “Antiruska i rusofobna orijentacija američke politike ima dvopartijsku podršku. Ukrajina se smatra ključnim elementom hibridnog rata protiv Rusije,” komentarisao je Lavrov, osvrćući se na budućnost odnosa dviju zemalja u kontekstu američkih predsjedničkih izbora.
Na kraju, Lavrov je izjavio da je Rusija spremna za ravnopravan dijalog sa SAD-om, ali pod jednim uvjetom. “Naš stav, kako ga je formulirao predsjednik Putin, jasan je. Spremni smo na ravnopravan dijalog ukoliko američka strana pokaže ozbiljne namjere da pregovara pošteno, uz priznavanje ruskih nacionalnih interesa i principa reciprociteta,” zaključio je ruski ministar vanjskih poslova, naglasivši važnost diplomatskih kontakata između dvije nuklearne sile.
Klix
Sukob u Ukrajini
Srbin poginuo u Ukrajini: “Sine moj, ponosan sam na tebe, dao si život u borbi protiv sotone i zla!”
STRAHINJA Bjelica (30), Beograđanin koji se u Ukrajini dobrovoljno borio na strani ruskih snaga, poginuo je nedavno na ratištu, piše Blic. Mladić je rodbini često slao fotografije i snimke s ratišta. “Došli smo braniti Kosovo, ali u Ukrajini”, rekao je Strahinja na jednoj od snimki.
“Vidi bande. Idemo, radimo. Ljudi ne žele sjediti kući u miru, oni žele ići u rat”, govori 30-godišnjak u nastavku videa dok snima trojicu muškaraca u vojnoj opremi kako hodaju ispred njega.
Na drugoj snimci Beograđanin govori: “Braćo moja, kakva sam ja beba u kacigi. Kad odem tamo, kad me snajperist nacilja u glavu, napravit ću takvu facu i bit će mu žao pucati. Samo će me ozlijediti u nogu.”
Otac poginulog Srbina: Ponosan sam na tebe, sine, dao si život u borbi protiv sotone
Poslije Strahinjine smrti, njegova obitelj je objavila fotografije koje im je slao te na kojima pozira s ostalim vojnicima. Na društvenim mrežama se oglasio njegov otac Gavrilo.
“Neka ti je laka zemlja ratniče moj, neka te anđeli čuvaju kada nismo znali mi. Voli te tata”, napisao je otac u objavi na Fejsu gdje je podijelio Strahinjinu sliku.
Osim toga, njegov otac je ostavio komentar ispod jedne objave na TikToku: “Sine moj, ponosan sam na tebe, dao si život u borbi protiv sotone i zla. Kao što si mi i rekao da će mi biti ponos što ćeš da se boriš protiv fašista za slobodu i krst časni. Voli te otac!” napisao je.
U Srbiji je kazneno djelo sudjelovanje u ratu u stranoj državi
U Beogradu je nakon početka ruske invazije na Ukrajinu održana sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost. Na njoj se govorilo i o sudjelovanju građana Srbije u ratu.
Vlast je tada rekla da će svi građani koji se ne pridržavaju zakona biti sankcionirani, a od 2014. je sudjelovanje u ratu u stranoj državi u Srbiji kazneno djelo za koje je propisana kazna zatvora do 10 godina.
Preko 300 građana Srbije otišlo se boriti na strani Rusa, prema podacima Veleposlanstva Ukrajine iz prosinca 2018.
Sukob u Ukrajini
VIDEO Putin na poklon dobio Kur'an, pogledajte šta je s njim napravio
Ruski predsjednik Vladimir Putin u srijedu je neočekivano posjetio većinski muslimansku regiju Čečenije, što je bio njegov prvi posjet tom području u 13 godina.
Posjet je izazvao veliku pažnju, pogotovo nakon što se pojavio video koji prikazuje Putina kako s poštovanjem ljubi poklonjeni Kur'an i drži ga blizu srca.
Prema međunarodnim novinskim agencijama, čečenski čelnik Ramzan Kadirov po dolasku je Putinu poželio toplu dobrodošlicu. Dvojica čelnika razgovarala su o bilateralnim odnosima s naglaskom na jačanju vojnih, trgovinskih i gospodarskih veza.
Ovaj je Putinov prvi posjet Čečeniji od 2011. Odnosi između dviju regija izuzetno su jaki, a Kadirov često spominje Putina kao bliskog prijatelja u medijskim interakcijama.
Tijekom posjeta, Putin je u pratnji Kadirova i velikog muftije Čečenije boravio u džamiji Isa Proroka u glavnom gradu Groznom.
U džamiji je ruskom predsjedniku uručeno rijetko izdanje Kur'ana, koje je poljubio iz poštovanja i držao na prsima.
Veliki muftija Čečenije također je recitirao stih iz sure Al-Anfal i osigurao njegov prijevod na ruski za Putina.
-
Cazinprije 3 dana
Odlični rezultati za TKD BOSNA Cazin u Bugarskoj
-
Svijet / Zanimljivostiprije 5 dana
Zabavni načini da djeci odagnate dosadu
-
Svijet / Zanimljivostiprije 4 dana
5 navika za zdraviji um i život
-
Religijaprije 5 dana
Ljubav prema majci je ibadet, a ljubav prema ženi je sreća
-
Cazinprije 4 dana
Najava tribine – Kako ostvariti uspjeh u životu: Muhammedov alejhi selam primjer
-
Svijet / Zanimljivostiprije 2 dana
O stavu roditelja ovisi hoće li dijete imati radne navike
-
Religijaprije 9 sati
Bol i patnja nas uče da budemo zahvalni kad smo dobro
You must be logged in to post a comment Login