Ovogodišnje proljetne vremenske prilike pogoduju pčelama koje se trenutno nalaze na nekoliko ispaša, što nije bio slučaj lani i u 2020. kada su se pčelari suočavali s velikim problemima.

Prinosi meda u ovoj godini trebali bi biti veći i kvalitetniji, a tome doprinosi i zimska njega roja, prehranjivanje i liječenje društava, što je rezultiralo dobrim proljetim razvojem pčela.

“Imali smo manjih pčelinjih gubitaka, ali smo iz zimskog i proljetnog perioda izašli s relativno snažnim i zdravim pčelinjim zajednicama. U području Posavine, Odžaka, Modriče i Svilaja bagrem je u fazi prolaska, rezultati su bili solidni, međutim, u drugim područjima, poput Sarajeva i njegove okoline, sada se on otvara i pčele su zdrave za kupljenje nektara i njegovo skladištenje u košnicu”, kaže za Klix.ba predsjednik Saveza pčelara Federacije Bosne i Hercegovine Rehad Deljo.

Ove godine bit će i meda od kadulje

Globalne ekonomske prilike utjecale su svakako i na poskupljenje pčelarskog repromaterijala, međutim, proizvođači meda i ostalih proizvoda saglasni su da neće povećavati cijene u ovoj godini, u kojoj očekuju i prinose meda od kadulje, koji se kao rijetka vrsta pojavljuje svake četiri sezone.

“Nakon dvije godine relativno slabih rezultata u pčelarstvu, mi konačno sada imamo normalniju, zdravu i perspektivniju pčelarsku godinu, u kojoj očekujemo značajne rezultate. Kada je riječ konkretno o cijenama meda, ona će i ove godine biti okvirno deset eura, u zavisnosti od vrste i kvaliteta“, dodaje Deljo.

Potražnja meda na bh. tržištu znatno je veća od proizvodnje, a ono na što posebno upozoravaju pčelari je patvoreni med, ali i onaj uvozni koji je izrazito lošeg kvaliteta.

“Mi smo spremni za fer i poštenu tržišnu utakmicu, ali s kriminalnom i patvorenjem imamo zaista velikih problema. Naš med ima dokazan kvalitet i u tom segmentu ima potražnju, kupca, tržište i svakako budućnost. Imamo potencijale da proizvodimo samo pola potreba našeg tržišta, što znači da postoji prostor za nove i mlade pčelare koji imaju šansu kroz sferu zapošljavanja i samozapošljavanja“, naglašava Deljo.

Kvalitetan domaći med se može prepoznati na više načina. Pravi med, bio on kristalisan ili ne, prvo morate pomirisati, nakon toga ga kašičicom nanijeti na jezik i podignuti na nepce. Ako osjetite sitne kristale koji se lako tope, riječ je o kvalitetnom, odnosno pravom medu. S druge strane, ako su kristali izuzetno oštri te imate dojam da ste pijesak ili staklo stavili na nepce, onda je riječ o patvorenom, odnosno lažnom medu.

Kako povećati prinose bh. meda

Godišnji prinosi meda u Bosni i Hercegovini u ranijim godinama su iznosili od sedam do 12 kilograma po košnici, što je daleko od rezultata pčelarskih velesila poput Kine, Rusije, Argentine i Meksika.

“Međutim, naši pronosi se mogu povećati većom brigom, tehnologijama i inovativnim pristupima. Moramo redovno investirati u ovu proizvodnu oblast, uvoditi nove garancije te se uz sve to baviti naukom i edukacijama”, smatra sagovornik portala Klix.ba.

Od uloge pčele najmanju korist imaju pčelari, u odnosu na ekosistem i društvo u cijelosti, a to su prema riječima Delje prepoznali i nadležni u našoj zemlji, sa kojima pčelari nastoje poboljšati prilike.

Iako još uvijek nisu zadovoljni iznosom podsticaja, pčelari su od države dosad dobili jednu od izmjena koja se odnosi na plaćanje dijagnostike razorne zarazne bolesti legla, odnosno američke gnjiloće, a u proceduri je i usvajanje pravilna o ocjenjivanju kvaliteta meda.

“Naši podsticaji sada na nivou Federacije BiH iznose ukupno milion i po konvertibilnih maraka, što je više nego prije nekoliko godina, ali tim činom udjela ipak nismo zadovljni. Mi imamo ukupnu vrijednost proizvodnje koja je veća od dva posto, što je od 40 do 50 miliona KM godišnje te bi nam prema tome trebali pripadati od dva i po do ti miliona maraka podsticaja. To je definisano u novoj strategiji razvoja poljoprivrede, tako da ćemo imati 3,2 ili 3,6 miliona podticaja u narednim godinama”, navodi Deljo.

Med je najjednostavniji i najjeftiniji proizvod koji nastaje od pčela, koje također čovječanstvu nude još i polen, propolis te matičnu mliječ. Uz med, bh. pčelari bave se još i proizvodnjom pčelinjeg voska, polena, pčelinjeg otrova, ali i matica te rojeva pčela.

klix