Connect with us

BiH

Detaljno uputstvo: Šta smijete, a šta ne unijeti u Hrvatsku?

Published

on

Mnogi bh. građani ovih dana putuju u Hrvatsku na odmor, a granična služba te zemlje detaljno je u svom uputstvu objasnila koju i koliko robe možete prenijeti preko granice. Stirktno je propisano koliko cigareta, mesa i drugih proizvoda možete prenijeti.

Roba u osobnoj prtljazi putnika podrazumijeva osobne stvari opravdano potrebne za putovanje i izbivanja izvan mjesta stalnoga boravišta kao što su obuća, odjeća, higijenske potrepštine, prijenosni elektronički uređaji (mobilni telefon, prijenosno računalo itd.) i sl., za osobnu uporabu putnika ili članova njegove obitelji, u razumnoj količini. Za navedenu robu, koju uvoze putnici s boravištem izvan carinskog područja Unije, odobrava se privremeni uvoz uz potpuno oslobođenje od uvozne carine i drugih javnih davanja.” navodi se na samom početku pojašnjenja.

Sadržaj osobne prtljage putnika podrazumijeva i ostalu robu, koja ne ulazi u navedenu kategoriju osobnih stvari opravdano potrebnih za putovanje, koju uglavnom čini trgovačka roba raznog opisa, vrste i količine kao što su npr. prehrambeni, higijenski i slični proizvodi za osobnu uporabu, predmeti opće uporabe, potrošačka elektronika, suveniri, predmeti kućanstva, luksuzni predmeti, odjeća, obuća itd. Karakteristično za predmetnu robu je da je neposrednim nadzorom relativno jednostavno utvrditi da je ne čine predmeti opravdano potrebni za putovanje, pri čemu njena vrsta, izgled, namjena, količina, način držanja, vrsta prijevoza te priložene isprave uglavnom ukazuju da je ista kupljena ili na drugi način pribavljena izvan carinskog područja Unije ili je njen unos u to područje zabranjen ili ograničen.” dodaju.

Roba nekomercijalne naravi, koja se uvozi u osobnoj prtljazi putnika koji putuju iz trećih zemalja , oslobođena je od plaćanja carine, PDV-a i trošarine pod uvjetom da ne premašuje ukupnu vrijednost ili količinu koja se navodi u nastavku, pri čemu narav ili količina robe u osobnoj prtljazi ne smije ukazivati na uvoz robe komercijalne naravi ili iz komercijalnih razloga.

Uvoz ostale robe u osobnoj prtljazi putnika, koja ne ispunjava naprijed navedene uvjete, podliježe obračunu i naplati uvoznih davanja.

Vrijednosni limiti za unos robe nekomercijalne naravi u osobnoj prtljazi putnika

Oslobođenje od plaćanja carine, PDV-a i trošarine odnosi se na uvoz robe čija ukupna vrijednost ne premašuje:

3.200,00 kuna za putnike u pomorskom i zračnom prometu,

2.200,00 kuna po putniku za ostale vrste prijevoza,

1.100,00 kuna za putnike mlađe od 15 godina, neovisno o prijevoznom sredstvu kojim putuju.

​Premašuje li vrijednost pojedinog predmeta navedene vrijednosne limite, podjela vrijednosti takvog predmeta nije dopuštena, niti se njegova vrijednost može dijeliti na dvije ili više osoba.  Isto tako, nije dopuštena kumulacija ukupne vrijednosti robe na koju se može ostvarivati pravo na oslobođenje na dvije ili više osoba.

Količinsko oslobođenje trošarinskih proizvoda od uvoznih davanja

Neovisno o naprijed navedenim vrijednosnim ograničenjima pri uvozu se oslobođenje od carine, PDV-a i trošarina odnosi i na sljedeće količine trošarinskih proizvoda te odgovarajuće kombinacije istih, a ujedno se njihova vrijednost ne uključuje u vrijednost ostale robe nekomercijalne naravi.

   Za putnike u zračnom prometu:

duhanske prerađevine:

200 cigareta,

100 cigarilosa (pri čemu se cigarilosom smatraju cigare neto težine do 3 grama po komadu),

50 cigara,

250 grama duhana za pušenje.

alkohol i alkoholna pića, osim mirnog vina i piva:

alkohol i alkoholna pića s udjelom alkohola većim od 22% vol. ili nedenaturirani etilni alkohol s    udjelom alkohola od 80% vol. i više: 1 litra,

alkohol i alkoholna pića s udjelom alkohola 22% vol. i manje: do 2 litre.

mirno vino: 4 litre.

pivo: 16 litara.

duhanski proizvodi iz članka 94. Zakona o trošarinama:

50 grama grijanog duhanskog proizvoda,

10 mililitara e-tekućine,

50 grama novih duhanskih proizvoda iz članka 94. stavka 2. Zakona o trošarinama.

Za putnike u drugim oblicima prometa (cestovni, željeznički itd.):

duhanske prerađevine:

40 cigareta,

20 cigarilosa (pri čemu se cigarilosom smatraju cigare neto težine do 3 grama po komadu),

10 cigara,

50 grama duhana za pušenje.

alkohol i alkoholna pića, osim mirnog vina i piva:

alkohol i alkoholna pića s udjelom alkohola većim od 22% vol. ili nedenaturirani etilni  alkohol s udjelom alkohola od 80% vol. i više: 1 litra,

alkohol i alkoholna pića s udjelom alkohola 22% vol. i manje: do 2 litre,

mirno vino: 4 litre.

pivo: 16 litara.

duhanski proizvodi iz članka 94. Zakona o trošarinama:

50 grama grijanog duhanskog proizvoda,

10 mililitara e-tekućine,

50 grama novih duhanskih proizvoda iz članka 94. stavka 2. Zakona o trošarinama.

Oslobođenje na gore navedene trošarinske proizvode ne može se primijeniti na putnike mlađe od 17 godina.

Od plaćanja uvoznih davanja oslobođeno je gorivo u standardnim spremnicima svakog prijevoznog sredstva, kao i do 10 litara identične vrste goriva u prikladnim prenosivim spremnicima za rezervno gorivo.

Dopušteni unos većih količina trošarinskih proizvoda uz obračun uvoznih davanja

Unos trošarinskih proizvoda u količinama većim od količina naprijed propisanih za primjenu oslobođenja, dopušten je uz obračun i naplatu svih uvoznih davanja  (pod uvjetom da su isti prijavljeni carinskom službeniku te da ih unosi fizička osoba starija od 17 godina te da ih ista sama prevozi za osobne potrebe). Pri tome, oslobođenje se primjenjuje na naprijed navedene ograničene količine a za ostale količine obračunavaju se i naplaćuju uvozna davanja. Pod prihvatljivim količinama trošarinskih proizvoda koje se unose za osobne potrebe smatraju se količine ne veće od:

800 komada cigareta,

400 komada cigarilosa,

200 komada cigara,

1,0 kilogram duhana za pušenje,

10 litara jakog alkoholnog pića,

20 litara međuproizvoda,

90 litara vina,

110 litara piva,

1,0 kilogram grijanog duhanskog proizvoda,

100 mililitara e-tekućine,

1,0 kilograma novih duhanskih proizvoda iz članka 94. stavka 2. Zakona o trošarinama.

Unos količina većih od navedenih nije dopušten. Količine iznad navedenih (ako ih je putnik prijavio carinskom službeniku) moraju se vratiti u inozemstvo usmenim nalogom, a ako putnik ne prijavi količine veće od dopuštenih zadržat će se pod carinskim nadzorom do okončanja prekršajnog postupka.

Ograničenja unosa nekomercijalne robe za osobe iz pograničnih područja, radnike na granici i posade prijevoznih sredstava

Vrijednosna i količinska ograničenja za primjenu oslobođenja pri uvozu nekomercijalne robe koju putnici iz trećih zemalja unose u svojoj osobnoj prtljazi ne vrijede za osobe s uobičajenim mjestom stanovanja u pograničnoj zoni Republike Hrvatske i susjednih trećih zemlja, radnike u pograničnoj zoni Republike Hrvatske i susjednih trećih zemalja te posade prijevoznih sredstava u prometu između susjednih trećih zemalja i Republike Hrvatske, prilikom putovanja u obavljanju svojega posla.

Navedene osobe mogu, uz oslobođenje od uvoznih davanja, dnevno u svojoj prtljazi unijeti robu čija je vrijednosti do 300,00 kuna, pri čemu se oslobođenje od uvoznih davanja odnosi i na sljedeće količine trošarinskih proizvoda te odgovarajuće kombinacije istih:

duhanske prerađevine:

25 cigareta,

10 cigarilosa (pri čemu se cigarilosom smatraju cigare neto težine do 3 grama po komadu),

5 cigara,

25 grama duhana za pušenje,

alkohol i alkoholna pića, osim mirnog vina i piva:

alkohol i alkoholna pića s udjelom alkohola većim od 22% vol. ili nedenaturirani etilni alkohol s udjelom alkohola od 80% vol. i više: 0,25 litre,

alkohol i alkoholna pića s udjelom alkohola 22% vol. i manje: do 0,25 litre,

mirno vino: 1 litra,

pivo: 1,5 litra,

Duhanski proizvodi iz članka 94. Zakona o trošarinama

25 grama grijanog duhanskog proizvoda,

4 mililitara e-tekućine.

Naprijed navedeni vrijednosni i količinski limiti neće se primjenjivati ako gore navedene osobe dokažu carinskim službenicima da putuju dalje od pogranične zone ili da se ne vraćaju iz pogranične zone susjedne treće države (npr. računom izdanim izvan pograničnog područja susjedne treće zemlje).

Pogranična zona smatra se dio državnoga područja Republike Hrvatske i susjedne treće zemlje uz zajedničku državnu granicu, koji se prostire u širini određenoj važećim međudržavnim sporazumom o pograničnom prometu potpisanim sa susjednom trećom zemljom.

Unos proizvoda životinjskog podrijetla, mješovitih proizvoda i proizvoda dobiveni od nusproizvoda životinjskog podrijetla u osobnoj prtljazi putnika

Carinski službenici na graničnim prijelazima vrše službene kontrole proizvoda životinjskog podrijetla izuzetih od službenih kontrola na graničnim kontrolnim postajama, koji čine dio osobne prtljage putnika i koji su namijenjeni za osobnu potrošnju, ako pripadaju jednoj od kategorija proizvoda koji se navode u nastavku.

Količinska ograničenja i zabrane uvoza hrane životinjskog podrijetla koju putnici u osobnoj prtljazi mogu unositi bez pregleda graničnog veterinarskog inspektora navedena su u tablici. Navedena ograničenja i zabrane odnose se i na i na male pošiljke robe koje se šalju fizičkim osobama (poštom ili kurirskom uslugom) i nisu namijenjene stavljanju na tržište.

Količine koje premašuju količine navedene u tablici podliježu veterinarskom pregledu graničnoj kontrolnoj postaji (Bajakovo, Stara Gradiška, Nova Sela, Karasovići, Luka Rijeka, Luka Ploče, Zračna luka Zagreb). Takve pošiljke moraju ispuniti uvjete za komercijalne pošiljke, što znači da takve pošiljke mora pratiti propisani veterinarski certifikat, a pri čemu je putnik kao uvoznik dužan prijaviti prispijeće pošiljke nadležnoj GKP radi obavljanja veterinarskog pregleda.

Proizvodi životinjskog podrijetla koji ne ispunjavaju naprijed navedene uvjete smatraju se nesukladnima te se obvezno oduzimaju od putnika radi njihovog uništavanja. Također, propust da ih se izričito prijavi carinskim službenicima predstavlja kažnjivu radnju za koju je propisana novčana kazna.

Izvor : N1
N1

BiH

Dodik: OSA BiH spremala moju i Vučićevu likvidaciju

Published

on

By

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da je imao podatke da je Obavještajno-bezbjednosna agencija BiH planirala njegovu i likvidaciju predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, te da se u Sarajevu tako postupa s onima koji ne dijele političke stavove Bošnjaka.

Dodik je u izjavi za Srnin podkast koji će sutra biti emitovan, rekao da su OBA-u i Osmana Mehmedagića instrumentalizovali do te mjere, da je pripreman operativni plan za likvidaciju njega i Vučića, i drugih ljudi koji smetaju “bošnjačkim interesima”.

Za takve tvrdnje Dodik nije priložio nikakve konkretne dokaze.

N1

Nastavi čitati

BiH

Konaković: Svaku trgovinu i podaništvo SDA i DF-a smo ispravili, bivši KOS-ovci vode njihove kampanje i lažu ljude

Published

on

By

Predsjednik NiP-a i ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković kazao je danas da SDA i DF vode osmišljenu kampanju protiv stranaka Trojke koja je zasnovana na lažima.

“Prigovaram svima nama, i našim direktorima Elektroprivrede, Telecoma… koji nisu odmah stali i rekli šta su zatekli i šta se dešava”, naveo je Konaković.

Onda je kazao da je Bakir Izetbegović rekao u Neumu istinu.

“On je rekao istinu kako SDA u Vladi FBiH i Vijeću ministara imala manje pozicija od HDZ-a. Možda će ovo izbrisati sad. To je tad bilo tačno. Danas SDP sam ima više ministara od HDZ-a u Vladi fBiH, a Trojka duplo više”, istakao je Konaković.

Podsjetio je da Trojka sad u Vijeću ministara ima četiri ministra, više nego SNSD i HDZ, što ranije nije bio slučaj.

“Najveći dio njihovih trgovina i podaništva smo popravili.

Kažu isporučili smo sigurnosni sektor, jer tamo sjedi Nenad Nešić, a ne kažu da imamo Ministarstvo prometa koje je sad važnije jer Nešić nema operativne nadležnosti nad sigurnosnim agencijama”, naveo je on.

Istakao je da kampanju SDA vode bivši KOS-voci i obavještajci.

“Pokušavaju ljude ubijediti da nije tačno ono što je lako dokazati.

To što su nas skinuli s NATO jedna je od najvećih izdaja tog režima. Izetbegović je imao tu izjavu da ako neće Srbi, mi nećemo u NATO. Nama je najvažniji vanjskopolitički cilj NATO”, istakao je Konaković.

Kaže da su od početka govorili da je Trojka dala izborni zakon HDZ-u.

“Sad smo već vlast 20 mjeseci nismo ni razgovarali o tome. I nećemo bez implementacije presuda Evropskog suda za ljudska prava.

Pa su rekli da idu strane sudije iz Ustavnog suda. Imamo optužbe da smo trgovali državnom imovinom. Ništa se od toga nije desilo.

Ustavni sud donosi odluke, rade ozbiljno i odgovorno. Kampanja za Vukoju je bila najgora kampanja”, istakao je.

Dodao je da su SDP i Trojku optuživali da su trgovali sa SNSD-om za državnog delagata u Domu naroda BiH.

“SNSD sad ima tri. Sud je rekao svoje. A četiri su imali u vrijeme SDA, kada su javno priznali da su glasali za Dušanku Majkić umjesto za Mirka Šarovića, piše Raport.

HDZ ima tri delegata. Imali su četiri. Sad dakle HDZ i SNSD imaju šest, a imali smo osam deldegata”, naveo je Konaković.

“Milorad Dodik je sada u goroj situaciji nego je ikada u životu bio”, dodao je Konaković.

Nastavi čitati

BiH

Forto prozvao i premijera USK: ‘Srušili Plan rasta jer projekti ne prolaze kroz njihove mahale’

Published

on

By

Predsjednici stranaka Trojke Nermin Nikšić (SDP), Elmedin Konaković (NiP) i Edin Forto (Naša stranka) održali su press konferenciju na kojoj su govorili o aktuelnim temama. Edin Forto, ministar komunikacija i prometa BiH, u svom govoru osvrnuo se na probleme s kojima se Trojka susreće. Govorio je o zaduženju BiH, o politikama SNSD-a i HDZ-a te je pojasnio šta za BiH i njene građane znači Plan rasta.

Rad aktualne Vlade Federacije Bosne i Hercegovine ovih dana posebno je u centru pažnje, što zbog slanja Plana rasta u Brisel, koji nije usaglašen, što u konačnici znači gubljenje 70 miliona eura, ali i zbog informacije da je za godinu dana rada, ova Vlada, od suficita od 200 miliona maraka došla do minusa u budžetu koji je veći od pola milijarde.

Ministar komunikacija i prometa BiH Edin Forto osvrnuo se na krtitike o zaduženju Kantona Sarajevo, koje su postojale, kako ističe, i u periodu kada je bio premijer KS.

“Prisjećam se svoje prošle funkcije gdje sam skoro svakodnevno odgovarao na pitanje da li je Kanton Sarajevo prezadužen i kako je moguće da ulažemo tolike desetine miliona eura u nešto što se zove javni prijevoz, nešto što se zove infrastruktura, nešto što se zove obnavljanje naših škola, vrtića, studentskih domova, domova zdravlja. Evo ja vas pitam, ako imate platu od hiljadu maraka, da li ćete za 20 maraka mjesečno otplaćivati kredit da kupite stan ili za 200 maraka mjesečno, zavisno o kojem nivou vlasti govorimo. Niti je KS prezadužen, niti je Federacija prezadužena, niti BiH. Zagovaram, i to ću nastaviti u narednom periodu, da se jako zadužuje BiH na svim nivoima vlasti kako bismo izgradili infrastrukturu koja je europska i koju naši građani zaslužuju. Ne želim više donaciju 50 godina starog tramvaja iz Istanbula, ne želim to. Želim nov tramvaj, najbolji i najskuplji, jer naši građani to zaslužuju. Možemo li se dogovoriti oko toga da 20 posto za Federaciju i 30 posto za cijelu BiH nije zaduženost, je li se iko bavi makroekonomijom? Osim ovih iz opozicionih stranaka, lažnih makroekonomista… Trideset posto odnos dug prema BDP-u je ništa. Pogledajte europski pokazatelj u europskoj zoni – 86 posto je zaduženost. Kako ćemo kupiti nešto što je novo ako se ne zadužimo? Treba da štedimo 20 godina, pa da građani čekaju još 20 godina nešto što je novo i što je europsko?”, ističe.

Opozicija srušila Plan rasta: “Oni misle da nama to ne treba”

“Ima još jedna stvar koja je vezana upravo za zaduživanje djelomično, a djelomično, vjerovali ili ne, za uzimanje bespovratnih para iz Europske unije. To se zove plan rasta. Plan rasta koji nam je zaustavljen i sada improvizacijom pokušavamo doći do njega, zavaljujući opoziciji, koja će spaliti sve oko nas samo zato da bi oni pokazali da smo mi neuspješni. Plan rasta koji su četiri premijera iz SDA srušili, glasali protiv njega, tvrdeći da projekti koje Plan rasta treba da finansira ne prolaze kroz njihove mahale. Evo ja sad vama kažem, premijer Unsko-sanskog kantona, da li mjera iz Plana rasta, koja kaže unapređenje grančnih prijelaza, ima kakve veze sa Unsko-sanskim kantonom, ima li kakve veze?”, pita Forto.

Svakodnevno, kaže, dobija upite kada će biti olakšan prelazak preko bh. graničnih prijelaza.

“Svakodnevno, što od prijevoznika mog resora, što od građana, dobivam upite kada ćemo smanjiti čekanje na granicama. Unapređenje grančnih prijelaza, premijer iz SDA kaže ne želimo mi to. Iz Zeničko-dobojskog kantona kaže ne prolaze ništa, nemamo mi ovdje svojih projekata, sve ste dali u Banju Luku i u Mostar. Koridor 5C, znate ovaj koji gradimo već 20 godina i koji ćemo napokon ubrzati i završiti”, kaže Forto.

Osvrnuo se i na probleme željezničkog saobraćaja te je podsjetio na željeznički koridor 5C koji bi trebao biti sastavni dio rute od Ploča do Budimpešte, a koji je, kako je ranije kazao ministar, visoko na listi prioriteta resornog ministarstva.

“Ima drugi koridor 5C, zove se željeznički koridor 5C. Najveća dionica prolazi, vjerovali ili ne kroz Zeničko-dobojski kanton. Premijer tog kantona ne želi izgradnju ovog koridora. Znate li gdje je najveća pruga u BiH koja nema struju, 30 godina nakon rata? Tuzlanski kanton, premijer Tuzlanskog kantona ne želi elektrifikaciju koja je u Planu rasta. U Planu rasta je obnova cijele pruge kroz Tuzlanski kanton, krak prema Brčkom, krak prema aerodromu u Tuzli, prema Banovićima, rekonstrukcija i elektrifikacija. 400 miliona eura, od čega možemo dobiti od EU 200 miliona eura bespovratnih sredstava. Sagradite nešto za 400, vratite kredit za 200. Je li vi uopće možete vjerovati da mi ovo nemamo jer neki ljudi misle da ovo nama ne treba”, ističe.

Najviše ga boli činjenica, dodaje minista, što su bh. djeca na međunarodnim takmičenjama daleko ispod prosjeka u Europi.

“Jedina djeca koja podižu naš prosjek na međunarodnim standardiziranim testiranjima su djeca koja su išla u vrtiće. Jedna od ključnih mjera Plana rasta je proširenje predškolskog obuhvata, ulaganja u vrtiće, obuka osoba koja će širom BiH učiti našu djecu da sustignu ostatak Europe. Da se za 20 godina naša djeca ponosno takmiče na tržištu rada diljem Europe. Ali SDA misli da to također nama ne treba. Ne čudi me, jer kad smo preuzeli kao Trojka vlast u Kantonu Sarajevo, zatekli smo vrtiće koji su bili izdane stranim ambasadama, stranim školama, vrtiće koji su bili ruševine, pogledajte na Grbavici ruševine, koje mi sad rekonstruiramo da vratimo našoj djeci. To su ljudi koji ne vjeruju da treba ulagati u našu djecu. I zato su srušili plan rasta, pod izgovorom da nismo imali 100%, nego nije njima dovoljno 97%. Strašno je ovo. I strašno je da je činjenica da smo odogovorili 70% kad govorimo o riječi kompromis, koja je iz nekog razloga BiH prljava riječ. Evo ja vam tvrdim da kompromis u BiH nije prljava riječ. BiH je zastavana na kompromisu. Vratite se u ZAVNOBiH i vidite šta tamo kaže. To je temelj BiH. Temelj BiH je dogovor. I svi koji pokušavaju da rade na dogovoru ne smiju odustati od toga, uključujući evo nas troje koji predstavljamo jednu političku snagu koja je snaga promjene”, smatra Forto.

“Politike iz Banje Luke i Mostara su status quo”

Postoji nešto u politici, nastavlja Forto, što se zove snage status quoa, snage promjene.

“SNSD i HDZ, kao što je Vesna Pusić, ugledna profesorica i ministrica vanjskih poslova koja je Hrvatsku vratila u Europu, kaže u BiH imate zadane koordinate, to je rekla prije par dana na jednoj emisiji, zadane koordinate. A dvije od tri zadane koordinate su status quo, to je politika iz Banje Luke, suluda politika kad govorimo o BiH, i politika iz Mostara koja je politika statusa quo, zadržavanja već osvojenih pozicija. Jedina promjena u BiH na nivou Federacije i na nivou države je Trojka. I šta se desi? Otvorimo pregovore. Šta se desi? U UN-u imamo priznajanje genocida. Šta se desi kad dođe Trojka? A drugi idu svojim kolosijecima. Trebat će vremena da mi te njihove kolosijeke okrenemo u Brisel i da ih okrenemo u borbu protiv korupcije, da ih okrenemo za sve ono što treba našim građanima. Ja sam jako ljut što moram uopće razgovarati o ovome, što neko nije mogao reći ‘glasat ću za ovaj Plan rasta, pa makar neka oni preuzmu te zasluge’. Rado bi mi podijelili zasluge za to. Jer mi pomažemo i kao Vlada Federacije, pomažemo i zajednicama koje nisu iz Trojke, pomažemo i drugim načelnicama. Znaju oni to dobro. Pitajte Kanton Sarajevo, pitajte SDA načelnike koliko su projekata dobili od Vlade KS. Kad je nešto dobro za građane, onda je dobro za građane. Sve drugo je šuplja priča. I ne dozvolite, nemojte nasjedati na to”, zaključio je Forto.

N1

Nastavi čitati

Najčitanije