Connect with us

Svijet / Zanimljivosti

Novi rat prijeti Balkanu: Ovaj bi bio nastrašniji do sad, čak je i neutralna Njemačka odabrala stranu

Published

on

Cijela stvar je zapravo apsurdna. Turska i Grčka su članice NATO-a, saveza koji je utemeljen kako bi se branio protiv zajedničkog neprijatelja. I svejedno se dvije susjedne zemlje često nalaze na rubu oružanog sukoba. Koliko se Grci osjećaju ugroženima, može se vidjeti i po njihovim izdacima za obranu: 3,8% BDP-a, to je najviše od svih članica NATO-a, piše DW.

Radi se o oprečnim interesima dviju zemalja oko otoka u istočnom Sredozemlju, o granici na moru i – pravu na eksploataciju nafte ili plina. Godine 1996. Turska i Grčka su za dlaku izbjegle početak rata zbog jednog malog, nenaseljenog otoka po imenu Imia. I 2020. je eskalirao konflikt oko grčkih i turskih zahtjeva za kontrolom tih područja. Iduće sedmice bi jedan turski brod u spornoj regiji trebao krenuti u potragu za zemnim plinom, Grci će to vjerovatno shvatiti kao novu provokaciju.

I uvijek iznova SAD, kao vodeća sila NATO-a, često uz pomoć glavnog sekretara Sjevernoatlantskog saveza, uspije spriječiti otvoreni rat među saveznicima. Bivša njemačka kancelarka Angela Merkel je 2020. uz podršku Evropske unije imala velikih zasluga u procesu mirenja dviju strana.

Turska: Grčka krši međunarodne ugovore, postavlja vojsku na otoke u Egejskom moru

Konflikt se sad ponovno intenzivira. Ankara pod znak pitanja stavlja grčki suverenitet nad cijelim nizom otoka u istočnom Egejskom moru – poput Rhodosa, Lezbosa, Samosa i Kosa – zato što je Grčka, kako tvrde Turci, stacioniranjem vojnih snaga na njima prekršila međunarodne ugovore. Redovitim letovima turskih borbenih aviona iznad grčkih otoka Ankara gotovo svakodnevno demonstrira svoje zahtjeve.

Turska se poziva na Ugovor iz Lausanne iz 1923. kojim je definirana današnja granica i kojim su Grčkoj nakon grčko-turskog rata pripali otoci Lezbos, Chios, Samos i Ikaria, odnosno na Ugovor iz Pariza iz 1947., kojim se Italija nakon Drugog svjetskog rata u korist Grčke odrekla otočke grupe Dodekanez. Ugovorima je definirano da ti otoci moraju biti demilitarizirani. Atena nazočnost svojih jedinica na otocima opravdava osjećajem ugroženosti zbog učestalih manevara turskih vojnih brodova na zapadnoj turskoj obali – odnosno pravom svake države na samoodbranu.

‘Vlažni snovi ekstremista ili službena turska poplitika?’

Iako se radi o konfrontaciji s dugom tradicijom, ovaj put su verbalni incidenti posebno žestoki. Devlet Bahçeli, šef nacionalističke stranke MHP i koalicijski partner predsjednika Erdogana i njegove stranke AKP, fotografirao se sa zemljopisnom kartom na kojoj se vide svi otoci u istočnom Egeju, koji su prikazani kao turski teritorij – uključujući i najveći grčki otok Kretu. “Vlažni snovi ekstremista ili službena turska politika?”, zapitao se grčki premijer Kyriakos Mitsotakis na Twitteru, te je zatražio službeno objašnjenje Ankare.

Unutarnjopolitički razlozi dodatno “motiviraju” turske političare. Naime, iduće godine se u Turskoj održavaju predsjednički i parlamentarni izbori. Erdogan i AKP strahuju od značajnog gubitka podrške birača, između ostaloga i zbog visoke stope inflacije i loše ekonomske situacije. Vanjskopolitičke čarke, kako se smatra, mogle bi odvratiti pažnju od problema kod kuće. Ali i s grčke strane se zvecka oružjem, doduše to ne rade članovi vlade. Tako je na TV-stanici Open penzionisani viceadmiral Yiannis Egolfopulos ponovno naklapao o tome kako bi se Turskoj mogla očitati lekcija: “Ako oni (Turska, nap. red.) povuku prvi potez, onda će doživjeti nešto što još nikada nisu doživjeli.”

 

 

Njemačka više nije neutralna

Kako se u ovom sporu pozicionira Njemačka? Po pitanju suverenosti otoka, ministrica vanjskih poslova Baerbock je tokom nedavnog posjeta Grčkoj i Turskoj bila jasna: “Grčki otoci su grčki teritorij, i niko nema pravo to dovoditi u pitanje.” Na pitanje o militarizaciji nije odgovorila. Njen turski kolega Cavusoglu se požalio da Njemačka po tom pitanju više nije neutralna: “Gospođa Merkel je to bila. Njemačka je u njezino vrijeme bila iskreni posrednik. Njemačka politika je bila uravnotežena.” A u posljednje vrijeme, kaže on, “ta se ravnoteža nažalost izgubila”.

No, i grčka strana ima osjećaj da Njemačka Atenu ne tretira uvijek na fer način. Grčki šef diplomatije Nikos Dendias kritizirao je oštro njemački izvoz oružja i prodaju podmornica Turskoj. „Zahvaljujući tim podmornicama raste opasnost da odnos snaga u Sredozemlju postane neuravnotežen.“

Borba za naklonost Washingtona

Njemačka ionako u tom konfliktu igra sporednu ulogu. I Erdogan i Mitsotakis se prije svega trude oko naklonosti Washingtona. Činilo se najprije da je Mitsotakis u boljoj poziciji. Sredinom maja je održao govor pred oba doma Kongresa SAD-a, govorio je o tome da si NATO, nakon Ukrajine, ne smije dozvoliti “dodatni izvor nestabilnosti” na svom jugoistočnom krilu. Grčki premijer je od Washingtona zahtijevao da ne podrži modernizaciju i proširenje turske borbene avijacije zu pomoć aviona tipa F-16.

Za Erdogana je taj posjet bio bolan, jer je Mitsotakis uspio pridobiti SAD da Grčkoj prodaju F-35 borbene avione – dakle iste one koje Washington nije htio prodati Turcima. Ali samo nekoliko sedmica kasnije, američki predsjednik Joe Biden je na rubu NATO-summita u Madridu obećao da će “u potpunosti” podržati modernizaciju turske flote uz pomoć letjelica F-16. Tako je, kako se pretpostavljalo, Biden htio ponuditi Erdoganu nešto konkretno za podršku Turske ulasku Švedske i Finske u NATO.

 

 

Turska strateški profitira od rata u Ukrajini

Iako konačna odluka o isporuci F-16 aviona još uvijek nije donesena, ova priča jasno pokazuje koliko Turska strateški profitira od rata u Ukrajini – zato što je pozicija Ankare sada još važnija nego što je bila. Turska je, prije rata u Ukrajini, kupila ruske rakete za protuzračnu odbranu i tako razbjesnila Amerikance. I svejedno je taj posao realiziran, zato što si NATO nije mogao dozvoliti raskol s Turskom, a pogotovo si to ne može priuštiti sada, u jeku ruskog rata u Ukrajini.

I da se vratimo opet Grčkoj: koncem jula je Erdogan pozvao NATO-partnere na vojnu vježbu u Izmiru na obali Egejskog mora. Praktički u vidokrugu grčkih otoka. Radilo se o mornaričkoj invaziji sa ciljem osvajanja jednog fiktivnog otoka. Na vježbi su sudjelovale američke, francuske i italijanske trupe. Ali ne i grčke. Atena je žestoko protestovala. Ali taj protest se izgubio negdje u hodnicima NATO-ove centrale u Bruxellesu.

Svijet / Zanimljivosti

Jak zemljotres u blizini Bihaća, uznemireni Krajišnici poručuju – “Sve se treslo, svaki dio kuće”

Published

on

By

Sudeći po istim komentarima, zemljotres je jako zatresao i Banju Luku

Snažan zemljotes zatresao je jutros šire područje Bihaća oko 5 sati i 38 minuta. Kako javlja EMSC, epicentar potresa bio je između 20 i 30 kilometara sjeverozapadno od Bihaća, na području Hrvatske.

Zemljotres je registrovan na dubini od 10 kilometara.

S ozbirom na epicentar, zemljotres je ovog jutra uznemirio brojne građane naše zemlje ali i susjedne Hrvatske. U komentarima na EMSC može se vidjeti mnogo reakcija građana iz Krajine koji su potvrdili da zemljotres nije bio nimalo ugodan.

Sudeći po istim komentarima, zemljotres je jako zatresao i Banju Luku.

“Doslovno se sve treslo, svaki dio kuće”

“Probudilo nas je”

“Zatreslo baš”

“Veoma jako i dugo”

“Dobro je zatreslo, samo su neki od komentara na ovaj zemljotres.

 

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Vučić se oglasio i najavio “pobjedu Srbije”: “Bez obzira na sve fabrike laži…”

Published

on

By

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić oglasio se na društvenim mrežama i naglasio da su “organizovane čitave fabrike laži protiv Srbije, ali da će istina pobijediti”.

Vučić je kazao da je na jučerašnjoj konferenciji za novinare nedvosmisleno govorio “o potrebi očuvanja mira i da će Srbija sve da učini da mir bude sačuvan, kao i da bi usvajanje rezolucije o Srebrenici u UN značilo otvaranje Pandorine kutije što znači veliki broj novih rezolucija pred Generalnom skupštinom UN”.

“I pored toga, danas ste mogli da vidite u svim regionalnim medijima, od `Majki Srebrenice` do svih ostalih, koji kažu da je Pandorina kutija u stvari rat protiv naših komšija, dalje naoružavanje, iako je bilo potpuno jasno da to nema nikakve veze jedno sa drugim”, poručio je Vučić u obraćanju video-porukom na svom “Instagram” nalogu.

On je istakao da su iz “nekakvog Pen centra” potvrdili da su svi zabrinuti i osjećaju se ugroženo zbog srpskog naoružavanja, ali je dodao da su pogriješili jer nije Srbija dobila “rafale”, već Hrvatska.

“NATO je taj koji ubrzava svoje programe naoružavanja i protiv čega nemamo ništa protiv. A mi se normalnim uobičajenim tokom naoružavamo, onoliko koliko je potrebno da bi jedna mala, suverena i nezavisna zemlja mogla da opstane”, rekao je Vučić.

On je ukazao da hajka koja se vodi protiv Srbije samo pokazuje nervozu onih koji su umislili da će sa lakoćom da ostvare svoje ciljeve i da sruše Srbiju na koljena da nikada više ne može da se podigne.

“Bez obzira na sve fabrike laži, pobijediće Srbija”, zaključio je Vučić.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Vučić: Izgubili smo, rezolucija će se usvojiti, ali smo odbranili ugled Srbije

Published

on

By

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić priznao je da će Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojiti UN-ovu rezoluciju o genocidu u Srebrenici, kao i prijem Kosova u Vijeće Evrope, zaključivši da najmoćnije sile nisu uspjele “baciti Srbiju na koljena i pod” i da je zbog toga Srbija na čelu s njim uspjela.

Vučić je naveo da je borba bila, ne da bi negirao nečije žrtve, nego da se Srbija spasi od naplate ratne štete i revizije presude Bosne i Hercegovine protiv Srbije.

Na početku svoga obraćanja srbijanski predsjednik je citirao pojedine dijelove Dejtonskog mirovnog sporazuma zaključivši da se time dokazuje kako je rezolucije o Srebrenici “brutalno gaženje Daytona i Ustava BiH” i da to znaju i Amerikanci “koji sada šute”.

“Potpuno je jasno da je bio neophodan konsenzus u Predsjedništvu (za odluku o rezoluciji o Srebrenici) i onda bi u slučaju da je neko preglasan pokrenula bi se zaštita vitalnog nacionalnog interesa. U Generalnoj skupšti po prvi put u njenoj historiji trebalo bi se odlučivati o aktu za koji ne postoji saglasnost konstitutivnih naroda na koji se taj akt odnosi. Da idem dalje – za Ruandu je pored saglasnosti Huta i Tutsija trebala saglasnost svih država u Africi. Oni su proveli konsultacije unutar zemlje i sa regionalnim partnerima, a mi smo za rezoluciju prvi put čuli od njemačkih partnera. Mi smo ih upitali zašto nas niste obavijestili, mi smo ‘garanti’ Daytona, našeg stanovništva je 32 posto u BiH?Amerikanci su pametniji od drugih i zato su se povukli. Oni šute zato što znaju da smo u pravu”, ocijenio je srbijanski predsjednik, javlja N1.

Vučić je dodao kako Srbija nikada nije negirala “strašan zločin” nad Bošnjacima i da je “pokušala organizovati život na racionalnim osnovama u prijateljskim uslovima”, ali da za to nije bilo razumijevanja jer, kako je poentirao, “za njih su Srbi dobri samo ako bi spustili glavu dok nas udaraju motkama i da to nije dovoljno, nego moramo govoriti kako nam je lijepo dok nas tuku”.

Vučić je ispričao kako se “borio protiv rezolucije o Srebrenici”…

“Ja sam organizovao brojne sastanke, razgovarao sam sa 22 predsjednika i premijera i sa predstavnicima 111 zemalja u UN-u. Nastavio sam to da radim svaki dana. Zašto? Zato što sam znao šta je namjera Nijemaca, ali i onih iz Sarajeva. Kada su vidjeli da se neko suprotstavio, onda su pokrenuli najjeziviju kampanju najbrutalnijih uvreda. Nemam problem da budem izložen takvom linču zato što se borim za svoj narod i istinu. Ne zato što hoću da negiram bilo kakav zločin nego da spriječim zločine u budućnosti. Nisu oni tražili da Vučić pogne glavu u Srebrenici i položi cvijet, nego oni traže pravne i političke konzekvence. Ovo je jedina rezolucija koja će biti usvojena preglasavanjem, ovo neće biti jednoglasna odlka. Ni blizu. Bit će onih koji će glasati mukom za rezoluciju”, tvrdi Vučić.

“Neki hoće da pokriju svoje šutnje u Gazi, da nađu krivce nad muslimanima. Mnoge islamske zemlje u svijetu su to jako dobro razumjele i suprotstavit će se tome. Zadovoljan sam što sam učestvovao da se sačuva dostojanstvo srpskog naroda. Imat će većinu “za”, ali da li će imati stvarnu većinu? Možete misliti kada je mala Srbija dovela do neizvjesne utakmice sa velikim silama poput Njemačke, SAD-a… onda ćete shvatiti da rezultat nije mali”, dodao je Vučić.

 

Srbijanski predsjednik je na kraju svoga obraćanja kazao kako je “sarajevski režim” priznao i sam šta je “stvarni cilj” rezolucije o Srebrenici ponovivši da je on to shvatio prije “20 ili 25 dana”. Pročitao je intervju šefa bh. diplomatije za N1 zaključivši da je Elmedina Konakovića “priznao” da je namjera rezolucije naplate ratne odštete od Srbije i pokretanje revizije presude.

“Shvatili smo od najviših predstavnika sarajevskog režima da imaju samo jedan cilja, a to je naknada ratne štete i nova reviziju presude. To su rekli i Osmani i Konaković, nije to rekao Vučić. Sada bi svima trebalo biti jasno zašto sam to razumio na vrijeme i suprotstavio se tome. Znamo da ćemo izgubiti u završnici, ali znamo da smo odbranili ugled Srbije. Nema mnogo slobodnih zemalja u svijetu kao što je Srbija. Ovo govori o jednoj sinhronizovanoj akciji nekih najmoćnijih sila da se Srbiji zada konačni udarac. Nisu očekivali naše suprotstavljanje i to što nismo dozvoli da se Srbija baci na pod. Čak i da smo pali na pod brzo bi se digli jer nismo naučili da ležimo ili klečimo. Očekujemo u istoj sedmici usvajanje rezolucije i prijem Kosova u Vijeći Evrope – između 11. i 16. maja. Ali ovo će otvoriti Pandorinu kutiju”, kazao je na kraju svoga vanrednog obraćanja prvi čovjek Srbije, Aleksandar Vučić.

Nastavi čitati

Najčitanije