Connect with us

BiH

Počela je predizborna trgovina, cijena za glas se kreće od 100 maraka do 100 eura

Published

on

Ćavar je istaknuo kako, zbog tehničkih izmjena Izbornog zakona BiH, ali i problema u popuni biračkih odbora, zabrinjava činjenica da je trgovina mjestima u biračkim odborima iz oblika stranačke korupcije prešla u još gori oblik takozvane sistemske korupcije

U sklopu promatračke misije Koalicije za slobodne i poštene izbore “Pod lupom” zabilježene su 942 izborne nepravilnosti i 95 propusta u radu lokalne izborna administracije ili kršenja rokova, a posebno zabrinjavaju prijave kupovine glasova, izjavio je u četvrtak Mostaru koordinator za zagovaranje Koalicije “Pod lupom” Ivica Ćavar.

Na predstavljanju rezultata dugoročnog promatranja Općih izbora 2022. u BiH za razdoblje od 25. jula do 11. septembra, Ćavar je istaknuo kako se najveći broj nepravilnosti, njih 484, odnosi na preuranjenu izbornu kampanju u vrijeme kada je to zakonom zabranjeno.

– Od ostalih najučestalijih nepravilnosti, njih 271 odnosi se na zloupotrebu javnih resursa u svrhu političke promocije, uz 54 slučaja zabilježen je rad javnih službenika u kampanji političkog subjekta. Pristranost u medijskom izvještavanju zabilježeno je u 38 slučajeva, dok je neprimjeren govor u izbornoj kampanji evidentiran u 37 slučajeva – naveo je Ćavar.

Posebno je zabrinjavajuće 11 prijava koje se odnose na kupovinu glasova u predizbornom vremenu, kao i slučajevi trgovine mjestima u biračkim odborima.

Prijave pokušaja kupovine glasova došle su iz više općine i gradova iz Federacije BiH, Republike Srpske i Distrikta Brčko, a problem je što su te radnje teško dokazive, dodao je Ćavar.

– Kada govorimo o cijeni, prema našim informacija ponude se kreću u rasponu od 100 maraka od 100 eura – kazao je Ćavar.

TRGOVANJE MJESTIMA U BIRAČKIM ODBORIMA

Aktivisti Koalicije “Pod lupom” upozorili su i na 20 prijavljenih slučajeva trgovine mjestima u biračkim odborima u 18 općina i gradova.

– Od Koalicije “Pod lupom” u Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) prijavljena su četiri konkretna slučaja, uz nadu da će CIK uskoro donijeti odluku po našim prijavama – istaknuo je Ćavar.

Naveo je kako u 104 grada i općine u BiH svi politički subjekti nisu dostavili imena kandidata za članove biračkih odbora u zakonskom roku te su stoga lokalna izbora povjerenstva bila u mogućnosti raspisati javni poziv za popunu članova biračkih odbora.

Ćavar je istaknuo kako, zbog tehničkih izmjena Izbornog zakona BiH, ali i problema u popuni biračkih odbora, zabrinjava činjenica da je trgovina mjestima u biračkim odborima iz oblika stranačke korupcije prešla u još gori oblik takozvane sistemske korupcije.

– Naime, iz više općina i gradova dolaze nam prijave naših dugoročnih promatrača, kao i konkretni dokazi da lokalna izborna povjerenstva sudjeluju u određenim manipulacijama članstvom u biračkim odborima imenujući stranačke osobe u sastave biračkih odbora što će svakako Koalicija “Pod lupom” provjeriti i prijaviti na daljnje procesuiranje – poručio je Ćavar.

Napomenuo je kako je trgovina mjestima u biračkim odborima zabranjena kao i lažno predstavljanje u svrhu ovih manipulacija te da su za to predviđene rigorozne sankcije.

Govoreći o analizi rada lokalnih izbornih povjerenstava, Ćavar je istaknuo kako njih 35 nije javno objavilo popis članova biračkih odbora s naznačenim političkim subjektom kojem članovi biračkog odbora pripadaju što, kako je naveo, baca dodatnu sumnju na ovaj segment izbornog procesa.

Tijekom razdoblja promatranja Koalicije “Pod lupom” ukupno je uloženo 10 prigovora na odluke lokalnih izbornih povjerenstava koje se uglavnom odnose na popunu biračkih odbora. Evidentirane su i četiri ostavke članova lokalnih izbornih povjerenstava i to u Ilijašu, Prijedoru, Ravnom i Vukosavlju.

NAPREDAK U IZBORNOM PROCESU

Koordinator za odnose sa javnostima i medijima Koalicije “Pod lupom” Hasan Kamenjaković kazao je kako zadnje tri godine aktivnosti provode u suradnji s 85 organizacija civilnog društva iz cijele BiH kroz projekt “Sistemska transparentnost u izbornom procesu”, kojeg finansira EU te da njihovu promatračku misiju ove godine sufinanciraju USAID i Misija OESS-a u BiH.

Po njegovim riječima, nije sve tako crno već da postoje pozitivni pomaci u unaprjeđenju izbornog procesa što bi trebalo rezultirati poštenijim izborima u BiH. Na to ukazuje podatak da je skoro 26 preporuka Koalicije “Pod lupom” implementirano djelimično ili u potpunosti u izborna pravila od čega je 14 preporuka u posljednjih 6 mjeseci.

– Pomak je i to što Koalicija “Pod lupom” nije zaprimila nove prijave o umrlim osobama na Centralnom biračkom popisu niti prijave o zloupotrebama o glasanju putem pošte – istaknuo je Kamenjaković.

Na upit je li sada zabilježeno više nepravilnosti u odnosu na prije četiri godine, Kamenjković je odgovorio kako se neke izborne nepravilnosti tradicionalno ponavljaju te da su brojke koje se odnose na pojedine nepravilnosti čak i veće u odnose u na prošle izbore.

– Kako dolazi do izmjena u Izbornom zakonu, ali isto tako i kroz provedbene akte, javljaju se neke nove vrste izbornih nepravilnosti kao što je sumnja da u lokalna izborna povjerenstva imenuju stranačke ljude, a što bi u prethodnim izbornim ciklusima bila nepravilnost koja bi se prvenstveno ticala samih biračkih odbora – kazao je Kamenjaković.

Članica Strateškog odbora Koalicije “Pod lupom” Zulka Baljak kazala je kako svake izbore u BiH najvećim dijelom provodi i kontrolira oko 140 hiljada stranačkih osoba u ulozi članova biračkih odbora, stranačkih promatrača i kandidata i kandidatkinja na izborima.

Ovoliki broj stranačkih ljudi naglašava potrebu i značaj prisustva nestranačkih građanskih promatrača na izborima – kazala je Baljak.

Zaključila je kako prisustvo nestranačkih promatrača na izborima utječe na sprečavanje izbornih nepravilnosti i manipulacija.

Predstavnici Koalicije “Pod lupom” pozvali su građane da prijave sve uočene izborne nepravilnosti online putem web stranice www.podlupom.org ili besplatnim pozivom na broj 080 05 05 05.

FENA

BiH

Novalić i Bajramović nakon pravosnažne presude primali zastupničku plaću

Published

on

By

Presuda bivšem premijeru i SDA-ovom zastupniku Fadilu Novaliću postala je pravosnažna 26. januara ove godine, a NIP-ovom Halilu Bajramoviću 8. novembra 2023. godine. Sa tim datumima utvrđen im je i prestanak mandata u Zastupničkom domu, ali ne i radnog odnosa, pa su obojica mjesecima bili na platnom spisku Federalnog parlamenta.

Novaliću i Bajramoviću oduzeti mandati zbog pravosnažnih presuda

Centralna izborna komisija BiH oduzela je mandate dvojici federalnih zastupnika, SDA-ovom Fadilu Novaliću i NiP-ovom Halilu Bajramoviću, zbog pravosnažnih presuda na zatvorske kazne duže od šest mjeseci. Tako nalaže Izborni zakon BiH.

Bivši premijer Federacije BiH, Novalić, osuđen je na četiri godine u predmetu “Repiratori”, a Bajramović na tri godine zbog “obmane pri davanju kredita”.

– Novalić Fadilu utvrđen je prestanak mandata sa danom 26.01.2024. godine, kada je presuda Suda Bosne i Hercegovine, broj: S1 2 K 039029 21 od 05.04.2023. godine, postala pravosnažna. Odluka CIK-a BiH je donesena 19.02.2024. godine, a postala je pravosnažna dana 21.03.2024. godine. Bajramović Halilu utvrđen je prestanak mandata sa danom 08.11.2023. godine, kada je presuda Kantonalnog suda u Bihaću, broj: 01 0 K 014058 20 K od 13.06.2022. godine, postala pravosnažna. Odluka CIK-a BiH je donesena 19.02.2024. godine, a postala je pravosnažna dana 15.03.2024. godine – odgovor je koji je Fokus dobio u CIK-u.

Dakle, presuda Novaliću postala je pravosnažna 26. januara ove godine, a Bajramoviću 8. novembra 2023. godine. Sa tim datumima utvrđen im je i prestanak mandata, ali ne i radnog odnosa, pa su obojica mjesecima bili na platnom spisku Federalnog parlamenta. Sve do pravosnažnosti CIK-ovih odluka u martu.

Uprkos tome što su znali da su im dani u Parlamentu odbrojani, ni jednom ni drugom nije palo na pamet da prihvate odgovornost i zatraže prekid radnog odnosa. Propisi najvišeg zakonodavnog organa u Federaciji BiH omogućili su ovim osuđenicima za krivična djela da nastave primati hiljade maraka iz budžeta. Dakle, na račun građana.

CIK ne dobija službene obavijesti o presudama

Činjenica je da protekne dosta vremena od sudske presude do pravosnažnosti odluke CIK-a o oduzimanju mandata. Međutim, problem je što CIKBiH ne dobija nikakve službene obavijesti o presudama protiv izabranih članova organa vlasti pa proces oduzimanja mandata pokreće tek nakon saznanja do kojih dođe, nerijetko putem medija ili iz drugih izvora. Zato se može desiti da neki slučaj koji nije medijski propraćen, a potom i presuda, ostanu prilično dugo neotkriveni.

– Centralna izborna komisija BiH po saznanju da je neki izabrani zvaničnik pravosnažno osuđen na kaznu zatvora od šest mjeseci ili duže kako je to propisano odredbama člana 1.10 stav (1) tačka 4. Izbornog zakona BiH obraća se nadležnom sudu za dostavljanje presude sa naznačenim datumom pravosnažnosti. Tek nakon toga CIKBIH pokreće postupak utvrđivanja prestanka mandata – kaže za Fokus Stručna savjetnica za odnose s javnošću u CIK-a BiH Maksida Pirić.

Međutim, pojašnjava da u svim slučajevima, bez obzira na datum donošenja pravosnažne odluke Centralne izborne komisije BiH, mandat zvaničniku prestaje sa danom pravosnažnosti sudske presude.

Nažalost, to u praksi ništa ne znači zato što prestanak mandata ne znači automatski i prekid radnog odnosa jer njihov radno-pravno status nije u nadležnosti CIK-a, nego je regulisan propisima organa vlasti. U ovom slučaju Zastupničkog doma Federalnog parlamenta.

Marinković Lepić tražila reakciju komisije

Istina je da je Mirjana Marinković Lepić još 31. januara, u vrijeme kada je bila predsjedavajuća tog doma, zatražila od Mandatno-imunitetske komisije da razmotri medijske natpise o pravosnažnoj presudi protiv Novalića te pitanje prestanka mandata. Samo osam dana kasnije i CIKBiH je obavijestio Zastupnički dom da je pokrenuo postupak utvrđivanja činjenica i odgovornosti tri zastupnika, među kojima Novalića i Bajramovića.

Nedugo nakon toga, 21. februara, CIK je dostavio i odluke o prestanku njihovih mandata sa datumima kada su im izrečene pravosnažne sudske presude. Međutim, ova komisija je odlučila čekati da i CIK-ove odluke postanu pravosnažne. One sudske valjda im nisu bile relevantne.

Parlament ne otkriva detalje

Fokus je sekretaru Zastupničkog doma Ivanu Miličeviću uputio pitanja do kojeg datuma su Bajramović i Novalić primali plaće po osnovu rada u Parlamentu. On je upit proslijedio Administrativnoj komisiji, čija je privremena sekretarka dobila zadatak da odgovori.

– U dogovoru s predsjednikom Administrativne komisije Zastupničkog doma Parlamenta FBiH Rasimom Smajlovićem dostavljamo Vam odgovor na postavljena pitanja: Nakon dostave pravosnažnih Odluka od strane CIK-a, Administrativna komisija je u skladu sa Poslovnikom i svojim nadležnostima propisanim člankom 59. donijela rješenja o prestanku radnog odnosa navedenim zastupnicima Fadilu Novaliću i Halilu Bajramoviću. Odnosno, i jednom i drugom zastupniku radni odnos je prestao danom pravosnažnosti Odluka o dodjeli i prestanku mandata Centralne izborne komisije – navedeno je u odgovoru.

U prevodu, ovo bi značilo da je Novaliću radni odnos prekinut istog dana kada se javio na izdržavanje kazne u državni zatvor u Vojkovićima, 21. marta.

U nastojanju Fokusa da dobije dodatna pojašnjenja uključujući precizne datume do kada su bili na platnom spisku pokušali su stupiti u kontakt sa predsjednikom Administrativne komisije, no još nisu dobili uzvratni poziv.

Podsjećanja radi, bivši premijer Federacije BiH Fadil Novalić 21. marta otišao je na izdržavanje zatvorske kazne. Prethodno je, u januaru ove godine, Apelaciono vijeće suda BiH potvrdilo prvostepenu presudu u predmetu “Respiratori” kojom je osuđen na četiri godine. Uprkos njegovim nastojanjima da se odgodi izvršenje kazne, žalba je odbijena pa je Novalić bio prinuđen javiti se u državni zatvor.

Nastavi čitati

BiH

Gradska džamija : Predavanje i izložba Sultanske džamije u Bosni i Hercegovini

Published

on

PREDAVANJE I IZLOŽBA
SULTANSKE DŽAMIJE U BOSNI I HERCEGOVINI
Među džamijama građenim u vrijeme Osmanlija, posebno mjesto i značaj imale su one koje su gradili sami sultani, kako u Istanbulu, tako i širom Osmanskog carstva, pa i u Bosni i Hercegovini. One su finansirane iz državne blagajne, pa se na neki način mogu smatrati i državnim džamijama.
U našoj zemlji podignuto je preko 80 sultanskih džamija. Mnoge su porušene, neke su obnavljane, a od nekih su ostale samo zidine u tvrđavi, kao što je to slučaj u Bužimu.
Do danas ih je sačuvano i obnovljeno ukupno 37. Od sultanskih džamija koje se i danas koriste i služe svojoj svrsi čak 9 nalazi se na prostoru Bosanske Krajine. To su: Stara džamija u Izačiću, Džamija Murata III u Todorovu, Džamija Murata III u Šturliću, Fethija džamija u Bihaću, Džamija Brekovica grad u Bihaću, Džamija Zagrad u Velikoj Kladuši, Džamija u Maloj Kladuši, Džamija u Mutniku, i Gradska džamija u Cazinu.
Povodom obilježavanja 7. maja, Dana džamija, Medžlis Islamske zajednice Cazin u saradnji sa Gazi Husrev-begovom bibliotekom iz Sarajeva organizira predavanje i izložbu „Sultanske džamije u Bosni i Hercegovini“.
Predavanje i izložba će se održati u Gradskoj džamiji u Cazinu, u petak, 3. maja 2024. godine, sa početkom u 20 sati.
Pozivamo vas da svojim prisustvom uveličate ovaj značajan skup.
Medžlis islamske zajednice Cazin
Nastavi čitati

BiH

VIDEO Sutra isplata penzija uvećanih za “pola kg piletine”: Za dva dana pojedemo i idemo ponovo

Published

on

By

Penzije u subotu plus dodatak, razlika za prva tri mjeseca

Lijepa vijest, za sve penzionere u Federaciji BiH jeste da isplata penzija za april počinje u subotu četvrtog maja. Uvećana je za 1,55 posto, pa tako će minimalna biti veća za 8,35 maraka.

Iako svjesni da sa ovim povećanjem ne mogu osigurati ni osnovno, penzioneri će ovaj mjesec možda ipak osjetiti olakšicu jer će biti uplaćena i razlika za prva tri mjeseca ove godine.

Povećanje od 1,55 posto osiguralo je cijelih 8 maraka i 35 feninga više, koliko košta npr. pola kg piletine, za korisnike koji primaju minimalnu penziju. Uplaćena će biti i razlika za prva tri mjeseca ove godine tako da će ukupno minimalna penzija ovaj mjesec iznositi 33,40 maraka više. Penzioner Anto Miličević – nezadovoljan.

Mogu osigurati više

“Kilogram mesa kupiti i to je sve. Za dva dana pojedemo i idemo ponovo”, kaže Anto za BHRT.

Smatra da nadležni itekako mogu osigurati više.

“Ima novca, ako je prošle godine moglo ići na 12 posto, može i ove godine. Evo ja pristajem odmah, nek se povećaju minimalne, ne moraju naše srednje povećavati”, smatra Anto.

Nakon najave federalnog Zavoda PIO/MIO da će penzije za april biti isplaćene u subotu, uslijedili su upiti penzionera i sumnje da li će novac uopće leći na račun prije ponedjeljka.

Iz Zavoda su odmah pojasnili da će novac preko Trezora biti uplaćen bankama i poštama u petak, 3. maja, a do banaka je da li će one taj novac odmah rasknjižiti.

Predsjednik saveza Udruženja penzionera Federacije, Redžo Mehić smatra – da hoće.

“Kada se desi da 5. pada u nedjelju ili u vikend, odnosno drugi praznik, onda se isplaćuje dan ranije”, ističe Mehić.

“Ove godine to je 20,47 maraka”

Penzioner Anto sa početka naše priče, mišljenja je da penzioneri moraju biti uporniji u borbi za veće penzije. Većina njih, kako je i sam kazao, bila je primorana naučiti živjeti i sa nešto skromnijim prihodima.

“Potrebno je da političke partije ove koje vladaju, koje viču znaš ti ko sam ja, da budu upozorene jer sam vidio neki dan štrajkače, da za koju godinu neće niko imati da zaradi za penziju”, smatra sociolog Sead Pašić.

A prema posljednjoj odluci Vlade Federacije, povećanjima nisu zaboravljeni ni kandidati koji u 2024. godini steknu uslove za penziju.

“Koliko bodova zaradi za radni vijek, to se na dan polaska u penziju množi sa tim brojem. Ove godine to je 20,47 maraka”, kaže Mehić.

Činjenica je da je na ulicama sve više nezadovoljnih građana. Dok u marketima cijene enormno rastu, povećanje penzija od osam maraka teško da će stići ionako prebrzi voz poskupljenja. Zbog toga penzioneri kažu i ne mogu biti zadovoljni.

 

Nastavi čitati

Najčitanije