Sukob u Ukrajini
I BiH na Generalnoj skupštini UN-a osudila rusku aneksiju Ukrajine
Opća skupština Ujedinjenih naroda u srijedu je velikom većinom osudila ruski “pokušaj nezakonite aneksije” četiri djelimično okupiranih regija u Ukrajini i pozvala sve zemlje da ne priznaju taj potez, čime je ojačala diplomatsku međunarodnu izolaciju Moskve.
Bosna i Hercegovina je bila među državama koje su glasale “za” rezoluciju kojom se traži da Rusija poništi aneksiju četiri ukrajinske regije.
Tri četvrtine od 193 člana Opće skupštine, odnosno 143 zemlje, glasalo je za rezoluciju koja također potvrđuje suverenitet, nezavisnost, jedinstvo i teritorijalni integritet Ukrajine unutar njenih međunarodno priznatih granica.
“To je nevjerovatno”, rekao je ukrajinski ambasador pri UN-u Sergiy Kyslytsya novinarima nakon glasanja, dok je stajao pored američke ambasadorice u UN-u Linde Thomas-Greenfield, koja je rekla kako rezultat pokazuje da Rusija ne može zastrašiti svijet.
BREAKING
The UN General Assembly adopted a resolution that condemns #Russia's "illegal so-called referendums" in regions within #Ukraine's internationally-recognized borders, and demands it reverses its annexation declaration.
In favour: 143
Against: 5
Abstentions: 35 pic.twitter.com/MDDIapqTGv
— UN News (@UN_News_Centre) October 12, 2022
Samo četiri zemlje pridružile su se Rusiji u glasanju protiv rezolucije – Sirija, Nikaragva, Sjeverna Koreja i Bjelorusija. Trideset i pet zemalja bilo je suzdržano pri glasanju, uključujući ruskog strateškog partnera Kinu, dok ostale nisu glasale.
“Danas Rusija napada Ukrajinu. Ali sutra bi to mogla biti druga nacija čiji je teritorij povrijeđen. To biste mogli biti vi. Vi biste mogli biti sljedeći. Što biste očekivali od ovog vijeća?”, rekla je Thomas-Greenfield Generalnoj skupštini prije glasanja.
Moskva je u septembru proglasila aneksiju četiri djelimično okupiranih regija u Ukrajini – Donjecka, Luganska, Hersona i Zaporožja – nakon što je organizovala ono što je nazvala referendumima. Ukrajina i saveznici osudili su glasanja kao nezakonita i prisilna.
Glasanje u Općoj skupštini uslijedilo je nakon prošlomjesečnog veta Rusije na sličnu rezoluciju u 15-članom Vijeću sigurnosti.
Ruski ambasador pri UN-u Vassily Nebenzia rekao je Općoj skupštini prije glasanja kako je rezolucija “politizirana i otvoreno provokativna”, dodajući da bi “mogla uništiti sve napore u korist diplomatskog rješenja krize”.
Dupli standardi
Potezi u UN-u odražavaju ono što se dogodilo 2014. nakon što je Rusija anektirala ukrajinski Krim. Generalna skupština potom je usvojila rezoluciju kojom se referendum proglašava nevažećim sa 100 glasova “za”, 11 “protiv” i 58 formalno suzdržanih.
Kina je bila suzdržana u srijedu jer nije vjerovala da će rezolucija biti od pomoći, rekao je zamjenik kineskog ambasadora pri UN-u Geng Shuang.
“Svaka akcija koju poduzima Opća skupština trebala bi pridonijeti deeskalaciji situacije, nastavku dijaloga i promicanju političkog rješenja ove krize”, rekao je.
Sjedinjene Američke Države i druge zapadne zemlje lobirale su uoči glasanja u srijedu. Američki državni sekretar Antony Blinken u utorak je sazvao virtuelni sastanak s diplomatima iz više od 100 zemalja. Osvojili su desetine glasova više u poređenju s rezultatom iz 2014. i poboljšali se u odnosu na 141 zemlju koja je glasala za osudu Rusije i zatražila od nje da povuče svoje trupe iz Ukrajine nakon invazije 24. februara.
Moskva je tada pokušavala ublažiti svoju međunarodnu izolaciju. Dok su se Rusija i Zapad takmičili za diplomatski utjecaj, neke države – posebno na globalnom jugu – postale su zabrinute oko plaćanja cijene zbog toga što su se našle stisnute usred intenzivnog geopolitičkog rivalstva.
“Osuđujemo politiku dvostrukih standarda moćnika ovoga svijeta kada je riječ o Africi”, rekao je ambasador Demokratske Republike Kongo pri UN-u Georges Nzongola-Ntalaja Generalnoj skupštini u srijedu. “Podržavamo Ukrajinu. Želimo vidjeti kraj rata, ali voljeli bismo vidjeti kako međunarodna zajednica poduzima slične mjere protiv drugih situacija u svijetu u kojima su zemlje napadnute i okupirane”, rekao je.
N1
Sukob u Ukrajini
Lavrov direktno zaprijetio Zapadu: Napadnete li Rusiju nećete se sakriti ni preko Atlantika
“Naši protivnici ne bi trebali biti u zabludi. U slučaju agresivnih postupaka NATO-a ili njegovih članica protiv naše zemlje, poduzet ćemo adekvatne mjere u skladu sa suverenim pravom Rusije na samoodbranu, koristeći sve dostupne mjere za osiguranje naše sigurnosti, kao što je predviđeno Poveljem UN-a. Nikome neće biti omogućeno da se sakrije preko Atlantskog okeana ili Lamanša,” izjavio je Lavrov u intervjuu za Sputnjik.
Lavrov je istakao da Moskva ne može ignorisati činjenicu da NATO otvoreno pokazuje neprijateljski stav prema Rusiji. Podsjetio je da Alijansa Rusiju označava kao “najznačajniju i najdirektniju prijetnju sigurnosti”, dok njeni lideri neprestano izjavljuju da bi Rusija mogla napasti neku od članica NATO-a u narednim godinama.
Pritom je upozorio da se militarizacija Evrope ubrzava, a NATO snage tokom vježbi uvježbavaju ofanzivne operacije protiv Rusije. “Ukoliko Kijev počne koristiti zapadno oružje dugog dometa za napade na duboko rusku teritoriju, to će značiti da ne samo Ukrajina, već i zemlje NATO-a već otvoreno ratuju protiv Rusije, više ne skrivajući prisustvo ‘plaćenika’, ‘dobrovoljaca’, instruktora i drugih osoba ‘pod lažnim zastavama’,” naglasio je Lavrov.
Lavrov je također naglasio da je antiruska politika SAD-a zasnovana na unutrašnjem konsenzusu. “Antiruska i rusofobna orijentacija američke politike ima dvopartijsku podršku. Ukrajina se smatra ključnim elementom hibridnog rata protiv Rusije,” komentarisao je Lavrov, osvrćući se na budućnost odnosa dviju zemalja u kontekstu američkih predsjedničkih izbora.
Na kraju, Lavrov je izjavio da je Rusija spremna za ravnopravan dijalog sa SAD-om, ali pod jednim uvjetom. “Naš stav, kako ga je formulirao predsjednik Putin, jasan je. Spremni smo na ravnopravan dijalog ukoliko američka strana pokaže ozbiljne namjere da pregovara pošteno, uz priznavanje ruskih nacionalnih interesa i principa reciprociteta,” zaključio je ruski ministar vanjskih poslova, naglasivši važnost diplomatskih kontakata između dvije nuklearne sile.
Klix
Sukob u Ukrajini
Srbin poginuo u Ukrajini: “Sine moj, ponosan sam na tebe, dao si život u borbi protiv sotone i zla!”
STRAHINJA Bjelica (30), Beograđanin koji se u Ukrajini dobrovoljno borio na strani ruskih snaga, poginuo je nedavno na ratištu, piše Blic. Mladić je rodbini često slao fotografije i snimke s ratišta. “Došli smo braniti Kosovo, ali u Ukrajini”, rekao je Strahinja na jednoj od snimki.
“Vidi bande. Idemo, radimo. Ljudi ne žele sjediti kući u miru, oni žele ići u rat”, govori 30-godišnjak u nastavku videa dok snima trojicu muškaraca u vojnoj opremi kako hodaju ispred njega.
Na drugoj snimci Beograđanin govori: “Braćo moja, kakva sam ja beba u kacigi. Kad odem tamo, kad me snajperist nacilja u glavu, napravit ću takvu facu i bit će mu žao pucati. Samo će me ozlijediti u nogu.”
Otac poginulog Srbina: Ponosan sam na tebe, sine, dao si život u borbi protiv sotone
Poslije Strahinjine smrti, njegova obitelj je objavila fotografije koje im je slao te na kojima pozira s ostalim vojnicima. Na društvenim mrežama se oglasio njegov otac Gavrilo.
“Neka ti je laka zemlja ratniče moj, neka te anđeli čuvaju kada nismo znali mi. Voli te tata”, napisao je otac u objavi na Fejsu gdje je podijelio Strahinjinu sliku.
Osim toga, njegov otac je ostavio komentar ispod jedne objave na TikToku: “Sine moj, ponosan sam na tebe, dao si život u borbi protiv sotone i zla. Kao što si mi i rekao da će mi biti ponos što ćeš da se boriš protiv fašista za slobodu i krst časni. Voli te otac!” napisao je.
U Srbiji je kazneno djelo sudjelovanje u ratu u stranoj državi
U Beogradu je nakon početka ruske invazije na Ukrajinu održana sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost. Na njoj se govorilo i o sudjelovanju građana Srbije u ratu.
Vlast je tada rekla da će svi građani koji se ne pridržavaju zakona biti sankcionirani, a od 2014. je sudjelovanje u ratu u stranoj državi u Srbiji kazneno djelo za koje je propisana kazna zatvora do 10 godina.
Preko 300 građana Srbije otišlo se boriti na strani Rusa, prema podacima Veleposlanstva Ukrajine iz prosinca 2018.
Sukob u Ukrajini
VIDEO Putin na poklon dobio Kur'an, pogledajte šta je s njim napravio
Ruski predsjednik Vladimir Putin u srijedu je neočekivano posjetio većinski muslimansku regiju Čečenije, što je bio njegov prvi posjet tom području u 13 godina.
Posjet je izazvao veliku pažnju, pogotovo nakon što se pojavio video koji prikazuje Putina kako s poštovanjem ljubi poklonjeni Kur'an i drži ga blizu srca.
Prema međunarodnim novinskim agencijama, čečenski čelnik Ramzan Kadirov po dolasku je Putinu poželio toplu dobrodošlicu. Dvojica čelnika razgovarala su o bilateralnim odnosima s naglaskom na jačanju vojnih, trgovinskih i gospodarskih veza.
Ovaj je Putinov prvi posjet Čečeniji od 2011. Odnosi između dviju regija izuzetno su jaki, a Kadirov često spominje Putina kao bliskog prijatelja u medijskim interakcijama.
Tijekom posjeta, Putin je u pratnji Kadirova i velikog muftije Čečenije boravio u džamiji Isa Proroka u glavnom gradu Groznom.
U džamiji je ruskom predsjedniku uručeno rijetko izdanje Kur'ana, koje je poljubio iz poštovanja i držao na prsima.
Veliki muftija Čečenije također je recitirao stih iz sure Al-Anfal i osigurao njegov prijevod na ruski za Putina.
-
Cazinprije 4 dana
Odlični rezultati za TKD BOSNA Cazin u Bugarskoj
-
Svijet / Zanimljivostiprije 4 dana
5 navika za zdraviji um i život
-
Svijet / Zanimljivostiprije 5 dana
Zabavni načini da djeci odagnate dosadu
-
Religijaprije 5 dana
Ljubav prema majci je ibadet, a ljubav prema ženi je sreća
-
Cazinprije 5 dana
Najava tribine – Kako ostvariti uspjeh u životu: Muhammedov alejhi selam primjer
-
Svijet / Zanimljivostiprije 3 dana
O stavu roditelja ovisi hoće li dijete imati radne navike
-
Religijaprije 15 sati
Bol i patnja nas uče da budemo zahvalni kad smo dobro
You must be logged in to post a comment Login