Izvor: Buka.com
Razgovarao: Adem Džaferović

Sociolog Slavo Kukić u intervjuu za Buku je govorio o najaktuelnijim temama… O pregovorima za formiranje vlasti, o razlozima zbog kojih su vlastodršci usporavali put Bosne i Hercegovine ka Evropskoj uniji. Profesor je iznio i svoje stavove po pitanju odnosa SDS-a, PDP-a, Vukanovićeve Za pravdu i red i Pokreta za državu spram odabira delegata za državni Dom naroda.

Između ostalog, profesor Kukić smatra da SDS, PDP i Za pravdu i red sebi prisvajaju ekskluzivitet opozicije u Narodnoj skupštini Republike Srpske. Objasnio je i zašto smatra da će HDZ opet izabrati SDA za partnera, a na Osmorku, te zašto je uvjeren da će BiH dobiti kandidatski status za članstvo u evropskoj zajednici država.

Profesore Kukiću, kako Vam djeluju razgovori Osmorke i HDZ-a koji se odvijaju posljednjih dana, čini se da obje strane zrače optimizmom i da se uopšte ne govori o nekim stvarima o kojima ove političke grupacije imaju različite stavove?

– Zbog Bosne i Hercegovine i njezinih građana bi bilo dobro da SDA, nakon svih poslijeratnih godina, konačno završi u opoziciji. Bojim se, međutim, zaludu optimizam kojeg emitiraju stranke Osmorke, da se to neće i dogoditi. A dvije su grupe razloga tome.

Prvo, izvjesno je da je palica poslijeizbornih pregovora u Čovićevim rukama. I da on njima, mogućim partnerima u vlasti, šalje određene poruke, ali i ispostavlja zahtjeve. Kad je u pitanju SDA poruka je jasna – da HDZ može i bez SDA, i da im je krajnje vrijeme da razmisle jesu li, kako bi ostali u sedlu vlasti, spremni udovoljiti zahtjevima koje im je Čović već davno ispostavio i u vezi s ustavnim i u vezi s promjenama Izbornog zakona. Što se, pak, Osmorke tiče, zahtjevi su još problematičniji. Osim promjena Ustava i Izbornog zakona koji, objektivno, BiH udaljavaju od sistema evropskih vrijednosti, tu je, svakako, i zahtjev koji se tiče kadrovskog popunjavanja pozicija u vlasti i državnim agencijama, upravljanja javnim poduzećima i slično – a u vezi s kojim HDZ inzistira na tome da mu pripada isključivo pravo na popunjavanje svih tzv. hrvatskih pozicija.

Većem dijelu Osmorke, pretpostavljam, u tim zahtjevima nema ničeg neprirodnog. Nisam, međutim, siguran da na te zahtjeve mogu pristati i stranke građanske provenijencije – SDP i Naša stranka prije svega, sutra i, priključi li se toj grupaciji, i DF također. Jer, pristankom na te zahtjeve, u vezi s nacionalnim kvotama posebice, bi poslale poruku da su prihvatile poziciju bošnjačkih partija što im, uostalom, svakodnevno i HDZ i SNSD spočitavaju. A time bi definitivno iskopale grob svome vlastitom postojanju, ali i uništile svaki smisao postojanja građanskih političkih partija uopće. S druge strane, SDA je spremna udovoljit ucjenama Čovića i HDZ-a. A i, ruku na srce, prirodni je partner i HDZ-u i SNSD-u.

Zašto?

– Zato što su oni zajedno najsigurniji ako vlast čine jedni s drugima. Zašto? Zato što su svi zajedno, njihovi stranački vrhovi posebice, do guše u kriminalu i korupciji. I što ih jedino status quo osigurava od mogućih pravnih progona u uvjetima zaživljavanja pravne države. A takvu mogućnost ne otvara samo trio koji je obilježio zadnja desetljeća vladanja Bosnom i Hercegovinom. Osmorka nije garancija ni SDA-u ni HDZ-u. I zašto bi, onda, vlast pravili s njom? Dakle, navijam za eliminaciju SDA iz vlasti ali sumnjam da će se to i dogoditi.

Svjedoci smo koji su sve zakoni blokirani u Parlamentu BiH zbog činjenice da je SNSD prethodne četiri godine imao 4 delegata u Klubu Srba Doma naroda PSBiH. Jesu li važnosti ovoga pitanja svjesni i u opoziciji u Republici Srpskoj ali i u Pokretu za državu?

– Naravno da jesu. No, to još uvijek ne znači da SNSD, iako ga se u tome može spriječiti, i slijedeće četiri godine neće imati četiri delegata u Domu naroda državnog parlamenta. Zašto? Dvije su grupe razloga.

Prvo, grupacija SDS-PDP-Vukanovićeva Za pravdu i red, očito, smatraju da su oni jedini oponenti Dodiku i da svi ostali trebaju gurati u njihova kola kako bi mu se moć, koliko god je moguće, reducirala. Drugim riječima, smatraju i da je obaveza Pokreta za državu glasati za njihove kandidate za delegate u Domu naroda državnoga parlamenta.

S druge strane, Pokret za državu je jasno dao do znanja da ima vlastiti identitet i vlastite političke interese, i da nije spreman funkcionirati kao prirepak trojke koja sebi prisvaja ekskluzivitet oporbe u Narodnoj skupštini RS-a. I sukladno tome je ponudio rješenje kako onemogućiti Dodika da ima 4 delegata u državnom Domu naroda – jednog delegata dajte vi, jednog ćemo dati mi i nastupamo zajednički kako bi oni i dobili zeleno svjetlo. A da misle ozbiljno svjedoči i podatak da su već istakli svoju dvojicu ljudi kao kandidate za delegate u državnom Domu naroda.

Siguran sam da su u svome opredjeljenju na pravom putu i da neće popustiti pred pritiscima i kvalifikacijama tipa, ili će te glasati za nas ili time dokazujete da ste i antidržavni i antisrpski. No, nisam siguran da su na dobivenu ponudu spremni pozitivno odgovoriti i iz trojke SDS-PDP-Pravda i red. Naprotiv, bojim se da će radije prepustiti četvrtu poziciju Dodiku nego diobom dvije pozicije s Pokretom za državu spriječiti Dodika da blokira državu kako ju je blokirao i prethodne četiri godine.

Državni ministar Vojin Mitrović kaže da je ostavku podnio Miloradu Dodiku, ali ne i predsjedavajućem Vijeća ministara, kako to Zakon nalaže. Šta u SNSD-u sada izigravaju kada su zajedno s HDZ-om mjesecima odbijali usvojiti zakon o sukobu interesa usklađen s evropskim principima?

– Prvo, Mitrovićevo ponašanje je samo dio ukupnog koncepta kojeg gura Dodik – da je Republika Srpska država i da se računi polažu njezinim institucijama, ne i institucijama BiH. Uostalom, to isto je učinila i gospođa Cvijanović polažući zakletvu u Narodnoj skupštini.

S druge strane, priča o zakonu je floskula koja se koristi kada vam odgovara. A koliko je nacionalistima do zakona mogli smo se nagledati sve ove godine, pa i kad je Zakon o sukobu interesa po srijedi. Hoću reći, kad im odgovara pozvat će se na zakon, kad im ne odgovara optužit će cijeli svijet da je takve zakone, koji su protiv njih i njihova naroda, nametnuo.

Nastavak razgoVora možete čitati ovdje.