Connect with us

Svijet / Zanimljivosti

Poduzetnik se vraćao s pira u Hercegovini, zaustavili ga na granici: Oči su im ‘zinile‘ kad su vidili šta imam u autu

Published

prije 12 mjeseci

on

Carinici na graničnom prijelazu Vinjani Donji kod Imotskog su 30. maja ove godine, pri povratku iz Hercegovine, zaustavili 52-godišnjeg Miroslava Marića zvanog Bušo, poduzetnika iz Zagreba te su mu, zbog toga što nije prijavio da sa sobom u Hrvatsku, odnosno EU, unosi više od 10.000 eura, izdali prekršajnu kaznu od pet i pol hiljada eura, piše Slobodna Dalmacija.

Prema rješenju o prekršaju, Bušo je 29. maja iza 21 sat došao na granični prijelaz te, po papiru, nije prijavio unos veće svote deviza, a nakon što je izdvojen sa strane i nakon što je novac prebrojen, privremeno mu je oduzeto 20.000 eura uz zapisnik o privremenom oduzimanju predmeta koji on, pak, nije htio potpisati.

U razgovoru s novinarima je otkrio da nije želio dati svoj pristanak na izbrojanu svotu jer smatra da je novca bilo puno više, barem duplo više… Carinici su izbrojali i oduzeli jednu novčanicu od 500 eura, 4 od po 200 eura, 12 od sto eura, 78 novčanica od 50 eura, 259 od po 20 eura, 541 novčanicu od 10 eura, 330 novčanica od pet eura, 443 kovanice od dva eura, 708 kovanica od 50 centi i 600 kovanica od 20 centi.

– Ovako, ja sam čovjek koji ima po Zagrebu praonice automobila i kad sam išao na svadbu u Hercegovinu ponio sam sa sobom utržak iz mojih praonica tog dana, nisam stigao staviti to na banku. Drugi razlog je bio što mi je tjedan dana prije netko provalio u tetkin stan i opljačkao ga, pa sam se bojao da se i meni isto ne dogodi. Kad sam izlazio iz Hrvatske nitko me nije ništa pitao niti zaustavljao. Od tog novca što sam nosio tamo plaćao sam što sam trebao, a kad sam se vraćao, posudio sam od rođaka dio novca.

Mislio sam to prijaviti na carini, zato sam, kad sam se vraćao u Mercedesu zagrebačkih registracija, cariniku kad me je pitao imam li što prijaviti i rekao da nemam ništa osim nekoliko tisuća eura. Na podu suvozačevog sjedišta bile su vreće s kovanicama, a u prtljažniku sam imao još kesa s papirnatim novcem. Ništa nisam skrivao, sve je bilo vidljivo. Rekao sam mu da idemo izbrojiti, pa koliko ima, nek’ me kazne ako moraju i okej.

Njemu su oči, što se ono kaže, “zinile” kad je vidio vreće s novcem. Onda su njih petorica ušli u prostoriju, sve stavili na stol i počeli ručno brojiti ispred mene, nisu imali niti aparat za brojanje papirnatih, a niti za kovanice – govori Bušo, dodajući da nije mogao pogledom pratiti njih petoricu kako broje te je u jednom trenutku rekao da ide u auto sjesti jer mu nije dobro, a da ga oni pozovu kad brojanje bude gotovo.

– Dok sam sjedio u automobilu nekoliko mi je puta dolazio taj jedan carinik i govorio mi da on ima petero djece i da u 31 godinu radnog staža nije vidio toliko para, da prodaje med i sl… Shvatio sam iz priče da od mene traži da mu dam neki postotak i da će me pustiti iako, napominjem, nije to od mene izričito tražio, al nisam glup da ne shvatim zašto mi sve to govori. Dolazio je do mene sam, bez ikog od svojih kolega. Plašio me je pričom da je ovo gore nego da su me uhvatili s heroinom, a ja sam govorio da su to moji novci, pošteno zarađeni.

Neka zna da ja znam kako se on zove i spreman sam to reći ako me tko od organa bude to pitao, ako ikoga bude zanimalo. U svakom slučaju, oni su izbrojili dvadeset tisuća eura, a po mojoj je procjeni bilo duplo više i zato nisam htio potpisati – govori Bušo i dodaje da je preko odvjetnika uložio prigovor na carinsko rješenje o prekršaju, piše Slobodna Dalmacija.

Povezane teme:

Svijet / Zanimljivosti

Razbijen klan švercera drogom u Austriji: Državljanin BiH (35) rukovodio narko bandom iz zatvora

Published

prije 4 sata

on

17. Maja 2024.

By

Austrijska policija je u akciji kodnog naziva “Samo jako” razbila međunarodnu mrežu švercera drogom koji su djelovali uglavnom u Koruškoj i Štajerskoj.

Tim povodom je u Klagenfurtu održana i pres konferencija visokih policijskih zvaničnika koji su detaljno opisali način na koji je ovaj narko-klan djelovao. Predstavnici iz Državne policije Štajerske i Koruške saopštili su da je riječ o međunarodnoj grupi koja je na ovom području djelovala više od godinu dana. Austrijski mediji javljaju da je droga u ovu zemlju stizala iz Slovenije

Tokom istražnih radnji u sklopu akcije “Operation Samo jako” otkrivena je mreža koja je imala striktnu hijerarhijsku raspodjelu posla. Kako navode, uhapšena su 23 pripadnika ovog klana – 16 Austrijanaca, tri Srbina, jedan Hrvat i tri Slovenca, pišu Nezavisne. Procjenjuje se da je vrijednost droge koju su tokom protekle godine stavili u promet 5,2 miliona eura.

Inače, cijelom mrežom su kooordinisali dva zatvorenika: državljanin BiH (35) i Austrijanac (31), koji trenuno služe kaznu u zatvoru Grac-Karlau, ali to nije bila prepreka da upravljaju ovim narko-klanom.

Kako je objašnjeno jučer, 16. maja, na pres konferenciji, do cijelog klana ih je, zapravo, doveo mali, ulični narko diler. Naime, prije izvjesnog vremena policija je počela da prati jednog dilera u Klagenfurtu, za kojeg se ispostavilo da je “sitna riba”, ali ih je on odveo do čitavog klana, koji je detaljnom istragom razotkriven i razbijen. Istraga je bila toliko detaljna da su uspjeli da otkriju i bunkere u kojima su krili novac, kurire, regrutere za nove dilere kao i njihovo obezbjeđenje.

“To je prosto nevjerovatno kako su profesionalno bili organizovani”, rečeno je na pres konferenciji.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

VIDEO Jeste li čuli za ovaj zastrašujući morski prolaz? Zovu ga “grobljem” brodova, a evo i zašto

Published

prije 16 sati

on

16. Maja 2024.

By

Drakeov prolaz prozvan je “grobljem brodova”, što je potaknulo mnoge ljude da se zapitaju zašto. Prolaz je otkriven 1525. godine i povezuje Tihi s Atlantskim okeanom, a ispod se nalazi Južni okean.

Impresivno je širok 1.000 km i veoma dubok. Prosječna dubina mu je viša od tri km, pa je sigurno reći da ako nešto ispustite s broda, vrlo je malo vjerojatno da ćete to dobiti nazad. Budući da je to spojna tačka između tri najveća okeana na svijetu u tako uskom prostoru, Drakeov prolaz može biti izložen atmosferskim ciklonima.

Ovi snažni vjetrovi dolaze iz Južnog okeana koji nije prekinut kopnom, pa njegovi moćni vjetrovi mogu prouzročiti haos bez susretanja s ikakvim preprekama. I s vjetrom dolaze valovi, s neki od najvećih valova Drakeovog prolaza navodno dostižu visinu čak 30 metara. Mnoge morske rute sada su povezane Panamskim kanalom, ali do njegovog otvaranja 1914. godine, brodovi su se oslanjali samo na Drakeov prolaz, što znači da su stotine brodova morali proći kroz najopasniju morsku rutu na svijetu.

Do danas se navodi da je 800 brodova potonulo u Drakeovom prolazu, odnoseći sa sobom stotine života. Ti gubici datiraju sve do 2022. godine nakon što je “rogue val” udario u kruzni brod Viking Polaris u Drakeovom prolazu, ubivši jednog putnika i ranivši osam drugih.

 

Vode Drakeovog prolaza bile su tako burne da su oni na brodovima koji su prolazili kroz njega morali jesti s tanjira koji su zalijepljeni. Karen Heywood, fizička okeanografkinja sa Univerziteta u East Angliji, rekla je National Geographicu u januaru ove godine dok je putovala kroz Drakeov prolaz: “Uvijek je zanimljivo kad idete na večeru i stavljaju ljepljive podloge na sve stolove kako biste osigurali da se tanjuri i ostale stvari ne kližu.”

Profesor Alberto Naveira Garabato, koji je također putovao brodom kroz Drakeov prolaz, rekao je o vremenu: “Odjednom ste u tom ledenom svijetu. To se događa baš tako – možete vidjeti prijelaz samo nekoliko sati”.

Ali Drakeov prolaz nije samo opasan i loš – poznata morska ruta navodno je dobra za planetu. Zašto, pitate se? Sve je u njegovoj moći hlađenja, što posebno koristi Antarktiku.

Bez kopnenog mosta koji povezuje kontinent s Južnom Amerikom, sjeverni zrak ne teče lako prema jugu, čime se održava hladnoća. Ako Drakeov prolaz ne bi razdvajao Antarktiku od Južne Amerike, postojala bi šansa da bi se 18 milijuna kvadratnih km leda oko Antarktike otopilo što bi, prema istraživanjima, uzrokovalo globalno podizanje nivoa mora za gotovo 60 m, javlj Klik.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Koliku ćete kaznu platiti ako u Hrvatskoj ne poštujete razmak između vozila

Published

prije 17 sati

on

16. Maja 2024.

By

U Bosni i Hercegovini za isti prekršaj kazna je puno manja

U hrvatskom Zakonu o sigurnosti prometa na cestama navodi se razmak između vozila, odnosno navode se i kazne ako se ne pridržavate propisanoga. Premalen razmak i prekasna reakcija kobna su kombinacija te je posljedica neizbježna prometna nesreća s velikom materijalnom štetom i, uz mnogo sreće, samo s lakšim ozljedama, piše HAK Revija.

Dodajte tim faktorima klizavu cestu te će brzina udara u drugo vozilo biti velika. Staro je pravilo da biste od vozila ispred sebe morali voziti na udaljenosti od dvije sekunde. Koliko su dvije sekunde u metrima? To varira ovisno o brzini kojom vozite.

Pri 80 km/h, na primjer, dvije sekunde bile bi 44 metra. U članku 109. hrvatskog Zakona o sigurnosti saobraćaja na cestama jasno se definiraju obaveze vozača. Vozač je dužan držati potreban razmak kad se kreće iza drugog vozila, tako da ne ugrožava sigurnost prometa. Novčanom kaznom u iznosu od 60 eura kaznit će se za prekršaj vozač koji ne drži potreban razmak kad se kreće iza drugoga vozila.

Već sljedeći članak ide dalje. Kad se na javnoj cesti izvan naselja, koja ima samo po jednu saobraćajnu traku namijenjenu za promet vozila u jednom smjeru, kreću jedno za drugim motorna vozila čija je najveća dopuštena masa veća od 3.500 kg ili čija je dužina veća od 7 m, vozači su dužni između svakog od tih vozila držati razmak od najmanje 100 m.

Ova odredba ne odnosi se na dio ceste na kojem je preticanje zabranjeno. Također, ako se na cesti izvan naselja kreću u nizu dva ili više vozila koja prevoze opasne tvari, međusobni razmak između tih vozila ne smije biti manji od 200 metara. Kazna za nepridržavanje ovih odredbi je također 60 eura.

U BiH je kazna puno manja

Vozač koji ne održava propisno odstojanje između vozila na cestama u Bosni i Hercegovini će biti kažnjen kaznom od 50 KM. Vozač je dužan držati vozilo na takvom odstojanju od drugih vozila u saobraćaju da, s obzirom na brzinu kretanja vozila i druge okolnosti u saobraćaju, ne izaziva opasnost i ne ometa druge učesnike u saobraćaju.

Nastavi čitati

Najčitanije

✕