Connect with us

USK

Pružena ruka Krajišnika hrvatskoj policiji: Hoće li je prihvatiti?

Published

prije 9 mjeseci

on

Iako se naša zemlja riješila problema sa migrantima, odluka Hrvatske da zatvori prelaz Hadžin Potok izazvala je glavobolju kod velikog broja Krajišnika

Danas će se nastaviti međudržavni pregovori Mješovite komisije za praćenje provođenja Ugovora između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske o graničnim prelazima, gdje našu zemlju zastupa Zlatko Vranješ iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH, dok Hrvatsku zastupa načelnik Uprave za granicu u hrvatskom MUP-u Zoran Ničeno.

PRIPREME ZA PREGOVORE

Gotovo svake godine dolazi do promjena u međudržavnom prometu, neki prelazi se privremeno preinačuju u prelaze za promet putnika tokom ljetne sezone, drugima se iz istih razloga produžuje radno vrijeme.

Međutim, ogromne reakcije u USK-u izazvala je posljednja odluka kojom je prekategorisan prelaz Hadžin Potok – Bogovija za isključivo pogranični saobraćaj, što znači da samo lokalni stanovnici mogu sa odobrenjima obavljati svakodnevne poslove s druge strane granice.

Treba imati u vidu da je cazinsko područje najmnogoljudnije u Krajini i da njemu gravitira najveća dijaspora iz cijele BiH.

Kako je Božidar Živko, ministar policije USK-a, kazao za Kantonalnu televiziju, prošle godine je oko 222.000 prelaza zabilježeno na Hadžinom Potoku, dok je ta brojka na graničkom prelazu Maljevac kod Velike Kladuše bila 1,2 miliona. Nedavno je, dakle, došlo do toga da se prelazi ostvareni na Hadžinom Potoku, koji su inače vikend-opterećenja, prebacuju na Maljevac ili Izačić, gdje dolazi do povećanih gužvi u putničkom saobraćaju.

Naši ljudi iz dijaspore dolaze u situaciju da pred domovinom više sati čekaju na ulaz, nego što provedu ukupno na putu iz Evrope, a što je za vlast u Unsko-sanskom kantonu nedopustivo.

Ipak, prihvatajući činjenicu da se oni za to ništa ne pitaju, Vlada premijera Mustafe Ružnića učiniće sve što je potrebno da pripreme argumente Mješovitoj komisiji za praćenje provođenja Ugovora između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske o graničnim prelazima.

Naš predstavnik Zlatko Vranješ sve to prihvata, no načelnika Zorana Ničena trebaće ubjeđivati.

Naime, konačno se ustanovilo da je hrvatska strana ovaj prelaz zatvorila zbog problema sa ilegalnim prilivom migranata. Otkako su ušli u Schengen zonu, promijenila se politika izdavanja azila, a i međunarodne presude po nekoliko predmeta za push-backove opteretile su budžete susjedima.

Odmah na početku desetine hiljada vozila su provjerene po dubini Hrvatske, prvog mjeseca su otkrivena 34 krijumčara, a kako je naveo načelnik Ničeno, zahtjevi za azil porasli su za 600 posto.

Iako imaju veću ribu da sprže, hrvatski zvaničnici bivaju zasipani zahtjevima da prelaz Hadžin Potok vrate u normalnu namjenu, najčešće političara iz USK-a, koji su se dobrano riješili migrantske krize koja ih je gušila pet godina. S tim u vezi, spremni su i pomoći susjedima, piše Oslobodjenje.

SMJEŠTAJ U LIPI

– Spremni smo sve da učinimo, potpisaćemo sporazume da njima pomognemo i budemo ispomoć, da imamo mješovite patrole graničara i pripadnika MUP-a u tom području, da otklonimo sve moguće sumnje u našu stranu, da nam se nema šta prigovoriti. Naše jedinice su na terenu, mješovite patrole su značajan broj migranata sa tog terena prebacile u kamp Lipa, sa svoje strane sve smo dali, kazao je ministar Živko.

Ukoliko hrvatska strana prihvati ovu pruženu ruku pomoći i suradnje, granični prelaz Hadžin Potok – Bogovija ubrzo bi mogao biti vraćen u dosadašnju namjenu. Međutim, kada su u pitanju poslovi i obaveze koje sada hrvatska policija i graničari imaju sa migrantima, nikada se ne zna.

Povezane teme:

USK

U Velikoj Kladuši uhapšen diler, prilikom pretresa pronađene tablete za potenciju i droga

Published

prije 1 dan

on

17. Maja 2024.

By

U naselju Donj Slapnica u Velikoj Kladuši, policija je uhapsila M.A. zbog sumnje da je počinio krivično djelo “Neovlaštena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga”.

Prema informacijama koje su dostupne, policija je prilikom pretresa kuće u kojoj stanuje M.A. pronašla određenu količinu marihuane, praškastu materiju i tablete za potenciju. Ovaj dokazni materijal ukazuje na aktivno učešće M.A. u distribuciji opojnih droga, što je dovelo do njegovog hapšenja i lišavanja slobode.

Policija je brzo djelovala na osnovu prikupljenih informacija i uhapsila osumnjičenog.

Podsjećamo da za navedeno krivično djelo, prema Krivičnom zakonu Federacije Bosne i Hercegovine, predviđena je kazna zatvora do 3 godine.

Nastavi čitati

USK

Šta je u pitanju: U Unsko-sanskom kantonu polovina brakova završi razvodom

Published

prije 1 dan

on

17. Maja 2024.

By

Najveći broj razvoda u BiH, kako kod žena tako i kod muškaraca, evidentiran je u dobi od 40 do 49 godina

U Federaciji BiH u martu ove godine na „ludi kamen“ stalo je 487 parova. U istom periodu razvedeno je 80 brakova.

Najviše brakova sklopljeno je u Kantonu Sarajevo, 115, dok se najmnogoljudniji kanton u FBiH –Tuzlanski, našao tek na trećem mjestu sa 103 braka, iza Zeničko-dobojskog gdje se je bilo 110 vjenčanja. Na začelju ove tabele našli su se Zapadnohercegovački i Posavski kanton, sa sedam odnosno pet sklopljenih brakova. U Bosansko-podrinjskom kantonu bilo je 10, u Livanjskom 11, Hercegovačko-neretvanskom i Srednjobosanskom po 37.

Istovremeno, samo u jednom od deset kantona nisu zabilježeni razvodi, a radi se o HNK, govore prvi podaci Federalnog zavoda za statistiku za mart ove godine.

Posebno je zanimljiva statistika za Unsko-sanski kanton, gdje je najmanja razlika u broju sklopljenih i razvedenih brakova. Naime, u ovom dijelu BiH u martu 2024. u bračnu zajednicu stupila su 52 para, a čak 23 su okončala brak. Dvocifreni broj razvoda bio je i u ZDK i TK.

Foto: Izvor Federalni zavod za statistiku

Federalni zavod za statistiku pojašnjava i šta se podrazumijeva pod sklapanjem odnosno razvodom braka. Brak je, dakle čin, ceremonija ili proces kojim se stvara zakonska veza muža i žene. Zakonitost unije uspostavlja se građanskim, vjerskim ili drugim sredstvima zavisno od toga kako ih definira zakon svake zemlje. S druge strane, razvod braka je krajnji zakonski raspad braka odnosno ono odvajanje muža i žene koje im daje pravo da ponovo stupe u brak po građanskim, vjerskim ili drugim odredbama, piše Fokus.ba.

Da je broj razvoda u porastu pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH. U najnovijoj publikaciji „Žene i muškarci u BiH“ navedeno je da je u 2022. zabilježeno 1.000 razvoda više u odnosu na 1997. godinu. U 2022. godini je razvedeno 2.865 brakova, pri čemu je najveći broj razvoda, kako kod žena tako i kod muškaraca, evidentiran u dobi od 40 do 49 godina.

Nastavi čitati

USK

‘Molitva za Bosnu’: Muzičari iz Bihaća spremaju novu obradu pjesme Irfana Ljubijankića (VIDEO)

Published

prije 1 dan

on

17. Maja 2024.

By

Bio je to Irfan Ljubijankić, ministar vanjskih poslova Republike BiH koji je poginuo 28. maja 1995. u četrdeset i trećoj godini svog života.

Obaranje helikoptera u kojem se nalazio doktor Irfo, kako su ga zvali sugrađani u Bihaću, označilo je kraj njegovog života, ali iza njega su ostali stihovi i melodije koje Bihać, Krajina i Bosna i Hercegovina ne smiju zaboraviti. Među njegovim djelima je tako i Molitva za Bosnu, predivna domoljubna balada koju je Ljubijankić komponirao i snimio u ratnom Bihaću, a za koju je tada snimljen i spot, piše Objavi.ba.

Nažalost, snimak ove svojevrsne himne koji je sačuvan nije baš najboljeg kvaliteta, zbog čega su bihaćki muzičari predvođeni profesorom Adnanom Busuladžićem odlučili da snime njenu novu verziju, da joj time udahnu novi život i očuvaju uspomenu na jednog od najvećih sinova Krajine. U razgovoru za naš portal Busuladžić kaže kako je snimanje juče završeno, te da slijede remiks materijala i montaža spota, što bi trebalo biti završeno u idućih nekoliko dana.

„Ja jesam inicirao realizaciju ove ideje ali zanimljivo je koliko je ljudi došlo na nju, koliko ljudi mi je reklo da to treba uraditi i da to uradim. To mi je bilo vjetar u leđa, to je bio okidač za snimanje ove obrade jer je jasno koliko rahmetli Irfan i danas znači ljudima i koliko u sebi nose uspomenu na njega“, ističe Busuladžić, u našoj državi i regiji poznat i kao i dugogodišnji član pratećeg banda Dine Merlina u kojem je zadužen za saksofon i klarinet.

Obradu Ljubijankićeve pjesme odobrila je njegova porodica, a u snimanju je učestvovalo oko pedeset bihaćkih muzičara, vokalista i instrumentalista uglavnom srednje i mlađe generacije.

„Dobar dio učesnika nije bio ni rođen kad je originalna Molitva za Bosnu nastala, neki čak nisu ni znali za nju, ali svi smo se okupili i uradili to iz ljubavi i nekog poštovanja“, kaže profesor Busuladžić.

Ovo nije prvi put da Busuladžić i prijatelji rade obrade ove vrste. Na sličan način su tokom pandemije koronavirusa 2020. napravili obradu legendarne pjesme Ulicom Bišća Muhameda Lihe, i tako dali svoj doprinos kampanji kojom se građane pozivalo na odgovorno ponašanje prema svom zdravlju i zdravlju drugih. Nova verzija pjesme Ulicom Bišća čije je stihove napisao pjesnik bihaćkih ulica Husein Dervišević brzo je ušla u srca sugrađana, a obrada Molitve za Bosnu Irfana Ljubijankića nesumnjivo mora naći mjesto koje zaslužuje u dušama svih onih koji vole ovu zemlju.

„To je krasna balada, jedna plemenita patriotska pjesma o ljubavi prema svojoj domovini u kojoj niko ne može naći ništa loše. Obradili smo je u jednom modernijem aranžmanu, ali njena bit je netaknuta i prezadovoljni smo rezultatom. Ništa se nije pretjerano promijenilo, samo je malo modernija i snimak je, naravno, kvalitetniji. Originalna pjesma je snimana 1993. u ratu, u studiji na tehnici sa samo četiri kanala, a sada snimamo na modernoj tehnici“, govori o projektu njegov inicijator.

Zamišljeno je da premijera nove verzije pjesme Molitva za Bosnu bude na Dan Unsko-sanskog kantona koji se obilježava 27. maja. Upravo tog dana 1995. godine je Irfan Ljubijankić posljednji put bio u Bihaću, kada je prisustvovao konstituirajućoj sjednici skupštine novoformiranog kantona. Dan kasnije, helikopter kojim se vraćao iz Bihaća oboren je raketom iznad teritorije tadašnje Republike Srpske Krajine.

MOLITVA ZA BOSNU

Čuvaj mi, dragi Bože, Bosnu od ovih ljudi zvijeri!

Ja evo umirem, s imenom Tvojim, i s ljiljanima zlatnim u plavetnom oku, i molitve Ti šapćem:

Čuvaj mi, dragi Bože, Bosnu! Bože, čuvaj Bosnu!

Spasi nam ovo malo duše, s ljubavlju mržnju nek’ sprži…

Ja evo umirem, s imenom Tvojim, nek’ Bosna moja živi i ime Tvoje slavi, i molitve Ti moli:

Spasi nam, Bože, ovo duše! Spasi nam, Bože, ovo duše, s ljubavlju mržnju nek’ sprži!

Ne daj da krvnici pomen Tvoj ruše, nek’ Bosna moja živi i ime Tvoje slavi, i molitve Ti moli:

Spasi nam, Bože, ovo duše! Bože, čuvaj Bosnu! Spasi nam, Bože, ovo duše! 

Čuvaj nam, Bože, Herceg-Bosnu… Čuvaj nam, Bože, ovo duše, spasi nam, Bože, Herceg-Bosnu… Čuvaj mi, Bože, ovo duše… Bože, čuvaj Bosnu!”

Nastavi čitati

Najčitanije

✕