STRAHINJA Bjelica (30), Beograđanin koji se u Ukrajini dobrovoljno borio na strani ruskih snaga, poginuo je nedavno na ratištu, piše Blic. Mladić je rodbini često slao fotografije i snimke s ratišta. “Došli smo braniti Kosovo, ali u Ukrajini”, rekao je Strahinja na jednoj od snimki.

“Vidi bande. Idemo, radimo. Ljudi ne žele sjediti kući u miru, oni žele ići u rat”, govori 30-godišnjak u nastavku videa dok snima trojicu muškaraca u vojnoj opremi kako hodaju ispred njega.

Na drugoj snimci Beograđanin govori: “Braćo moja, kakva sam ja beba u kacigi. Kad odem tamo, kad me snajperist nacilja u glavu, napravit ću takvu facu i bit će mu žao pucati. Samo će me ozlijediti u nogu.”

Otac poginulog Srbina: Ponosan sam na tebe, sine, dao si život u borbi protiv sotone

Poslije Strahinjine smrti, njegova obitelj je objavila fotografije koje im je slao te na kojima pozira s ostalim vojnicima. Na društvenim mrežama se oglasio njegov otac Gavrilo.

“Neka ti je laka zemlja ratniče moj, neka te anđeli čuvaju kada nismo znali mi. Voli te tata”, napisao je otac u objavi na Fejsu gdje je podijelio Strahinjinu sliku.

Osim toga, njegov otac je ostavio komentar ispod jedne objave na TikToku: “Sine moj, ponosan sam na tebe, dao si život u borbi protiv sotone i zla. Kao što si mi i rekao da će mi biti ponos što ćeš da se boriš protiv fašista za slobodu i krst časni. Voli te otac!” napisao je.

U Srbiji je kazneno djelo sudjelovanje u ratu u stranoj državi

U Beogradu je nakon početka ruske invazije na Ukrajinu održana sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost. Na njoj se govorilo i o sudjelovanju građana Srbije u ratu.

Vlast je tada rekla da će svi građani koji se ne pridržavaju zakona biti sankcionirani, a od 2014. je sudjelovanje u ratu u stranoj državi u Srbiji kazneno djelo za koje je propisana kazna zatvora do 10 godina.

Preko 300 građana Srbije otišlo se boriti na strani Rusa, prema podacima Veleposlanstva Ukrajine iz prosinca 2018.

Ruski predsjednik Vladimir Putin u srijedu je neočekivano posjetio većinski muslimansku regiju Čečenije, što je bio njegov prvi posjet tom području u 13 godina.

Posjet je izazvao veliku pažnju, pogotovo nakon što se pojavio video koji prikazuje Putina kako s poštovanjem ljubi poklonjeni Kur'an i drži ga blizu srca.

Prema međunarodnim novinskim agencijama, čečenski čelnik Ramzan Kadirov po dolasku je Putinu poželio toplu dobrodošlicu. Dvojica čelnika razgovarala su o bilateralnim odnosima s naglaskom na jačanju vojnih, trgovinskih i gospodarskih veza.

Ovaj je Putinov prvi posjet Čečeniji od 2011. Odnosi između dviju regija izuzetno su jaki, a Kadirov često spominje Putina kao bliskog prijatelja u medijskim interakcijama.

Tijekom posjeta, Putin je u pratnji Kadirova i velikog muftije Čečenije boravio u džamiji Isa Proroka u glavnom gradu Groznom.

U džamiji je ruskom predsjedniku uručeno rijetko izdanje Kur'ana, koje je poljubio iz poštovanja i držao na prsima.

Veliki muftija Čečenije također je recitirao stih iz sure Al-Anfal i osigurao njegov prijevod na ruski za Putina.

Najmanje 15 policajaca je ubijeno jučer u seriji napada u južnoj ruskoj pokrajini Dagestanu, a ubijeno je i pet napadača, objavio je Reuters, pozivajući se na ruske novinske agencije. Naoružani napadači otvorili su vatru na sinagogu i dvije pravoslavne crkve u Derbentu, kao i na policijsku kontrolnu tačku u Mahačkali.

Ministarstvo unutrašnjih poslova je objavilo da je u napadu ubijen i pravoslavni svećenik, a sinagoga i pravoslavna crkva su zapaljene. Agencije javljaju da je u Mahačkali, upravnom središtu Dagestana, došlo do uličnih borbi. Nacionalni odbor za borbu protiv terorizma objavio je, pak, da je ubijeno pet napadača.

Lokalne agencije pišu da ima i civilnih žrtava. Dagestan je ruska pokrajina pretežito naseljena muslimanima na Kaspijskom jezeru. Objavljeno je da je otvorena istraga zbog “terorističkih djela”, bez dodatnih detalja.

Uprava Istražnog odbora Rusije za Republiku Dagestan saopćila je da je pokrenula istragu o terorizmu u vezi s napadima prema Kaznenom zakonu Ruske Federacije.

Chairman of the Public Monitoring Commission of Dagestan Shamil Khadulayev: a priest was killed during the assault in Derbent. His throat was cut.

Security in church was shot. The rest of the priests have closed the church and are waiting for help.

Dagestan Telegram channels… https://t.co/df92tdO4Ip pic.twitter.com/fKai62H4FW

— Anton Gerashchenko (@Gerashchenko_en) June 23, 2024

“Utvrđuju se sve okolnosti događaja i osobe koje su sudjelovale u terorističkim napadima, a njihovim će se postupcima dati pravna ocjena”, navodi se u saopćenju.

“Večeras su u Derbentu i Mahačkali nepoznati napadači pokušali destabilizirati društvo”, poručio je dagestanski čelnik Sergej Melikov. Ubijen je i jedan pravoslavni svećenik te čuvar crkve. Predsjednik Dagestanske javne komisije Šamil Kadulev je kazao da je ubijen otac Nikolaj:

“Prerezali su mu grkljan. Imao je 66 godina i bio je jako bolestan”, rekao je Kadulev.

Unknown assailants have attacked an Orthodox church and a synagogue in Derbent (Dagestan). It's the only synagogue in the city. Both were apparently set on fire.

There was also a shooting in Makhachkala targeting policemen at the same time — unclear if they are related. pic.twitter.com/m569l9mDt5

— Aric Toler (@AricToler) June 23, 2024

Za sada niti jedna organizacija nije preuzela odgovornost za napade koji su se dogodili tri mjeseca nakon što je ogranak ISIS-a preuzeo odgovornost za napad na Crocus City Hall u Moskvi u kojem je smrtno stradalo više od 140 ljudi.

Dagestan je većinski muslimanska regija u kojoj živi mala kršćanska i još manja židovska manjina. Ruske snage sigurnosti borile su se 2000-ih u ovoj regiji protiv islamističke pobune koja se proširila iz susjedne Čečenije, iako su napadi posljednjih godina postali rjeđi.

Izraelsko ministarstvo vanjskih poslova saopćilo je da je sinagoga u Derbentu izgorjela do temelja i da su ubijeni lokalni čuvari, dok je na sinagogu u Mahačkali otvorena vatra.

“Koliko znamo, za vrijeme napada nije bilo vjernika u sinagogama te nema žrtava iz židovske zajednice”, navodi se u saopćenju ministarstva.

N1

NATO razgovara o raspoređivanju većeg broja nuklearnog oružja, vađenju naoružanja iz skladišta i stavljanja ga u stanje u pripravnosti s obzirom na sve veću prijetnju Rusije i Kine, rekao je danas šef saveza.

“To je upravo ono što radimo”

Jens Stoltenberg je za britanske novine Telegraph rekao da članice NATO-a razgovaraju o transparentnosti glede svog nuklearnog arsenala kao sredstva za odvraćanje.

“Neću govoriti o operativnim pojedinostima o tome koliko bi nuklearnih bojnih glava trebalo biti stavljeno u funkciju, a koje će biti pohranjene, no trebamo se konzultirati o ovim pitanjima. To je upravo ono što radimo”, rekao je za novine.

“Mi smo nuklearni savez”

“Transparentnost pomaže prenijeti izravnu poruku da smo mi, naravno, nuklearni savez”, rekao je glavni tajnik NATO-a.

“Cilj NATO-a, naravno, svijet je bez nuklearnog naoružanja, no dokle god nuklearno oružje postoji, mi ćemo ostati nuklearni savez jer svijet u kojem Rusija, Kina i Sjeverna Koreja imaju nuklearno oružje, a NATO ne, opasniji je svijet”, dodao je.

Stoltenberg je prošlog tjedna rekao da je nuklearno oružje “konačno sigurnosno jamstvo” NATO-a i sredstvo za očuvanje mira.

Putin sve češće prijeti nuklearnim oružjem

Ruski predsjednik Vladimir Putin je u više navrata upozorio da bi Moskva mogla upotrijebiti nuklearno oružje kako bi se obranila u ekstremnim okolnostima. Moskva optužuje Sjedinjene Američke Države i njezine europske saveznike da guraju svijet na rub nuklearnog sukoba tako što Ukrajinu opskrbljuju oružjem vrijednim više milijardi dolara, a ono se koristi za napade na ruski teritorij.

NATO, koji je preuzeo veću ulogu u koordinaciji vojne pomoći za Kijev, rijetko javno govori o nuklearnom oružju iako je poznato da SAD na nekoliko lokacija u Europi ima raspoređene nuklearne bombe.

Rusi simulirali ispaljivanje taktičnog nuklearnog oružja

Podsjetimo, ruska vojna vježba razmještanja taktičkog nuklearnog oružja i njegova ispaljivanja, koju je nedavno naredio ruski predsjednik Vladimir Putin, izvedena je uz granicu s Ukrajinom te je uključivala transfer lažnih nuklearnih bojevih glava do skladišnih točaka i aerodroma, gdje su ukrcane na bombardere, objavila je posebna nuklearna postrojba ruske vojske.

Vježbe su održane na jugu Rusije, nedaleko od granice s Ukrajinom. U njoj su sudjelovali vojnici iz Lenjingradskog vojnog okruga na sjeverozapadu Rusije, a korišteni su mobilni lanseri projektila, zračne snage i mornarica, objavilo je rusko ministarstvo obrane.

Što su točno napravili?

Ruska 12. vojna uprava (12 GU MO) koja čuva, održava, transportira i isporučuje golem ruski arsenal nuklearnog oružja rekla je da će se vježbe analizirati kako bi se napravila poboljšanja. Nuklearna uprava “osigurala je isporuku nuklearnog streljiva za obuku na terenska skladišta raketne brigade i operativnog aerodroma ratnog zrakoplovstva”, rečeno je.

“Odredit će se daljnje usavršavanje obuke nestrateških nuklearnih snaga kako bi se osiguralo ispunjavanje zadaća u različitim scenarijima razvoja vojno-političke situacije”, stoji u priopćenju.

Što se vidi na snimci?

Snimka koju je objavilo ministarstvo obrane pokazuje ruske vojnike kako se fokusiraju na lažnu metu i zatim odbrojavaju do lansiranja. Na snimci se vidi i pritiskanje gumba za lansiranje.

Rusija kaže da Sjedinjene Države i njihovi europski saveznici guraju svijet na rub nuklearnog sukoba dajući Ukrajini oružje vrijedno milijarde dolara, od kojeg se neka koriste za napade na mete na ruskom teritoriju.

Jasan signal Zapadu

Sve velike nuklearne sile – Rusija, Sjedinjene Države, Kina, Francuska i Britanija – redovito održavaju nuklearne vježbe, ali ova je bila drugačija. Kako navodi Reuters, rijetko ih se eksplicitno u javnosti povezuje s velikom aktualnom krizom – kao što je ovom prilikom učinila Rusija oko Ukrajine.

Time Rusija pokušava poslati signal Sjedinjenim Državama i njihovim najvećim europskim saveznicima da je dopuštanje Ukrajini da udari na Rusiju sve naprednijim zapadnim oružjem eskalacija koja bi mogla imati posljedice.

Sjedinjene Države kažu da nisu primijetile promjene u strateškom stavu Rusije, no visoki američki obavještajni dužnosnici kažu da moraju ozbiljno shvatiti primjedbe Moskve o nuklearnom oružju.

Amerika i Rusija imaju najveće nuklearne arsenale

Rusija i Sjedinjene Države daleko su najveće svjetske nuklearne sile, koje imaju oko 88 posto svjetskog nuklearnog oružja, prema Federaciji američkih znanstvenika.

Sjedinjene Države imaju oko 100 nestrateških nuklearnih oružja B61, raspoređenih u pet europskih zemalja – Italiji, Njemačkoj, Turskoj, Belgiji i Nizozemskoj, prema Bulletin of the Atomic Scientists. SAD ima još 100 komada takvog oružja unutar svojih granica.

Rusija ima oko 1558 nestrateških nuklearnih bojevih glava, no stručnjaci za kontrolu naoružanja kažu da je vrlo teško reći koliko ih točno ima zbog tajnosti podataka.

Putin je prošlog tjedna rekao da mnoga ruska taktička nuklearna oružja imaju 70-75 kilotona eksplozivne snage – oko pet puta više od američke nuklearne bombe bačene na Hirošimu 6. kolovoza 1945.

HINA