Connect with us

BiH

Apsurd ili (naš) javašluk: BiH leži na nafti, a uvozi 100% energenata, ima hektare zemlje, a uvozi 80% hrane!

Published

on

Uvoz je razlog i rasta cijena goriva. Naime, BiH uvozi 100 posto prirodnog plina i naftnih prerađevina iako je utroba ove zemlje iznimno bogata i jednim i drugim. Dosadašnje procjene pokazuju kako BiH leži na nafti vrijednoj nekoliko desetaka milijardi KM

 

Unatoč činjenici da se obradive površine u Federaciji BiH prostiru na 721.000 hektara, a u Republici Srpskoj na oko milijun hektara poljoprivrednog zemljišta, Bosna i Hercegovina uvozi čak 80 posto hrane.

 

Najviše uvozimo meso

Jedan je to od glavnih razloga enormnog divljanja cijena prehrambenih namirnica u trgovinama diljem ove zemlje u proteklih nekoliko mjeseci. Kako navodi federalni ministar trgovine Zlatan Vujanović, BiH, kao zemlja s nedovoljno razvijenom poljoprivredno-prehrambenom proizvodnjom, ne može utjecati na snižavanje nabavnih cijena tih uvezenih proizvoda, piše Večernji.ba.

A uvozimo gotovo sve, od vode kojom ova zemlja obiluje do krumpira koji može uspjeti u svakom vrtu bilo gdje u BiH.

Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, izvoz sektora prehrambene i agroindustrije BiH u prvom polugodištu ove godine iznosio je 488 milijuna KM, što predstavlja povećanje za 89 milijuna KM ili 22 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. U izvozu vrijednosno najveći udio imaju masnoće i ulja biljnog te životinjskog podrijetla, prerađevine od mesa, proizvodi na bazi žitarica, pića, alkohol i ocat, mlijeko i mliječni proizvodi, voće za jelo.

Vrijednost uvoza znatno je veća i iznosi dvije milijarde KM, što je povećanje od 470,5 milijuna KM ili 31 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Vrijednosno najviše uvozimo meso i druge klaoničke proizvode, razne proizvode za prehranu, ostatke hrane – hranu za životinje, proizvode na bazi žitarica i pića, alkohol i ocat.

Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, sektor prehrambene i agroindustrije u ukupnom izvozu BiH sudjeluje s 5,3 posto, a u ukupnom uvozu s 14,4 posto.

Obujam vanjskotrgovinske razmjene tog sektora u prvom polugodištu iznosio je oko 2,5 milijardi KM i veći je za 28,5 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

U razdoblju od siječnja do lipnja u BiH je uvezeno vode u vrijednosti od 109,3 milijuna KM, najviše iz Hrvatske, Slovenije, Mađarske i Srbije.

Kada je pak riječ o krumpiru, najviše ga uvozimo iz Nizozemske, Njemačke, Egipta, Poljske, Mađarske… Uvoze se i ogromne količine rajčice, kao i grožđa, također namirnica koje uspijevaju u našoj zemlji. Među hranom koja se uvozi u BiH su i mrkva, luk, kupus…

Svjesni poremećaja na svjetskom tržištu, koji dovode do enormnog rasta cijena hrane, iz Federalnog ministarstva poljoprivrede nedavno su pozvali sve one koji imaju mogućnost proizvoditi hranu za svoje potrebe da to i učine. Komentirali su i mogu li postojeće površine koje se obrađuju zadovoljiti potrebe domaćeg stanovništva.

Uvoz je razlog rasta cijena

 

– Ako je isključivo riječ o primarnoj prehrani stanovništva, površine koje se koriste u FBiH mogu osigurati nužnu prehranu stanovništva.
Međutim, velike poljoprivredne površine koriste se za proizvodnju hrane za životinje koja neizravno utječe na proizvodnju mesa i mlijeka, ali, nažalost, površine nisu dovoljne kako bi osigurale dostatne količine proizvoda biljnog i životinjskog podrijetla – istaknuli su.

Uvoz je razlog i rasta cijena goriva. Naime, BiH uvozi 100 posto prirodnog plina i naftnih prerađevina iako je utroba ove zemlje iznimno bogata i jednim i drugim. Dosadašnje procjene pokazuju kako BiH leži na nafti vrijednoj nekoliko desetaka milijardi KM.

Ovim bogatstvom BiH posebno obiluje na području Hercegovine, odnosno Hercegovačko-neretvanske i Zapadnohercegovačke, Tuzlanske županije te Posavine.

BiH

Pomozi.ba prikuplja pomoć u Sarajevu, Travniku, Mostaru i Bihaću: Evo šta je sve potrebno

Published

on

By

Humanitarna organizacija Pomozi.ba objavila je adrese na kojima će se u Travniku, Mostaru, Bihaću i Sarajevu od sutra nalaziti punktovi za prikupljanje pomoći za poplavama pogođena područja.

Adresa u Travniku je Školska bb, a prikupljanje pomoći će se vršiti i na stadionu Pirot u saradnji sa Službom za civilnu zaštitu Općine Travnik i Općinom Travnik.

Adresa za prikupljanje pomoći u Mostaru je magacin u krugu Hepoka, Bišće Polje.

U Bihaću će se prikupljanje pomoći vršiti u halama Šipada, iza benzinske pumpe Gazprom.

U Sarajevu se prikupljanje pomoći nastavlja vršiti na Čengić Vili, adresa Dr. Fetaha Bećirbegovića 8.

“Najneophodnije su voda, konzervirana hrana, higijenske potrepštine…“, poručili su iz Pomozi.ba.

Za unesrećene u poplavama otvoren je humanitarni telefonski broj 17039. Pozivom se doniraju 2 KM, a broj je jedinstven za sve telekom operatere u BiH.

“Situacija je dramatična u brojnim mjestima širom BiH, a najviše su pogođeni Tarčin, Kiseljak, Kreševo, Jablanica, Konjic, Fojnica… Vodena bujica je tokom noći odnijela mostove, poplavila kuće i potpuno odsjekla pojedine puteve“, navode iz Pomozi.ba.

Donacije za ljude pogođene poplavama moguće su osim poziva na broj 17039 i donacijama putem web platforme www.pomoziba.org ili žiro računa i PayPala Pomozi.ba organizacije sa naznakom „Poplave 2024“,

Najmanje 18 osoba tokom noći i dana smrtno je stradalo uslijed katastrofalnih poplava i klizišta u BiH.

Prema posljednjim informacijama iz MUP-a Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK), na području Jablanice poginulo je 16 osoba.

Ranije je saopšteno kako je poginula i jedna starija žena u kući u Fojnici. Takođe, u mjestu Gojevići kod Fojnice tokom dana izvučeno je tijelo muškarca iz jednog od poplavljenih automobila.

Nažalost, broj žrtava mogao bi biti veći jer se još traga za nekoliko desetina osoba u sjevernoj Hercegovini, ali i centralnoj Bosni, istakli su zvaničnici.

Nastavi čitati

BiH

Mamić uplatio 50.000 KM pomoći: “Srce mi se para zbog moje Bosne i Hercegovine”

Published

on

By

Nakon velike tragedije koja je zadesila BiH, nakon kataklizme prouzrokovane poplavama, oglasio se i Zdravko Mamić, nekadašnji prvi čovjek zagrebačkog Dinama.

Mamić je, kao i svi u regionu, potresen prizorima koji od jutros stižu iz Jablanice, Konjica, Visokog, Fojnice, Kiseljaka, Kreševa i Hadžića.

Otkrio je da je uplatio 50.000 KM pomoći pogođenim stravičnom prirodnom nesrećom.

Od jutra mi se srce para gledajući prizore prirodne katastrofe koja je poplavila i razorila moju Bosnu i Hercegovinu. Razoreni gradovi i velik broj odnesenih nevinih života naših braće i sestara koji su poginuli Ili nestali u Tarčinu, Kiseljaku, Kreševu, Jablanici, Konjicu te drugim mjestima traži brzu reakciju svih nas – napisao je Mamić.

 

Pozvao je Mamić i svoje prijatelje da donacijom pomognu ljudima pogođenim stravičnom prirodnom nesrećom koja je pogodila BiH.

Nastavi čitati

BiH

Najveći hrvatski ekspert o kataklizmi u BiH: ‘Možemo pričati o razlozima, ali iskreno… za ovo odbrane nema!‘

Published

on

By

Velika je razlika u poplavama koje se događaju uz neke velike rijeke poput Dunava i bujičnih poplava kojima sada svjedočimo u BiH‘

Svjedoci smo velikim poplavama koje su zadesile neke dijelove Bosne i Hercegovine, poglavito Hercegovačko-neretvansku županiju i mjesta Konjic i Jablanicu piše Jutarnji. 

U bujičnim poplavama poginulo je, prema najnovijim službenim podacima, najmanje 14 osoba, a materijalna šteta je nemjerljiva.

Šta je uzrokovalo tako strašne poplave – je li riječ o tome da je palo u kratkom vremenu mnogo kiše, je li zakazala odbrana od poplave i jesu li ovdje na djelu posljedice klimatskih promjena – pitali smo profesora emeritusa Ognjena Bonaccija, hidrologa s Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilišta u Splitu.

‘Rekao bih da je u pitanju ponešto od svega nabrojanog. Razloga je uvijek više. U vrlo kratkom vremenu je palo jako puno kiše, na nekim dijelovima ni odbrana od poplave nije bila dobra, ali vi morate znati da od takvih poplava, bujičnih poplava kakve sada vidimo u BiH, prave odbrane ni nema‘, kaže profesor Bonacci i dodaje kako ne postoji brana koja bi zaustavila tu količinu vode.

‘Takvih poplava će biti sve više tako da u tom smislu nisam optimist. Od ovakvih poplava prave odbrane nema i ne može se tu baš puno učiniti. Ljudi vole nastanjivati područja oko rijeka i općenito voda, i dok god je to tako, postojat će i opasnost od poplave‘, kaže profesor Bonacci.

Jedino je rješenje, kaže, doznati da stiže poplava i maknuti se, no jasno je da je to lakše reći nego učiniti.

‘Poplave se u svijetu stalno događaju. Pa vidjeli smo ovo prije nekoliko dana u srednjoj Europi, poplave su i u Kini, u Japanu… svugdje gdje ljudi žive uz rijeke i općenito vode, dolazi do poplava. I na otoku Braču je bilo velikih poplava. Pa i sâm Zlatni rat je nastao uslijed jedne takve poplave. Dogodi se poplava, i onda nakon toga dugo vremena ništa. Ali kad se opet dogodi, ponovno će nastati velika šteta‘, kaže profesor Bonacci.

Dodaje i kako je velika razlika u poplavama koje se događaju uz neke velike rijeke poput Dunava i bujičnih poplava kojima sada svjedočimo u BiH.

Nedavne poplave u srednjoj Europi i ove sada u Bosni i Hercegovini ne povezuje nužno s klimatskim promjenama, iako su sigurno i one imale utjecaj.

‘Mnogo je tu različitih faktora. No mi moramo znati da je priroda uvijek jača od nas i moramo se prilagoditi‘, kaže profesor Bonacci.

Nastavi čitati

Najčitanije