BiH
Arkanovi Tigrovi imaju ulicu u Bijeljini, a za zločine nad Bošnjacima još niko nije odgovarao (FOTO)
“Ulica Srpske dobrovoljačke garde”. Tako se službeno zove jedna od najdužih bijeljinska ulica koja se proteže od puta koji vodika Pavlovića mostu s jedne strane, pa sve do “Trga đenerala Draže Mihailovića” u centru grada s druge s strane. Jusuf Trbić kaže da je ta ulica nosi ovo ime još 10. aprila 1992. godine. Arkan je sa svojom jedinicom došao u Bijeljinu upravo ovom ulicom.
Sjećate li se fotografija Arkanovih tigrova dok u Bijeljini šutiraju ubijene Bošnjake? Sjećate li se njihovih fotografija iz bijeljinske Atik džamije? Sjećate li se Albanca Hajruša Ziberija dok sa podignutim rukama, negdje u centru Bijeljine, traži milost od Arkanovih dobrovoljaca? Hajruš je ubijen. A Arkanovi dobrovoljci danas u Bijeljini imaju svoju ulicu.

“Ulica Srpske dobrovoljačke garde”. Tako se službeno zove jedna od najdužih bijeljinska ulica koja se proteže od puta koji vodika Pavlovića mostu s jedne strane, pa sve do “Trga đenerala Draže Mihailovića” u centru grada s druge s strane.
“Tom ulicom su Arkanovci ušli u grad”, kaže za Istraga.ba bijeljinski hroničar Jusuf Trbić.
U ulici Srpske dobrovoljačke garde je preimenovana je 10. aprila 1992. godine. I od tada nikada nije promijenjeno njeno ime.
“S jedne strane te ulice je kasarna. Sa druge je strane Bukreš gdje su pobijeni Sarajlići. U ovoj ulici je i Vanekov mlin”, objašnjava Trbić.
Vanekov mlin je od 1993. godine bio logor u koji je na prisilan rad, dovedeno nekoliko zarobljenih Bošnjaka iz logora Batković. Iz naselja Bukreš je u septembru 1992. godine u smrt odvedeno 22 Bošnjaka iz porodica Sarajlić, Sejmenović i Malagić. Među njima je bilo sedmero djece.
Zločini nad bijeljinskim Bošnjacima počeli su 1. aprila 1992. godine, kada se u gradu pojavila Srpska dobrovoljačka garda pod komandom Željka Ražnatovića Arkana. U svom sjećanju na te dane, Jusuf Trbić je detaljno opisao događaje kojima je svjedočio i o kojima je čuo svjedočenja.

“Arkanovci su se tih dana razmjestili po krovovima nekoliko visokih zgrada u centru grada i kroz durbine snajpera osmatrali ljude na ulicama. Pa koga hoće – pogode, koga neće-neće. Snajperista s vodotornja ubio je Aliju Mujkića (1927.) na njegovom kućnom pragu u današnjoj Nušićevoj ulici i teško ranio Maida Brkića. Stanari u bijelim soliterima gledali su Arkanovce kako se sunčaju na ravnom krovu Robne kuće. Kao na izletu. Ostali su šetali ulicama i dovodili ljude. Nekima zaprijete, pa ih puste. Neke pretuku. Ostale pobiju. One na koje je neko pokazao prstom. Kao što je na mene pokazao prstom vojvoda Mirko Blagojević. Vidio sam neke koje su doveli u Arkanov štab. Mog prijatelja Salku Nargalića Ćosu, čuvenog boksera, braću Ibrahima i Almira Belkića, Hajrudina Salihagića Hajrova. Odveli su tada i Nijazima Alagića, i Hasiba Kupusa, nekadašnjeg komandira policije, i Maida Sinanovića, i mnoge druge, koji se nikada više nisu pojavili živi. Brano Filipović Šumar je, s grupom Arkanovaca, izveo iz kuće poznatog Bijeljinca Asima Fidahića, potomka čuvene porodica Fidahić. Godinama kasnije posmrtne ostatke Asima Fidahića našli su na groblju u Sremskoj Mitrovici. Iz kuće mesara Redžepa Šabanovića, u blizini bolnice, izveli su Redžepa i njegovu ženu Tifu, tročlanu porodicu Pajaziti i Muhameda Mulabdića, i ubili ih, kao i Redžepovog maloljetnog sina Admira. Fotografija Rona Haviva na kojoj Arkanovac udara čizmom mrtvu Tifu obišla je svijet i postala simbol krvavog velikosrpskog pohoda u Bosni. Brano Šumar je odveo u smrt i Mustafu Komšića (1933.) i njegova dva sina, Adnana (1963) i Rijada (1973). Adnan je malo prije toga završio medicinu i počeo raditi u bijeljinskom Medicinskom centru. Nije primio ni prvu platu, a planirao je da se ženi čim ta plata stigne. Bili su to najbolji i najmirniji ljudi na svijetu. Kome su se oni mogli zamjeriti, toliko, da su ih izveli iz kuće i nedaleko odatle pobili, i to na poseban način. Ubili su prvo mladiće, a onda su njihovog oca Mustafu pokosili rafalima po nogama i ostavili ga da iskrvari i umre gledajući svoju mrtvu djecu. Našli su ga ruku ispruženih prema sinovima. Posljednji pogled njegovih praznih očiju još je milovao draga lica. U to vrijeme su dva čovjeka bila zakon u Medicinskom centru. Dr Milan Novaković, osnivač i prvi predsjednik SDS-a, i dr Milivoje Kićanović, direktor. Obojicu sam vidio te noći u Arkanovom štabu, Kićanović je bio u šarenoj vojnoj uniformi, a Novaković se pridružio oduševljenim Mauzerovim čestitkama hrabrim «braniocima Bijeljine.» Možda bi oni mogli reći zašto su Komšići pobijeni. Nedaleko odatle ubili su Huseina Gelju (1933), Majdu Izić (1929.), skoro nepokretnog Huseina Dizdarevića (1941.), Sabita Arifovića (1935.) i teško ranili Amira Brkića. Njegovog brata Nusreta je u avgustu te godine odvela policija, i nikad se nije vratio. Amira Brkića i njegovu porodicu spasili su komšije Miloš Despot i Đojo Krstić. U nekadašnjoj Skojevskoj ulici, sokaku iza Gradskog parka, arkanovci su napravili pokolj. Iz kuće Bišanovića izveli su najprije dijete, 16-godišnjeg Damira Danovića, koji je tu bio kod nene i tetaka. Ubili su ga odmah tu, na sokaku, bez riječi. Onda su ušli u kuću i rafalima pokosili Biseru (1924), njene kćerke Nerminu (1953) i Mirsadu (1961) i stanarku Radmilu Novaković. Ubili su i njihovog psa. A zatim su poveli Biserinog sina Hamdiju. Spasio ga je komšija Simo Bobić. Hamdiju su sutradan natjerali da utovari mrtve iz ulice u kombi, a onda je morao sam da ih unese u mrtvačnicu u bolnici. «Bacaj ih što dalje, mora što više da ih stane», rekli su mu. U toj uličici ubili su i braću Mirsada i Nedima Denjagića, Dževada Jašarevića, Muhameda Sahačića. Reklo bi se : ubili su svakog Bošnjaka na koga su naišli”, zapisao je Trbić.
Od direktnih izvršilaca zločina u Bijeljini, do danas niko nije odgovara.
BiH
Dario Ristić u Ukrajini pogađao ukrajinske tenkove, Sud BiH ga pustio, a sada u Modriči dronovima snima svadbe
Primijenjena znanja s ukrajinskog fronta Ristić je kao ratni vojni invalid plaćeničkih formacija Ruske Federacije odlučio unovčiti u posao s dronovima.
Ristić, koji je sebi dao nadimak “Brzi”, od novembra 2023. godine do septembra 2025. godine borio se na strani ruskih snaga u Ukrajini.
Tokom svog boravka na frontu, na TikTok profilu “Srpski dobrovoljac” objavljivao je snimke na kojima uvježbava upravljanje FPV dronovima, priprema eksplozivno punjenje prilikom čega je potvrđivao stečena i primjenjena znanja s fronta.

Po povratku u BiH, nakon što je Sud BiH početkom aprila odbio optužnicu Tužilaštva BiH zbog učešća na stranim ratištima, jer je u međuvremenu postao vlasnik ruskog državljanstva, Ristić je i formalno slobodan.
S obzirom na to da je prije odlaska na front u Ukrajini bio bez zanimanja, Ristić se po povratku u Modriču odlučio za Facebook stranicu “Dron RS” na kojoj nudi “profesionalno snimanje iz zraka”.
Na stranici “Dron RS” Ristić je objavio video na kojem je označena Turistička organizacija Modriča, koja ima status javne ustanove, što njegov angažman dodatno problematizira.
Klix
BiH
VIDEO Fikret Hadžić nakon 24 godine izašao iz zatvora, postao poznat po rečenici “Nemoj Hadžija, nećemo te više dirati”
Ovu informaciju je za Klix.ba potvrdio direktor Kazneno-popravnog zavoda Zenica Rusmir Isak.
Hadžić je završio iza rešetaka nakon što je 1. maja 2002. godine ubio tri člana porodice Kasumović u Lukavcu.
Prema njegovim tvrdnjama, godinama je bio maltretiran od ove porodice, a nakon što su ga pretukli u maju 2001. godine i, prema njegovim tvrdnjama, nisu kažnjeni, odlučio je da uzme stvari u svoje ruke.
Čekao je godinu dana i dočekao svu četvoricu na jednom mjestu za 1. maj. Trojicu je ubio, uključujući oca i sina Osmana i Bahriju kao i Kuduma Kasumovića, dok je četvrti član porodice uspio da pobjegne.
Tada je dobio 21 godinu zatvora za ubistva i još dodatne tri godine zbog pisma Vrhovnom sudu Federacije BiH u kojem je tražio da ova porodica bude kažnjena “barem sa 10 KM” jer su ga pretukli ili će ih on u suprotnom ubiti.
BiH
Zdenko Lučić želi u Predsjedništvo BiH: Prioritet mu državna sigurnost, a konstitutivnost naroda na petom mjestu
U skladu s nadležnostima Predsjedništva BiH Lučić je umjesto općih mjesta o euroatlantskim integracijama, iznio cijeli niz izmjena i dopuna dokumenta na koji su svi zaboravili. Ovaj pristup se razlikuje od ustaljenih poruka pretendenata za visoke funkcije, gdje dominiraju generalne teme, dok je u ovom slučaju istaknut jedan konkretan problem.
Dokument Sigurnosna politika koji je donesen 2006. godine, od tada do danas nije pretrpio nikakve izmjene u prepoznavanju nacionalnog, regionalnog i globalnog sistema sigurnosne arhitekture.
Svijet se, za razliku od Sigurnosne politike na koju su svi zaboravili, promijenio više puta od 2006. godine. Dokument koji je donesen pod čvrstim pritiskom međunarodne zajednice, trebao je stvoriti model sistema sigurnosti koji će uvažavati sve reperkusije 11. septembra i borbe protiv terorizma na Bliskom istoku.
“Savremeni sigurnosni izazovi nadilaze tradicionalne vojne prijetnje te uključuju političke, društvene, privredne, kibernetičke, informacijske, okolišne i zdravstvene rizike. Ova Nacionalna strategija sigurnosti Bosne i Hercegovine predstavlja temeljni i krovni dokument kojim se utvrđuju nacionalni sigurnosni interesi, identificiraju prijetnje i rizici, definiraju strateški ciljevi te uspostavlja okvir za djelovanje svih institucija i društvenih dionika odgovornih za sigurnost”, naveo je Lučić.
Lučić je dodao da su globalni sigurnosni trendovi koji utječu na Bosnu i Hercegovinu: porast hibridnih i informacijskih prijetnji, kibernetičke napade na državne i društvene sisteme, međunarodni terorizam i nasilni ekstremizam, transnacionalni organizirani kriminal, klimatske promjene i prirodne katastrofe, migracijske, zdravstvene i humanitarne krize, ekonomske i energetske poremećaje.
Navodeći temeljna načela nacionalne sigurnosti Lučić prioritetno utvrđuje primarno mjesto “očuvanju suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH”, dok je na petom mjestu radne verzije ovog dokumenta “uvažavanje konstitutivnosti Srba, Bošnjaka i Hrvata na cijelom teritoriju BiH”.
Također, kao prvorazredni nacionalni sigurnosni interes Lučić navodi “zaštitu ustavnog poretka i državnih institucija” kroz prilagodbu američkog koncepta Nacionalne sigurnosne strategije sa tri linije nacionalne moći.
Iako još uvijek nezvanični kandidat čije se zvanično proglašenje očekuje ubrzo, Lučić će prema svemu sudeći svoj politički program usmjeriti ka sigurnosnom sektoru u skladu s nadležnostima Predsjedništva BiH, koje je zaduženo za kreiranje temeljnih strateških dokumenata.
Klix
BiH
Velika razlika u cijenama: Zašto su namirnice u Njemačkoj jeftinije nego kod nas?
Dok mnogi vjeruju da je život u Njemačkoj znatno skuplji, fotografije iz njihovih supermarketa pokazuju nešto potpuno suprotno – osnovne namirnice u nekim slučajevima koštaju manje nego u BiH.
Godinama se među građanima Bosne i Hercegovine provlači ista rečenica, “u Njemačkoj je sve preskupo“.
Međutim, fotografije cijena u Njemačkoj daju potpuno novo svjetlo na tu priču.
Na policama njemačkih marketa mogu se vidjeti cijene koje su mnoge u BiH ostavile u nevjerici. Od mlijeka i brašna, do pojedinih mesnih i mliječnih proizvoda, razlike su u nekim slučajevima minimalne, a nerijetko i u korist Njemačke.

Ekonomisti upozoravaju da razlika u cijenama ne zavisi samo od standarda i plata, već i od strukture tržišta, efikasnosti lanca snabdijevanja i nivoa konkurencije. Upravo te faktore u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba pojašnjava ekonomska analitičarka, Svetlana Cenić, koja ističe da potrošači u BiH često plaćaju cijenu sistemskih slabosti.
Proizvodnja nam je, nažalost, često zadnja rupa na svirali
Naša sagovornica dodaje da građani u BiH uglavnom šute i prihvataju postojeće stanje, dok reakcija vlasti, prema njenim riječima, izostaje kada je riječ o sistemskom jačanju proizvodnje i poljoprivrede. “Proizvodnja nam je, nažalost, često zadnja rupa na svirali“, poručuje ona, ističući da bez ozbiljnih reformi i podrške domaćoj proizvodnji neće biti ni stabilnijih cijena ni većeg standarda građana.
“Njemačka ima efikasniji sistem od proizvodnje do police, dok je kod nas lanac skuplji i manje konkurentan. Naše tržište je malo, manje prave konkurencije, često više marže po proizvodu.
U Njemačkoj (uz podršku Europske unije): ogromne subvencije velike, industrijska proizvodnja ima niži trošak po jedinici. PDV na hranu u Njemačkoj sedam posto, kod nas je jedinstven, 17 posto. Kod nas potrošač praktično plaća neefikasnost sistema i manjak konkurencije. Poljoprivreda i proizvodnja hrane su kod nas zanemarene, ali kao i sve, uostalom”, ističe ekonomska analitičarka.
Njena izjava do u detalje odgovara na pitanje koje čujemo često – zašto je moguće da u zemlji sa nižim primanjima plaćamo isto, ili čak više?
Primjera radi, puter u Njemačkoj košta oko 1,05 eura (oko 2 KM), dok se u BiH prodaje za čak 6,45 KM. Slična situacija je i s Nutellom, u Njemačkoj 8.42 eura (oko 16KM), dok u BiH dostiže cijenu od 18 KM.
Ni čokolada nije izuzetak. Milka u Njemačkoj košta oko 1,11 eura (nešto više od 2 KM), dok je u BiH oko 3 KM. Hljeb, osnovna namirnica, u Njemačkoj se može naći za 0,79 eura (oko 1,5 KM), dok je u BiH oko 2 KM.

Brašno u Njemačkoj košta oko 0,59 eura (oko 1,15 KM), dok je u BiH oko 2,5 KM. Ulje je 1,79 eura (oko 3,5 KM) u Njemačkoj, dok u BiH iznosi oko 3 KM. Majoneza od 500 ml u Njemačkoj je 1,69 eura (oko 3,3 KM), dok je u BiH oko 6 KM.
Kada se sve sabere, jasno je da razlike u cijenama nisu onakve kakvima ih mnogi zamišljaju, a u nekim slučajevima Njemačka je čak i povoljnija.
Radiosarajevo.ba
BiH
Komšić: Ljudi pozitivno reaguju na Slavena Kovačevića, pogurat ćemo ga iako nije član DF-a
Podsjećamo, Demokratska fronta ranije je objavila kandidaturu Slavena Kovačevića za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda.
Komšić je na pitanje “može li ga Slaven Kovačević naslijediti” kazao kako je poprilično ubijeđen da može.
“Vidjet ćemo. Ljudi pozitivno reaguju na njega, a što se tiče idejne opredijeljenosti to je sasvim ok. Mislim da je Slaven još tvrđi od mene na tom putu. Mislim da ima dobre šanse. Odmah da kažem da Slaven nije član DF-a što mu stvara mogućnost da se obrati i drugom biračkom tijelu. Mi ćemo to maksimalno podržati i pogurat kao da je član DF-a. Slaven je obrazovan i pošten momak i nema nikakvog razloga zašto bi čovjek rekao ‘neću glasati za njega'”, kazao je Komšić.
Osvrnuo se i na izbor jednog člana Centralne izborne komisije BiH iz reda ostalih, a koji nije izabran na jučerašnjoj sjednici Predstavničkog doma Parlamenta BiH.
Naime, jedna pozicija je ostala upražnjena nakon što je dugogodišnja članica CIK-a Irena Hadžiabdić podnijela zahtjev za razrješenje. Na rang listi za CIK nalazi se i Jasmina Ramić-Odobašić, a koja se dovodi u vezi s Demokratskom frontom (DF) što je i komentirao Željko Komšić.
“Nije tačno. Ne može ona biti povezana. Šta je tu problematično. Tvrdili su i da je moja rodica. Nije, ali šta i da jeste. Kako je to diskvalifikuje. Nisu je izabrali, ok, ostat će Irena. Nemamo mi problem s tim. Šta znači povezanost za taj posao. Bolje znam Željka Bakalara (predsjednik CIK-a op.a.), je l’ vi mislite da je moguće utjecati na Bakalara kada je riječ o odlukama CIK-a. Neka se raspitaju ti koji to tvrde po strankama o tome kakvu su saradnju imali s njom”, rekao je.
Dodao je da svi kažu da je “profesionalna”.
“Čija je ona supruga i rodica, to je apsurdno”, zaključio je.
BiH
Helez o skupu u Zagrebu: Sastala se grupa budala koja pokušava da nas zabrine, mi smo spremni
U organizaciji Gradske organizacije Zenica Socijaldemokratske partije (SDP) BiH održana je tribina pod nazivom “Djela, a ne riječi”.
Između ostalih na njoj se obratio zamjenik predsjednika SDP BiH i ministar odbrane te zamjenik predsjedavajuće Vijeća ministara BiH Zukan Helez koji je rekao kako smatra da su kadrovi ove stranke bili uspješni u protekle tri godine, što se posebno očitovalo radom na podizanju namjenske industrije, za koju su učinili mnogo za njenu modernizaciju.
Puno je, dodao je, urađeno i na opremanju Oružanih snaga BiH.
Helez je istakao kako je zadovoljan stanjem u stranci u Zenici, gdje su ne tako davno dobili novo rukovodstvo, na čijem je čelu zastupnik u Domu naroda Parlamenta FBiH Almir Babajić.
“Nadam se da će SDP napraviti iskorak u Zenici. Zenica je radnički grad. Došlo je mlađe rukovodstvo, mi vjerujemo u novoizabrano rukovodstvo i nadam se dobrim rezultatima, kada je u pitanju SDP”, kazao je Helez, koji smatra kako su i građani tog grada prepoznali sve rezultate i učinke kadrove ove stranke te da će ostvariti izvanredan rezultat.
Na pitanje o nedavnom skupu u Zagrebu, na kojem je ponovo iznesen prijedlog o rješavanju “hrvatskog pitanja u BiH“ stvaranjem trećeg entiteta, ministar Helez je istakao kako je to bio skup „grupe budala, nerelevantnih ljudi“, koji pokušavaju da ih zabrinu.
“Ako su ovi, koji su trenutno na vlasti, poslali tu grupu budala da ispitaju puls – kako ćemo mi reagovati, ja im poručujem da smo, mi, spremni na bilo kakve izazove i da čekamo da, to, neko ozbiljniji kaže. Ovo, za sada, je toliko neozbiljno da nije vrijedno komentara”, poručio je Helez.
FENA
-
USKprije 2 danaPokrenut postupak protiv tužiteljice koja je optužila imama iz Bihaća za izjavu o RS-u kao “genocidnoj tvorevini”
-
BiHprije 2 danaVIDEO Fikret Hadžić nakon 24 godine izašao iz zatvora, postao poznat po rečenici “Nemoj Hadžija, nećemo te više dirati”
-
BiHprije 4 danaU Dubrovniku pao potpis: Krišto i Plenković ozvaničili sporazum o izgradnji Južne interkonekcije
-
Smrtovniceprije 2 danaNa Ahiret preselila Alma (Izet) Avdić
-
BiHprije 2 danaDario Ristić u Ukrajini pogađao ukrajinske tenkove, Sud BiH ga pustio, a sada u Modriči dronovima snima svadbe
-
Smrtovniceprije 2 danaNa Ahiret preselio Ljubijankić (Hasan) Ibro
