Connect with us

Sukob u Ukrajini

Armija ‘Z‘ u kaosu, boraca je sve manje, a Putin se ne usudi povući potez koji bi promijenio sve

Published

on

Glavni razlog protiv mobilizacije jest to što su u Kremlju svjesni da većina Rusa jednostavno ne želi ići u rat i umrijeti ili svoje bližnje poslati na ratište

Institut za proučavanje rata ustvrdio je da se ruski predsjednik Vladimir Putin na bojišnici sve više oslanja na “neregularne dobrovoljačke i pomoćne snage, umjesto na konvencionalne jedinice”. U najnovijem izvješću o ruskoj invaziji navode kako se “Putinov loš odnos s vojnim zapovjedništvom i ruskim Ministarstvom obrane djelomice može objasniti sve većim fokusom Kremlja na regrutiranje loše pripremljenih dobrovoljaca u ad hoc neregularne postrojbe”.

Zbog čega Putin onda ne zapovjedi mobilizaciju i na taj način popuni ruske trupe u Ukrajini? “Zato što bi u tom slučaju izazvao pobunu u Rusiji, a teško da bi popravio situaciju na ratištu slanjem neiskusnih mladića kojima se baš i ne gine u drugoj državi”, pokazala je dubinska analiza na nezavisnom ruskom portalu Meduza.

Na prvom plenarnom sastanku jesenjeg zasjedanja državne Dume 13. rujna čelnik Komunističke partije Genadij Zjuganov rekao je da se “specijalna operacija” u Ukrajini “pretvorila u rat” zbog čega je nužna “maksimalna mobilizacija snaga i sredstava”.

Predsjednički glasnogovornik Dmitrij Peskov isti je dan uvjeravao da “u ovom trenutku nema govora o mobilizaciji”, ali već sljedeći dan, 14. rujna, šef Čečenije Ramzan Kadirov rekao je da se “ovo u Ukrajini odavno pretvorilo u neprijateljstva” i da se “svi moramo mobilizirati” ne čekajući da “vodstvo države objavi mobilizaciju”. Kadirov je ubrzo potom pozvao čelnike 85 ruskih regija da “pripreme, educiraju i popune najmanje tisuću dobrovoljaca”. Uostalom, u Ukrajini je Vrhovna rada 3. ožujka odobrila predsjedničku uredbu o općoj mobilizaciji, koja je u cjelini vrlo uspješna, tako da ukrajinska vojska ima brojčanu nadmoć na frontu. Uz očito viši borbeni duh jer Ukrajinci vode domovinski rat, u kombinaciji s dobrim obavještajnim podacima i planiranjem, polučen je uspjeh ukrajinske protuofenzive u regiji Harkiv u rujnu.

Upravo je ta protuofenziva potaknula najodlučnije pobornike rata u Rusiji da ponovno govore o mobilizaciji. Prvi val takvih razgovora dogodio se u ožujku nakon što je propao plan da se “zauzme Kijev za tri dana”, no tada Kremlj nije išao na to baš kao što ni sada ne pokazuje entuzijazam. Za to postoje i politički i tehnički razlozi. U Ukrajini se sada bori ukrajinska masovna vojska protiv ruske, koja se ne može nazvati ni potpuno profesionalnom jer ima i redovne vojske, i dobrovoljaca, i ročnika i plaćenika, a još manje masovnom. Prema federalnom zakonu o mobilizaciji, može se uvesti samo predsjedničkim dekretom, ali u Rusiji nije bilo masovne mobilizacije od Velikog domovinskog rata 1941. – 1945., iako je u tijeku prikrivena mobilizacija jer je Ministarstvo obrane otvorilo nekoliko tisuća slobodnih radnih mjesta diljem Rusije za ugovornu službu, a tijekom ljeta su također počeli regrutirati u tvrtkama. No, zašto u Rusiji nije provedena prava mobilizacija?

Prije svega, zato što je to jako teško i skupo. Mobilizacija u širem smislu podrazumijeva i masovni vojni rok i prebacivanje gospodarstva i svega ostalog na “vojni kolosijek”, a sastoji se od dvije komponente. Prva je ideološka: ljude treba motivirati da se mobiliziraju i tu je glavni instrument isti kao i tijekom Francuske revolucije – poklič “Domovina je u opasnosti!” Druga komponenta mobilizacije je organizacijsko-ekonomska: mobiliziranu masu treba što prije pretvoriti u borbeno spremnu vojsku i pritom voditi vojno gospodarstvo.

U Rusiji postoje problemi u oba aspekta. Oni koji zagovaraju mobilizaciju sigurni su da će to dati trenutačni uspjeh na frontu – budući da se visokotehnološka vojna oprema ne može brzo proizvesti (zbog sankcija), to znači da je potrebno postići uspjeh s ljudstvom koje će otići u bitku. Stvarnost je dijametralno suprotna, i to vrlo dobro razumiju u ruskom vojnom zapovjedništvu. Za gotovo sedam mjeseci “specijalne operacije” ruske vlasti nisu uspjele jasno definirati njezine ciljeve i prenijeti ih građanima. Zadaće koje je Putin zacrtao za “denacifikaciju” i “demilitarizaciju” Ukrajine, a koje je spominjao prilikom objave rata, ostale su Rusima neshvatljive, pokazala su ispitivanja ruske javnosti još u svibnju. Istina, prema istraživanju Levada centra od 1. rujna, 76 posto Rusa, u većoj ili manjoj mjeri, podržava rat u Ukrajini u jednoj ili drugoj mjeri, ali u dvije dobne skupine koje će u slučaju mobilizacije prije svega morati ići u rat (18 – 24 i 25 – 39 godina), samo je 37 do 40 posto ispitanika za nastavak neprijateljstava. Drugim riječima, potencijalno topovsko meso ne podržava rat u Ukrajini, što pokazuje koliko malo bi ih se uopće odazvalo na mobilizaciju i otišlo ratovati.

Objava mobilizacije mogla bi izazvati daljnju eskalaciju sukoba jer će tada i zemlje NATO-a s kojima Rusija graniči morati na to odgovoriti i također provesti mobilizaciju. A to će u Kremlju biti shvaćeno kao prijetnja koja zahtijeva odgovor pa situacija može eskalirati. Napokon, Putin je više puta priznao da je vojni potencijal NATO-a i Ruske Federacije neusporediv, ali odmah je naglasio da Rusija ima nuklearno oružje. No, imaju ga i zemlje članice NATO-a.

Ipak, glavni razlog protiv mobilizacije jest to što su u Kremlju svjesni da većina Rusa jednostavno ne želi ići u rat i umrijeti ili svoje bližnje poslati na ratište. Čak ni ultradomoljubni dužnosnici koji na društvenim mrežama pozivaju ljude da se prijave u rat sami ne idu tamo, niti ne šalju svoju djecu. Ozbiljni članovi Putinove predsjedničke administracije, racionalni generali, čak i neki članovi Vijeća sigurnosti razumiju da će mobilizacija izazvati velika prosvjedna raspoloženja i postati moćan razlog za nezadovoljstvo. Usto, mobilizacija će sigurno utjecati na veliki kapital, a reakcija poslovne elite također je nepredvidiva, što je riskantno u situaciji kada je Putin protiv sebe okrenuo i pristaše i protivnike rata pa se jedni i drugi nadaju da će on “otići” u dogledno vrijeme.

Na kraju krajeva, čak i ako unatoč svemu tome Putin riskira i objavi mobilizaciju, u rusku vojsku doći će deseci i stotine tisuća ljudi koji se jednostavno nemaju kamo rasporediti. Naime, u Rusiji nema kadrovskih brigada i divizija u kojima bi časnici obučavali mobilizirane vojnim poslovima, a potom bi njima zapovijedali, jer su časnici na fronti, a bez kvalitetne vojne obuke bacanje ljudi s minimalnim vojnim iskustvom na prvu crtu jednostavno je suludo. Da bi se riješio ovaj problem, časnike će morati povući s ukrajinskog ratišta na nekoliko mjeseci, a tamo je situacija već teška.

Jutarnji.hr

Sukob u Ukrajini

VIDEO Bukte sukobi među srbijanskim plaćenicima na ukrajinskom ratištu, u fokusu komandant Četničkog pokreta

Published

on

By

Sukobi među srpskim plaćenicima koji se bore na strani Rusije protiv Ukrajine postaju sve učestaliji. O ovim tenzijama u svom novom videosnimku govori Dejan Berić, poznat po posredovanju u dolasku srbijanskih dobrovoljaca na ukrajinsko ratište.

Berića je, prema njegovim riječima iznesenim u snimku objavljenom na njegovom YouTube kanalu, tužio Bratislav Živković, komandant takozvanog Četničkog pokreta – srpske paravojne formacije.

Živković, koji je ranije bio povezan s ekstremno desničarskom organizacijom Unité Continentale, učestvovao je 2014. i 2015. godine u sukobima na strani proruskih separatista u ukrajinskim pokrajinama Donjeck i Lugansk, prenosi Blic.

Optužbe i prijetnje

Dejan Berić, srpski plaćenik koji ratuje za Rusiju protiv Ukrajine, optužuje Bratislava Živkovića za kontinuirane provokacije i prijetnje. Berić, koji se od prezaduženog zanatlije transformirao u snajperistu, a zatim u “ratnog reportera” i osnivača firme u Rusiji, tvrdi da ga Živković provocira s ciljem da ga isprovocira na fizički obračun.

“Bratislav Živković me tuži za uvredu časti i dostojanstva. Kada je krenuo na sud, snimio je video ispred suda i rekao da će me inteligentno ‘razvaliti’. On konstantno provocira, pokušava da me isprovocira da ga udarim, ali mu to naravno ne uspijeva. Nakon što je sudija izašla, obećao je da će me ubiti, samo čeka da sudski proces završi. Ko to može da uradi? To može samo čovjek koji je siguran da će, iako ga ovdje ne žele, u Srbiji biti siguran”, izjavio je Berić u videosnimku koji je podijelio prije nekoliko dana.

Također je dodao da nije vidio nikoga ko je uspio da “očisti svoju historiju” na internetu poput Bratislava Živkovića.

“Za tako nešto nije potrebna pamet, već mnogo novca. Treba platiti za takve stvari. I kad se to završi, pa čak i ako dobije na sudu, ja ću ga i dalje zezati koliko god mogu, jer ljudi poput njega to zaslužuju”, najavio je Berić.

Ko je Bratislav Živković?

Bratislav Živković poznat je kao kontroverzna ličnost koja se bavi ilegalnim aktivnostima učešća u stranim sukobima, čime krši zakone Srbije. Godine 2018. uhapšen je zbog sumnje da je organizirao učešće Srba u oružanim sukobima u Ukrajini, nudeći im mjesečnu naknadu od 200 eura. Ipak, tužilaštvo je 2019. obustavilo istragu protiv njega.

Živković, koji navodno posjeduje srpsko i rusko državljanstvo, tvrdio je da sredstva za angažman “srbijanskih dobrovoljaca” nisu dolazila iz Rusije, već iz budžeta samoproglašene Luganske Narodne Republike.

Živković sa četnicima na Krimu

Prema pisanju medija iz 2017. godine, Bratislavu Živkoviću je zbog špijunaže i prijetnji po nacionalnu sigurnost zabranjen ulazak u Rumuniju, a potom i u druge NATO zemlje na period od 15 godina. Nakon toga, preselio se u Bugarsku, a zatim u Rusiju.

Živković je također pod istragom Generalnog tužilaštva Ukrajine zbog svoje uloge u napadima na ukrajinske snage u Donjecku i Lugansku. Prema dostupnim podacima, Ukrajina istražuje učešće šest državljana Srbije u sukobima na strani proruskih snaga.

Dejan Berić, koji se 2014. godine priključio proruskih separatistima u istočnoj Ukrajini, danas sebe predstavlja kao ratnog reportera. Na svom YouTube kanalu objavljuje sadržaje koje opisuje kao izvještaje s ratišta, a koji su u velikoj mjeri proruska propaganda.

“Juče sam gledao Skota Ritera, bivšeg američkog obavještajca, koji je najavio veliki miting u Americi. Cilj mitinga je da pokaže kako obični Amerikanci nisu spremni za nuklearni rat s Rusijom”, izjavio je Berić.

Dejan Berić

Dodao je: “Narodna diplomatija je i ovo što ja radim. Rat će se završiti, a pamtiće se šta je koja država uradila – dobro ili loše. Naš je zadatak da radimo za buduću Srbiju i njene odnose”.

Ko je Dejan Berić?

Dejan Berić je od zanatlije iz malog sela Putinci u Srbiji postao snajperista na ratištu u Ukrajini, a kasnije “ratni reporter”. Prema podacima, dvije zanatske radnje u njegovom i vlasništvu njegove porodice ugašene su zbog finansijskih problema, piše Klix.

Godine 2018. osnovao je firmu u Rusiji, pod nazivom “Deki orka”, koja se bavi internet trgovinom, ali posluje s gubicima.

Berić je na frontu u Ukrajini od 2014. do 2017. djelovao kao snajperista. Nakon više povreda, povukao se s prve linije, ali je ostao aktivan u posredovanju dolaska srbijanskih dobrovoljaca na ukrajinsko ratište. Na svom Telegram nalogu objavljuje snimke s fronta, čiju autentičnost nije moguće potvrditi.

On je sedam puta nagrađivan od strane Ruske Federacije za svoje aktivnosti u istočnoj Ukrajini. Ruski mediji su ga prikazivali kao “srbijanskog snajperistu koji pomaže djeci Donbasa”.

Nastavi čitati

Sukob u Ukrajini

Lavrov o Orešniku: Spremni smo na sve, kriva je pretpostavka da Rusija nema crvenih linija

Published

on

By

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je da se upotrebom balističkog hipsersoničnog projektila Orešnik u ratu u Ukrajini nastojalo natjerati Zapad da shvati da je Moskva spremna upotrijebiti sva sredstva kako bi se osigurala od nanošenja “strateškog poraza”.

U intervjuu Tuckeru Carlsonu, voditelju bliskom Donaldu Trumpu, emitiranom sinoć na X-u, Lavrov je rekao: “Poruka je da vi, mislim na SAD i saveznike SAD, koji također isporučuju ovo oružje dugog dometa režimu u Kijevu — oni moraju shvatiti da ćemo biti spremni upotrijebiti sva sredstva da im ne dopustimo uspjeh u onome što nazivaju strateškim porazom Rusije”.

 

Lavrov je također rekao da je “vrlo ozbiljna greška” za bilo koga na Zapadu pretpostaviti da Rusija nema crvenih linija ili da se one “stalno pomiču”.

Podsjetimo, prije dvije sedmice Rusija je ispalila svoju novu hipersoničnu raketu Orešnik na ukrajinski grad Dnjepar u velikoj eskalaciji rata koji traje gotovo tri godine. Ruski predsjednik Vladimir Putin od tada prijeti da će upotrijebiti oružje protiv Kijeva kao odgovor na ukrajinske udare na teritoriju Rusije.

“Nadamo se da je signal poslan Orešnikom shvaćen ozbiljno”

“Šaljemo signale i nadamo se da je posljednji, prije nekoliko sedmica, signal s novim sistemom naoružanja koji se zove Orešnik… shvaćen ozbiljno”, rekao je Lavrov.

Iako je inzistirao da Rusija ne želi eskalirati situaciju i želi “izbjeći svaki nesporazum” s Washingtonom i njegovim partnerima, Lavrov je upozorio da ćemo “poslati dodatne poruke ako ne donesu potrebne zaključke”.

Putin je rekao da projektil Orešnik leti 10 puta brže od zvuka i da ga protuzračna odbrana ne može presresti. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij nazvao je napad “posljednjim napadom ruskog ludila” i apelirao na slanje sistema protuzračne odbrane kako bi se odgovorilo na novu prijetnju.

Carlson intervjuirao Putina, nije ga pritisnuo o važnim temama

Carlson, jedan od medijski eksponiranijih pristaša novoizabranog predsjednika SAD Donalda Trumpa, intervjuirao je ruskog predsjednika Vladimira Putina u Moskvi u februaru. Bio je to prvi Putinov intervju s nekim američkim novinarom ruske invazije na Ukrajinu 2022.

Komentatori američkih medija uvelike su kritizirali Carlsonovo postupanje s Putinovim intervjuom, rekavši da je Carlson dopustio čelniku Kremlja da kontrolira razgovor i nije ga uspio pritisnuti u vezi s važnim temama kao što su optužbe za ratne zločine u Ukrajini.

Nastavi čitati

Sukob u Ukrajini

Ruski patrijarh Kiril o nuklearnom oružju: Kršćani se ne boje smaka svijeta

Published

on

By

PATRIJARH Ruske pravoslavne crkve Kiril rekao je da nema potrebe raspirivati ​​strah oko nuklearnog oružja jer se kršćani ne boje smaka svijeta.

Na plenarnoj sjednici 26. Svjetskog ruskog narodnog sabora patrijarh Ruske pravoslavne crkve Kiril I. komentirao je potencijalnu upotrebu nuklearnog oružja.

“Raspirivanje straha oko mogućih apokaliptičnih scenarija, pretjerani alarmizam i špekulacije o nuklearnom pitanju nisu korisni s duhovne točke gledišta. Neprijatelj čovječanstva pokušava posijati tjeskobu u srca ljudi jer lakše je manipulirati osobom lišenom duhovnog svijeta… Ne treba se igrati sa svim tim jer kršćani se ne boje takozvanog kraja svijeta. Čekamo Isusa, koji će doći u velikoj slavi, uništiti zlo i suditi svim narodima”, poručio je Kiril.

No, dodao je da to ne znači da trebamo sjediti skrštenih ruku.

Zahvalio ruskim znanstvenicima na razvoju oružja

“Naprotiv, naša zemaljska misija je da budemo vojnici Gospodnji, da se odupremo zlu i branimo visoke moralne ideale. To je cilj u Rusiji”, rekao je.

Kiril je zahvalio ruskim znanstvenicima na razvoju, kako ga je nazvao, “nevjerojatnog oružja”. Iako je vrhovni vjerski poglavar, moskovski patrijarh često komentira političke procese u zemlji uz podršku politike Vladimira Putina.

Nastavi čitati

Sukob u Ukrajini

Lavrov direktno zaprijetio Zapadu: Napadnete li Rusiju nećete se sakriti ni preko Atlantika

Published

on

By

Ruski ministar vanjskih poslova, Sergej Lavrov, upozorio je NATO da će Rusija odgovoriti na svaku agresivnu akciju Alijanse odgovarajućim mjerama.

“Naši protivnici ne bi trebali biti u zabludi. U slučaju agresivnih postupaka NATO-a ili njegovih članica protiv naše zemlje, poduzet ćemo adekvatne mjere u skladu sa suverenim pravom Rusije na samoodbranu, koristeći sve dostupne mjere za osiguranje naše sigurnosti, kao što je predviđeno Poveljem UN-a. Nikome neće biti omogućeno da se sakrije preko Atlantskog okeana ili Lamanša,” izjavio je Lavrov u intervjuu za Sputnjik.

Lavrov je istakao da Moskva ne može ignorisati činjenicu da NATO otvoreno pokazuje neprijateljski stav prema Rusiji. Podsjetio je da Alijansa Rusiju označava kao “najznačajniju i najdirektniju prijetnju sigurnosti”, dok njeni lideri neprestano izjavljuju da bi Rusija mogla napasti neku od članica NATO-a u narednim godinama.

Pritom je upozorio da se militarizacija Evrope ubrzava, a NATO snage tokom vježbi uvježbavaju ofanzivne operacije protiv Rusije. “Ukoliko Kijev počne koristiti zapadno oružje dugog dometa za napade na duboko rusku teritoriju, to će značiti da ne samo Ukrajina, već i zemlje NATO-a već otvoreno ratuju protiv Rusije, više ne skrivajući prisustvo ‘plaćenika’, ‘dobrovoljaca’, instruktora i drugih osoba ‘pod lažnim zastavama’,” naglasio je Lavrov.

Lavrov je također naglasio da je antiruska politika SAD-a zasnovana na unutrašnjem konsenzusu. “Antiruska i rusofobna orijentacija američke politike ima dvopartijsku podršku. Ukrajina se smatra ključnim elementom hibridnog rata protiv Rusije,” komentarisao je Lavrov, osvrćući se na budućnost odnosa dviju zemalja u kontekstu američkih predsjedničkih izbora.

Na kraju, Lavrov je izjavio da je Rusija spremna za ravnopravan dijalog sa SAD-om, ali pod jednim uvjetom. “Naš stav, kako ga je formulirao predsjednik Putin, jasan je. Spremni smo na ravnopravan dijalog ukoliko američka strana pokaže ozbiljne namjere da pregovara pošteno, uz priznavanje ruskih nacionalnih interesa i principa reciprociteta,” zaključio je ruski ministar vanjskih poslova, naglasivši važnost diplomatskih kontakata između dvije nuklearne sile.

Klix

Nastavi čitati

Sukob u Ukrajini

Srbin poginuo u Ukrajini: “Sine moj, ponosan sam na tebe, dao si život u borbi protiv sotone i zla!”

Published

on

By

STRAHINJA Bjelica (30), Beograđanin koji se u Ukrajini dobrovoljno borio na strani ruskih snaga, poginuo je nedavno na ratištu, piše Blic. Mladić je rodbini često slao fotografije i snimke s ratišta. “Došli smo braniti Kosovo, ali u Ukrajini”, rekao je Strahinja na jednoj od snimki.

“Vidi bande. Idemo, radimo. Ljudi ne žele sjediti kući u miru, oni žele ići u rat”, govori 30-godišnjak u nastavku videa dok snima trojicu muškaraca u vojnoj opremi kako hodaju ispred njega.

Na drugoj snimci Beograđanin govori: “Braćo moja, kakva sam ja beba u kacigi. Kad odem tamo, kad me snajperist nacilja u glavu, napravit ću takvu facu i bit će mu žao pucati. Samo će me ozlijediti u nogu.”

Otac poginulog Srbina: Ponosan sam na tebe, sine, dao si život u borbi protiv sotone

Poslije Strahinjine smrti, njegova obitelj je objavila fotografije koje im je slao te na kojima pozira s ostalim vojnicima. Na društvenim mrežama se oglasio njegov otac Gavrilo.

“Neka ti je laka zemlja ratniče moj, neka te anđeli čuvaju kada nismo znali mi. Voli te tata”, napisao je otac u objavi na Fejsu gdje je podijelio Strahinjinu sliku.

Osim toga, njegov otac je ostavio komentar ispod jedne objave na TikToku: “Sine moj, ponosan sam na tebe, dao si život u borbi protiv sotone i zla. Kao što si mi i rekao da će mi biti ponos što ćeš da se boriš protiv fašista za slobodu i krst časni. Voli te otac!” napisao je.

U Srbiji je kazneno djelo sudjelovanje u ratu u stranoj državi

U Beogradu je nakon početka ruske invazije na Ukrajinu održana sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost. Na njoj se govorilo i o sudjelovanju građana Srbije u ratu.

Vlast je tada rekla da će svi građani koji se ne pridržavaju zakona biti sankcionirani, a od 2014. je sudjelovanje u ratu u stranoj državi u Srbiji kazneno djelo za koje je propisana kazna zatvora do 10 godina.

Preko 300 građana Srbije otišlo se boriti na strani Rusa, prema podacima Veleposlanstva Ukrajine iz prosinca 2018.

 

Nastavi čitati

Sukob u Ukrajini

VIDEO Putin na poklon dobio Kur'an, pogledajte šta je s njim napravio

Published

on

By

Ruski predsjednik Vladimir Putin u srijedu je neočekivano posjetio većinski muslimansku regiju Čečenije, što je bio njegov prvi posjet tom području u 13 godina.

Posjet je izazvao veliku pažnju, pogotovo nakon što se pojavio video koji prikazuje Putina kako s poštovanjem ljubi poklonjeni Kur'an i drži ga blizu srca.

Prema međunarodnim novinskim agencijama, čečenski čelnik Ramzan Kadirov po dolasku je Putinu poželio toplu dobrodošlicu. Dvojica čelnika razgovarala su o bilateralnim odnosima s naglaskom na jačanju vojnih, trgovinskih i gospodarskih veza.

Ovaj je Putinov prvi posjet Čečeniji od 2011. Odnosi između dviju regija izuzetno su jaki, a Kadirov često spominje Putina kao bliskog prijatelja u medijskim interakcijama.

Tijekom posjeta, Putin je u pratnji Kadirova i velikog muftije Čečenije boravio u džamiji Isa Proroka u glavnom gradu Groznom.

U džamiji je ruskom predsjedniku uručeno rijetko izdanje Kur'ana, koje je poljubio iz poštovanja i držao na prsima.

Veliki muftija Čečenije također je recitirao stih iz sure Al-Anfal i osigurao njegov prijevod na ruski za Putina.

Nastavi čitati
Advertisement

Najčitanije