Connect with us

BiH

Bankarski sektor u RS u ogromnoj je panici: I njima i kompanijama koje su pomagale Dodika prijeti uništenje

Published

prije 1 mjesec

on

Bankarski sektor u RS u ogromnom je problemu, a s njim zajedno svi oni koji su se našli na crnoj listi SAD.

Naime, prije nekoliko dana u Sarajevu je bila Anna Morris, pomoćnica državnog sekretara za finansije SAD koja je imala jednu posebnu poruku za prenijeti.

“Da sam ja banka ovdje, ja bih bila zaista jako oprezna”, poručila je Morris.

Jer po banku može biti rizično ako osobi s crne liste omogući čak i otvaranje računa.

“Sankcije povezane sa Bosnom i Hercegovinom, odnose se ne samo na sankcionirane osobe ili subjekte, nego nose rizik za svakoga ko podržava takve osobe ili takve subjekte”, dodala je Morris.

I to je izazvalo haos u bankama koje imaju sjedište u RS. Uglavnom se to odnosi na tri banke koje su nastavile sarađivati sa osobama s crne liste, piše Raport.

Prema našim informacijama, ove banke sad pokušavaju preko Udruženja banaka nekako izvršiti pritisak na ostale banke da se pronađe rješenje za novonastalu situaciju pa čak i da se na neki način stupi u kontakt s Ambasadom SAD u BiH kako bi se dobilo više informacija o najavi Morris.

Ne čudi to s obzirom na to da je predsjendik Upravnog odbora Udruženja banaka BiH Goran Babić, koji je i predsjednik Uprave NLB banke iz Banje Luke. Jedne od banaka koja ima razloge za brigu.

No, ostale banke, prije svega one evropske ne vide razlog za takve postupke jer im je uputa Ministrarstva finansija SAD jasna i svakako ne sarađuju sa osobama i kompanijama s crne liste.

Zanimljivo je da su se skoro svi crnolistaši nakon uvođenja sankcija ‘finansijski preselili’ u RS odnosno u tri banke koje su bez problema otvarale račune i vršile transakcije.

Pokušali smo kontaktirati Udruženje banaka, ali su nam kazali kako Babić ne sjedi tu a niko drugi nije dostupan za razgovor jer su na ‘službenom putu’.

Banke koje su se pronašle u najavi Morris svjesne su da im je preostalo još malo vremena da donesu odluku – ili će biti ustrajni u svom naumu i faktički osuditi sebe na propast ili će raskinuti svu saradnju s crnolistašima. Bilo fizičkim ili pravnim licima.

S obzirom na to da su u pitanju milioni KM, može se očekivati da će banke donijeti racionalniju odluku kojom će prekinuti saradnju.

A to donosi ogromne probleme za crnolistaše.

Iako se lider u crnim listama Milorad Dodik prije nekoliko dana nasmijao na takvu najavu, svjestan je da će biti izložen ogromnom poniženju.

Sam je kazao da će morati ići u poštu da uzme plaću ili će je uzimati preko blagajne. No, to zakonski nije moguće i sad je jasno da više neće biti u mogućnosti ni hranu naručiti putem interneta. Očito je toga i sam postao svjestan pa je sve crnolistaše pozvao da ugase račune u bankama, što je prvi uradio Nenad Stevandić.

Ali veći problem će biti za firme njegove porodice i one koje su zbog aktivnosti koje su povezane s njim završile na listi sankcioniranih.

One će biti onemogućene da vrše bilo kakve transakcije, teško će isplaćivati plaće, kupovati robu ili je pak prodavati. Sve to može dovesti faktički do njihovog uništenja.

Povezane teme:

BiH

Helez zaprijetio Dodiku: “Ideš u rat, stradat ćete i ti ti tvoj narod! Prvi sam na liniji odbrane BiH”

Published

prije 4 sata

on

27. Aprila 2024.

By

“Nema većeg rata nego Dodikov korak ka otcjepljenju! To je objava rata! Pozivam Dodika da se okani ćorava posla, da zajedno radimo! Najviše će stradati narod iz RS-a! BiH je ozbiljna, priznata država! Svako ko ne želi da živi u BiH – ne mora! Poručujem i njemu i Nešiću da nema otcjepljenja niti će ga ikada biti! Stradat će svi! Ne mogu da vjerujem da smo zaboravili šta se sve dešavalo u BiH prije trideset godina!”, ističe Zukan Helez.

Hadžifejzović: “Nešić i Dodik su se u Rusiji sastali sa šefom KGB-a, čovjekom koji je u operativnom smislu opasniji od Putina! Kako to nikoga u državi ne zabrinjava?”

Helez: “Nema većeg rata nego Dodikov korak ka otcjepljenju! To je objava rata! Pozivam Dodika da se okani ćorava posla, da zajedno radimo! Najviše će stradati narod iz RS-a! BiH je ozbiljna, priznata država! Svako ko ne želi da živi u BiH – ne mora! Poručujem i njemu i Nešiću da nema otcjepljenja niti će ga ikada biti! Stradat će svi!”

Hadžifejzović: “Dodik kaže: ‘Muslimani, ne putujte kroz RS.’ To je neko upozorenje?”

Helez: “To su neozbiljne dječije izjave! Ja ću sada proći kroz RS, pa ću mu se javiti telefonski. Mediji o njemu dvadeset godina isto pričaju: ‘Otcijepit će se.’ Ko će priznati njegovo otcjepljenje? Nema valutu, nema ništa… kao djeca kad se igraju. To nije ozbiljna priča!”

Hadžifejzović: “Po medijima se vuku informacije da su povratnici ugroženi, da se Srbi naoružavaju…”

Helez: “Mi nemamo zvaničnih podataka od agencija o bilo čijoj ugroženosti! Ja znam šta nam je raditi ukoliko dođe do problema. Ima da štitim granice BiH, što je i napisano u Zakonu o odbrani!”

Pogledajte gostovanje ministra odbrane BiH, Zukana Heleza, u videoprilogu.

Face.tv

Nastavi čitati

BiH

Građani (i dalje) odlaze iz BiH: Prije su poslodavci birali radnike, danas je obrnuto – i neka je

Published

prije 17 sati

on

26. Aprila 2024.

By

Hrvatskoj treba 15 do 20 dana da uveze radnike, a nama godina, žale se poslodavci u BiH

Dok se Bosna i Hercegovina posljednjih godina suočava s deficitom radnika, sve je više građana koji se odlučuju za rad u inostranstvu. Rijeke ljudi ispred stranih ambasada i agencija koji traže dozvole za rad su samo jedan od dokaza koji govore tome u prilog.

A zašto nam odlazi radna snaga? Razloga je, kako kažu iz Vanjskotrgovinske komore BiH, mnogo.

ODSUSTVO PERSPEKTIVE

Osnovni su: mali izbor poslova u struci, niske plate (visoka opterećenja za poslodavce), visoki troškovi života za nivo prosječne plate, visok nivo političke nestabilnosti, gubitak nade u mogućnost promjene sistema, odsustvo perspektive za budućnost djece i neusklađenost obrazovnog sistema sa tržištem rada.

– BiH uglavnom napuštaju ljudi sa deficitarnim zanimanjima u EU kao što su: programeri, ljekari i drugo medicinsko osoblje, visokoobrazovana radna snaga. S istim problemom se susreću i zemlje regiona, tvrde iz Komore.

U Agenciji za rad i zapošljavanje BiH još nemaju sve podatke za 2023. kada su u pitanju suficitarna i deficitarna zanimanja

Predsjednik UO Udruženja poslodavaca FBiH Adnan Smailbegović kaže da veliki broj radnika nedostaje i u industrijskom i ugostiteljskom sektoru.

Tamo gdje su proizvodnja, mašine, teži fizički rad… Niko neće da radi to, jer su u pitanju teški fizički poslovi. Nikome se ne radi, valja se na skelu popeti, miješati beton. E sad, ko radi ove zahtjevne poslove, radije će otići vani, jer je puno bolje plaćen tamo, kompletna građevina je tamo. Naši radnici odoše u sezoni, a i mimo nje prema Hrvatskoj i ostalim evropskim zemljama. U BiH ostaje velika praznina, priča on.

 

Ta praznina se osjeti u privrednom sektoru. Ako se trend nastavi, poslodavci će, kažu iz VTK-a, ali i Udruženja poslodavaca, morati uvoziti radnike.

– Taj proces je već počeo, tako da na gradilištima u BiH imamo radne snage iz Turske, Kuvajta, Bangladeša, Nepala, Kine i drugih zemalja. Poslodavci su pokrenuli inicijativu kod nadležnih institucija kako bi im olakšali procedure zapošljavanja radne snage iz inostranstva, a najveća je potražnja stranih radnika raznih profila kao što su: voćari, stočari, pekari, tesari, zidari, moleri, vozači u međunarodnom saobraćaju… BiH nedostaju i radnici u proizvodnji i sektoru turizma, a većom liberalizacijom tržišta rada u zemljama zapadne Evrope, kao i svakodnevnim odlaskom radno sposobnog stanovništva iz BiH, ovaj problem bi mogao postati još izraženiji, tako da su i strahovi opravdani, ističu u VTK-u.

Smailbegović smatra da se procedura zapošljavanja stranaca mora olakšati.

– Nažalost, kod nas je to još tabu i zato nije zaživjelo u punom kapacitetu. Imamo malo stranaca koji rade, odnosno oko 4.000 izdatih dozvola. Ove godine su kvote povećane na šest hiljada. Ali, nisu problem ni kvote koliki su problem procedure koje su jezivo kompleksne i spore. Treba vam godina da dovedete jednog radnika. Hrvatska je to odlično riješila, 15 do 20 dana im treba da dovedu radnika i oni danas imaju 170.000 stranih radnika na spisku, ističe Smailbegović.

Svi oni kojih se tiče odlazak radne snage iz BiH su složni u jednom – problem treba riješiti sistemski. Šta to znači?

– Visoke stope nezaposlenosti u Bosni i Hercegovini, dužina čekanja zaposlenja samo su neki od pokazatelja da obrazovni sistem, odnosno ponuda radne snage ne odgovara zahtjevima potražnje i da je nužno napraviti promjene u tom segmentu. Istovremeno, primanja nisu jedini razlog odlaska, nego sveukupna slika BiH koja nužno treba povoljniji poslovni ambijent, stabilnost i rasterećenje privrede, ističu iz VTK-a.

Poslodavci i VTK slažu se u jednom: Za ljepšu budućnost potrebni su sistemsko prilagođavanje tržištu rada, kvalitetni programi, kvalitet nastavnika i mreža škola uz kvalitetno osiguranje obavljanja nužne prakse, više praktičnog rada i posjete proizvodnim kapacitetima pri obrazovanju učenika i studenata za budući poziv. Smailbegović dodaje da u set rješenja treba da uđe i zapošljavanje studenata, penzionera i osoba sa invaliditetom, piše Oslobodjenje.

IMA KO HOĆE

Osvrće se i na donedavnu floskulu brojnih poslodavaca u BiH: “Ako nećeš ti, ima ko hoće da radi”.

– Prije su poslodavci birali radnike, jer je tržište bilo takvo, puno radne snage, a danas se ta situacija okrenula i neka je. Radnici biraju poslodavce i tome se jednostavno svi moramo prilagoditi, objašnjava Smailbegović.

Iz VTK-a, ipak, daju tračak nade u bolje sutra.

– Nedavna odluka Evropskog vijeća za otvaranje pregovora s Bosnom i Hercegovinom donosi jednu vrstu ekonomske sigurnosti, daje dobar signal za strane investitore, mogućnost povećanja zaposlenosti i otvara dodatne mogućnosti za nove poslovne prilike, posebno u vanjskotrgovinskoj razmjeni i kreiranju povoljnijeg poslovnog okruženja u našoj zemlji. Stoga bi pregovori sa EU eventualno mogli smanjiti odlazak kvalificirane radne snage, zaključuju u Komori.

Nastavi čitati

BiH

Vlada FBiH se časti novim automobilima, najskuplje će dobit Nikšić i Bradara

Published

prije 18 sati

on

26. Aprila 2024.

By

Najskuplje automobile visoke klase dobit će Nikšić i Bradara, dok će Mijatović i Kraljević voziti ona kategorisana kao srednja klasa čija je cijena ‘samo’ 120 000 KM.

Vlada FBiH odobrila je Službi za zajedničke poslove organa i tijela Federacije Bosne i Hercegovine nabavku službenih putničkih automobila, i to za potrebe budžetskih korisnika u vrijednosti od čak milion i pet stotina sedamdeset hiljada maraka!

Ova odluka Federalne vlade objavljena je u Službenim novinama FBiH iz koje je vidljivo da se automobili nabavljaju za premijera FBiH Nermina Nikšića, Ured predsjednice FBiH Lidije Bradare, te dvojice dopremijera FBiH koji su ujedno ministri razvoja, poduzetništva i obrta, te finansija, Vojina Mijatovića i Tonija Kraljevića, piše Raport.

Vozila po klasama

Vozila koja će biti kupljena u ovoj godini kategorisana su po klasama i to na nižu, srednju i visoku.

Najskuplje automobile visoke klase i to po 150.000 KM dobit će Nikšić i Bradara, dok će Mijatović i Kraljević voziti ona kategorisana kao srednja klasa čija je cijena ‘samo’ 120.000 KM.

Odluka o kupovini službenih automobila objavljena u Službenom listu

Novi automobili kupuju se i za federalna ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, unutrašnjih poslova, pravde, trgovine, raseljenih osoba i izbjeglica i to po cijeni od 90.000 KM po jednom automobilu.

Ministarstvo prostornog uređenja dobit će jedno vozilo od 90.000, a drugo od 45.000 KM.

Kreće procedura

Ministarstvo za pitanja boraca i invalida odbrambeno oslobodilačkog rata dobija vozilo vrijednosti 45.000, a kulture i sporta automobil od 50.000 KM, koliko će biti izdvojeno i za vozilo za potrebe Ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta.

Za Poreznu upravu FBiH namijenjena je nabavka vozila vrijednosti 135.000 KM, za Federalno tužilaštvo vozilo vrijedno 90.000 KM, a za Službu za zajedničke poslove organa i tijela Federacije BiH vozilo od 90.000 KM.

Odluka o odobravanju novca za nabavku automobila na snagu stupa sutra, pa će Služba vjerovatno odmah krenuti u proceduru kupovine automobila.

Nastavi čitati

Najčitanije

✕