“Svako treba da odgovara za ono za šta je odgovoran, ali mi se čini da ipak postoji jedna strategija izjednačavanja strana”, istakao je u Dnevniku D FTV-a Zlatan Begić, zastupnik u Parlamentu Bosne i Hercegovine i potpredsjednik Demokratske fronte.

“Ne samo u slučaju Mahmuljin nego u brojnim drugim oblastima života. Neko je valjda skontao, pogotovo iz međunarodne zajednice pošto oni guraju tu stvar, taj koncept, ali i pod pritiskom naših susjednih zemalja, da ta priča o izjednačavanju može predstavljati neki dobar temelj za pomirenje, izgradnju mira itd. Ja ne mislim da je to tako. Nismo mi svi bili isti u tim dešavanjima iz devedesetih godina. Jednima je bila politika genocid, etničko čiščenje, vođenje agresivnog rata, osnivanje paradržava, uništenje čitavih naroda. Drugima to sve nije bila politika nego su se branili od toga. Naravno, postojali su pojedinačni slučajevi i incidenti, ali to nije bila strategija.”

Smatra da je izbor članova Predsjedništva pitanje vitalnog nacionalnog interesa.

“S druge strane postavlja se pitanje sadržaja prijedloga koji je HDZ uputio u proceduru po hitnom postupku. Taj prijedlog je, prema mom mišljenju, suprotan članu 1 Ustava BiH i preambuli Ustava BiH, krši se i član 2 Ustava BiH koji upućuje na Evropsku konvenciju i njene protokole. Tim prijedlogom krši se i član 3 i 3b Ustava BiH koji upućuje na to da su ratifikovani međunarodni sporazumi iznad i samog Ustava. Tim prijedlogom povrijeđen je i član 10 Ustava BiH koji zabranjuje bilo kakvo umanjivanje prava koja su garantovana Ustavom. Tim prijedlogom povrijeđen je i Aneks na Ustav u dijelu u kojem se poziva na međunarodne instrumente koji garantuju zabranu diskriminacije, nejednakost glasa itd. Ovim prijedlogom za pokretanje postupka zaštite vitalnog interesa od bošnjačkih delegata u Domu naroda zapravo se na prvom mjestu štiti vitalni interes hrvatskog naroda jer ovaj prijedlog uvodi Hrvate prvog i drugog reda, odnosno Hrvate koji su legitimni ili pravi Hrvati i Hrvati drugog reda koji su nelegitimni. Dakle ovim prijedlogom koji je rasističke prirode ili autošovinističke prirode koji je ovaj put usmjeren na prvom mjestu protiv građana hrvatske nacionalnosti, a prijedlog dolazi od HDZ-a, a onda i protiv svih drugih građana BiH s obzirom na jednakost glasa.”

Svi se trebaju vratiti u granice vladavine prava

Begić smatra da sud neće reći da nema prepreka da taj prijedlog bude usvojen.

“Sud će prvenstveno odlučivati o vitalnom interesu. Ja ne vidim razloga da sud ne usvoji zahtjev bošnjačkih delegata.”

Na pitanje da li SDA legitimira blokadu kao politički akt odgovara: “Blokade svakako nisu dobre. Ja sam mišljenja da treba doći na svaku sjednicu i onda koristiti mehanizme koji su na raspolaganju. Kada imamo anticivilizacijski, diskriminatorski prijedlog koji nema veze sa provođenjem presuda Evropskog suda za ljudska prava. Nijedna od tih presuda se ne odnosi na diskriminaciju građana iz reda hrvatskog naroda. Kada dođete na jednu takvu sjednicu možete da koristite instrumente koje vam Ustav stavlja na raspolaganje. Možda je čitava parodija u tome što je ovim prijedlogom na prvom mjestu povrijeđen vitalni interes hrvatskog naroda jer se ovim prijedlogom zapravo prave Hrvati prvog i drugog reda. Siguran sam da je time povrijeđen i vitalni interes bošnjačkog naroda jer se jednako ne kvantificira niti glas bilo kojeg drugog građanina BiH. Dakle jedna diskriminatorski prijedlog koji apsolutno nema nikakve veze sa provođenjem presuda Evropskog suda.”

Naglašava da se svi trebaju vratiti u granice vladavine prava.

“Nije sporno da postoje mehanizmi kolektivne ravnopravnosti i jednakosti konstitutivnih naroda. Ali ti mehanizmi moraju biti u skladu sa dmeokratskim standardima. Oni ne smiju narušiti poziciju građanina. Izvan građanina naprosto nema demokratije.”

Političke elite se dogovaraju da se ne dogovore

Pojašnjava da postoji više modela kako presude mogu da se provedu unutar granica vladavine prava.

“Međutim ove političke elite upravo opstaju na ovakvim rješenjima i oni se dogovaraju da se ne dogovore jer njima to naprosto odgovara. Da svako ima svoj komadić BiH i vidimo da svi oni od toga jako lijepo žive. Kada građani ove zemlje shvate konačno da nemaju razlog da se plaše na osnovu onoga što im se servira svih ovih godina i kada izaberu nove političke lidere siguran sam da se u okviru principa vladavine prava i demokratskih standarda može iznaći model koji dovoljno uvažava i etnička prava, ali i ono bez čega nema demokratije, a to je građanin pojedinac.”

Begić kaže da se nada da bi se u nekom periodu od pet do deset godina trebala promijeniti politička struktura i svijest građana.

“U ovom aktuelnom momentu mislim da mi imamo proces nacifikacije kako u političkim strankama, tako i unutar institucija, tako i čitavog društva. I sad je čitava mudrost u tome zaustaviti taj proces i preokrenuti ga u jedan demokratski proces.”

O ulozi međunarodne zajednice kaže da je ona vrlo nejasna.

“Postoje zvanične politike zemalja, postoji zvanična politika EU i onda imamo predstavnike tih subjekata ovdje koji, čini mi se, djeluju u poluprivatnom aranžmanu. Pa čak i guraju neke principe i neka rješenja koja su apsolutno suprotna principu vladavine prava i demokratskim standarima. Tokom tih pregovora iza zatvorenih vrata ja sam u jednom momentu imao osjećaj da ljudi iz EU nas ucjenjuju. Onda sam im to otvoreno i kazao. Presude Evropskog suda su nam vrlo jak argument da sačuvamo ono što je normalnost u ovoj zemlji. Ovdje je ustvari riječ o borbi između normalnosti i nenormalnosti.”

Nema demokratije izvan građanina

Smatra da Republika Hrvatska obilato koristi svoju trenutnu poziciju.

“Nažalost zvanična politika te države, jednako kao i zvanična politika Srbije, ma koliko to izgledalo maskirano, prikriveno, nikada nisu odustali od teritorijalnih pretenzija prema BiH i od svojih velikodržavnih projekata. Nekada se to provodilo oružjem, a danas se to ovako u rukavicama pokušava uraditi. Naše je da to ne damo.”

O izjavi Escobara da BiH može biti građanska tek kada uđe u EU kaže da to pokazuje koliko je površan pristup i koliko mi malo značimo bjelosvjetskim međunarodnim namjesnicima u BiH.

“Nema demokratije izvan građanina. Mi moramo uskladiti naš ustavni sistem sa Evropskom konvencijom, sa njenim protokolima, sa demokratskim standardima. To nam je obaveza pravne naravi. Naši političari misle da je politika bunar želja. Ne, politika se mora kretati u granicama prava. I to kad uradimo onda ćeo imati demokratiju. Mi sada ne živimo u demokratiji. Ovo je izrazito nedemokratska oligarhija koju neko naziva i partitokratija zahvaljujući tim silnim mehanizmima blokada i uticaja koji se na kraju svode na lične uticaje predsjednika stranaka.”

Pojašnjava da postoje formalno-pravni uvjeti za održavanje izbora.

“Treba obezbijediti njihovo finansiranje. Naravno još jedna od podvala u režiji HDZ-a od koje se pokušava napraviti tema.”

Dužni smo ukazati na nacifikaciju našeg društva

Navodi da je Željko Komšić više prisutan na terenu nego Dragan Čović.

Smatra da je to što je Asim Sarajlić dospio na američku crnu listu vrlo ozbiljna stvar.

“Američka administracija je vrlo ozbiljna administracija i smatram da onaj ko se nađe na crnoj listi bi trebao se povući dok se ta stvar ne raščisti.”

O sukobu sa Fahrudinom Radončićem Begić kaže da nema nikakav lični problem s njim, ali i da je ogorčeni protivnik njegovih političkih stavova.

Navodi da DF veoma malo razmišlja o predstojećim izborima.

“Bavimo se vrlo važnim pitanjima za ovu zemlju i još uvijek uopšte ne razmišljamo o izborima.”

“Trebamo upozoriti javnost na jednu prijavu igru koja je jako prisutna, kako u našem društvu, tako i u državnim institucijama. Ono je naročito došlo do izražaja na posljednjoj sjednici Parlamenta. Imate prijedlog da se hapse novinari, konkretno Senad Hadžifejzović i Vojin Mijatović, zbog svojih stavova iznijetih u nekoj emisiji. Onda ide prijedlog da se u lične karte unosi nacionalnost građana BiH. Možda ja ne bih imao ništa protiv da se u lične karte pojedinaca koji predlažu takve prijedloge unese ‘opasan papak’ ili ‘politička bitanga’. Opasno šire mržnju među ljudima ove zemlje sa svojim rasisitičkim nastupima, nacionalističkim nastupima, sa nacističkim prijedlozima raznoraznih zakona i mislim da smo dužni ukazati na tu nacifikaciju našeg društva”, zaključio je Begić.