Connect with us

BiH

BiH sve potrebniji strani radnici: Ashok s Himalaja zarađuje 1.800 KM i zadovoljan je

Published

on

Tamag je jedan od oko 5.000 stranih radnika u Bosni i Hercegovini, čiji broj se skoro udvostručio od 2020. godine, pokazuju podaci entitetskih zavoda za zapošljavanje

Ashok Tamang se prije godinu i po dana oprostio od supruge, 14-ogodišnje kćerke i tek rođenog sina, kako bi došao da radi kao građevinac u Bosni i Hercegovini.

U Sarajevo je stigao iz Nepala, države u podnožju najvišeg svjetskog planinskog masiva Himalaja, javlja Radio Slobodna Evropa (RSE).

Ashok sa kolegama iz Nepala kaže da je zadovoljan uslovima rada i smještaja u BiH i da zarađuje 1.800 maraka mjesečno uz plaćen smještaj i hranu.

Tamag je jedan od oko 5.000 stranih radnika u Bosni i Hercegovini, čiji broj se skoro udvostručio od 2020. godine, pokazuju podaci entitetskih zavoda za zapošljavanje.

Najviše ih je ove godine došlo iz Turske, Srbije, Bangladeša, Kuvajta i Hrvatske, pokazuju isti podaci.

Niske kvote za zapošljavanje

“Upravo prije par dana sam čuo da bi bez radnika iz Napala izgradnja sarajevske pruge trajala mnogo duže. Jako ih hvale kao radnike, a čini se da su i oni zadovoljni”, kaže za RSE predsjednik Unije poslodavaca Federacije BiH, Adnan Smailbegović.

Zapošljavanje stranih državljana u nekim slučajevima ne ulazi u kvotu koju odobrava država. Tu spada zapošljavanje visokoobrazovanih kadrova, zaposlenje po osnovu međunarodnog sporazuma, rad gostujućih profesora ili profesionalnih sportista.

Smailbegović objašnjava da niske državne kvote još uvijek nisu problem, jer ih poslodavci ionako ne mogu dostići zbog sporih administrativnih procedura pri zapošljavanju stranih radnika.

“Kvote još nisu zapele, jer vam spore procedure onemogućavaju da uopšte dostignete kvotu. Ali, kad se procedure slože i ubrzaju, onda će se kvote pojaviti kao problem”, kaže Smailbegović.

Dodaje da je poslodavcima potrebno šest mjeseci do godinu dana da ishoduju radne dozvole stranim radnicima. Kaže da je proces neizvjestan, jer se u završnoj fazi dešava da BiH odbije izdati vize radnicima.

“Jutros sam imao jedan slučaj zbog kojeg sam bio u Uredu za poslove sa strancima BiH. Dvije naše firme zapošljavaju petnaest Pakistanaca i poslije osam mjeseci su sve procedure završene. I onda na kraju naša ambasada nije izdala vize. Zašto, ne znam”, kaže Smailbegović.

Dodaje da je neophodna nostrifikacija diplome (priznavanje strane diplome), čak i za najobičnijeg pomoćnog radnika, poput sobarica u hotelu. Zatim se traži radna dozvola od zavoda za zapošljavanje, nakon čega ide provjere u Uredu za strance BiH. Na kraju se čeka poziv za vize.

“I kraju dođete u ambasadu i tu vas ili odbije ili čekate. Imao sam slučaj u jednoj firmi gdje je postupak izdavanja vize trajao šest mjeseci. Sve završeno i samo viza traje šest mjeseci”, kaže on.

Napominje da je kvote, koje određuje Vijeća ministara BiH, nemoguće doseći uz ovakve procedure.

Liberalizacija uvoza radne snage i domaćeg tržišta rada

Poslodavci predlažu da država liberalizira uvoz radne snage. Smailbegović dodaje da je poslodavcima u interesu da nađu radnike koji žele da rade, pa bi, navode, država trebala ubrzati i pojednostaviti procedure.

Dodaje da je procjena Udruženja poslodavaca da trenutno tržištu rada u BiH nedostaje oko 30.000 radnika, ali da bi te potrebe rasle ako bi se liberaliziralo. Objašnjava da trenutno poslodavci koji imaju priliku da šire poslovanje to ne rade.

“Ne razmišlja niko o proširenju, jer zna da nema nema radne snage. A državna administracija tako koči razvoj”, kaže on.

Foto: RSE

Nezaposlenost je u BiH smanjena za trećinu u posljednjih šest godina. Trenutno se na evidencijama dva zavoda za zapošljavanje u entitetima Republika Srpska i Federacija BiH nalazi oko 336.000 nezaposlenih građana BiH.

Smailbegović ističe da poslodavci ne mogu naći radnu snagu na zavodima, jer veliki broj registrovanih ne traže posao ali zadržavaju status nezaposlenih kako bi imali zdravstveno osiguranje, što im omogućavaju domaći propisi.

Prema Smailbegovićevim riječima, udruženje je učestvovalo u izradi prijedloga izmjena zakona o posredovanju pri zapošljavanju, kako bi se tim ljudima riješilo zdravstveno osiguranje na neki drugi način.

Dodaje da bi država morala omogućiti da i studenati i penzioneri, koji to žele, mogu legalno raditi. Trenutno zaposleni studenti automatski gube status redovnog studenta, dok poslodavci penzionerima koje eventualno zaposle moraju plaćati pune doprinose.

“Dakle, uz liberalizaciju uvoza radne snage moramo i lokalno tržište rada liberalizirati”, kaže Smailbegović.

Objašnjava da najviše radne snage nedostaje u građevinskom i ugostiteljskom sektoru, te u industrijskoj proizvodnji. Evropa je otvorila granice za zapošljavanje, pa su brojni bh. građani otišli ka Zapadu za boljim uslovima i većim platama, poput Nepalaca koji dolaze u BiH.

“Samo Njemačkoj danas nedostaje oko milion i po radnika. Tako da smo dio lanca tih radnih migracija koje su posljednjih godina opšteprisutan trend, koji neće baš lako ni brzo stati. Nemoguće je to zaustaviti, ali se sigurno može smanjiti”, kaže Smailbegović.

U RS ubrzavaju izdavanje dozvola

Saša Ačić, direktor Unije udruženja poslodavaca u entitetu Republika Srpska, kaže da procjenjuje da će u narednih pet godina samo poslodavcima iz ovog entiteta trebati između 20.000 i 30.000 stranih radnika.

U ovom entitetu, prema njegovim riječima, procedura izdavanja radnih dozvola stranim radnicima skraćena je na oko dva mjeseca, ali da će “to morati brže”.

Kaže da bi BiH trebala raditi, po uzoru na Srbiju, Sloveniju i Hrvatsku, koje trenutno stranim državljanima izdaju 50.000 do 60.000 radnih dozvola godišnje.

“Naša populacija u velikoj mjeri napušta ovaj prostor i odlazi u zemlje razvijenijih ekonomija, a za one poslove koje nudimo mi u BiH ne postoji interes radne snage na evidencijama zavoda za zapošljavanje. Tako da je izvjesno da poslodavci ne mogu računati na ono što mi imamo na evidenciji, a epilog je da mi već imamo značajno prisustvo strane radne snage”, objašnjava Ačić.

Zavod za zapošljavanje FBiH je 2021. godine proveo istraživanje tržišta rada, anketirajući oko 1.290 firmi sa oko 75.000 radnika.

Anketa je pokazala da je više od polovine poslodavaca planiralo novo zapošljavanje, iskazujući potrebu za više od 6.300 radnika.

BiH

Mašić: Rušenje Arnaudije nije bilo “greška”, već zločin genocidnog dvojca koje na sva usta slaviš Milorade

Published

on

By

Zastupnik SDP-a u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH Damir Mašić prokomentarisao je obraćanje Milorada Dodika u Banjoj Luci na otvaranju obnovljene džamije Arnaudije.
“Rušenje ove džamije bila je greška, bio je čin bezumlja”, tim riječima je Dodik započeo svoj današnji govor, dodavši da se rušenjem “ne može zaustaviti ni narod ni vrijeme”.

Istaknuo je da obnavljanje Arnaudije 30 godina nakon rušenja upravo simbolizuje besmisao njenog rušenja.

Mašić je prokomentarisao rekavši da rušenje nije bila greška, već zločinački poduhvat ratnog rukovodstva paradržave Republike Srpske.

“Nažalost, rušenje Arnaudija džamije, jedne od 534 srušene džamije u RS-u,nije bila ‘greška’ već planiran zločinački poduhvat od strane vojnog i političkog rukovodstva tadašnjeg RS-a i genocidnog dvojca Karadžić-Mladić koje danas na sva usta slaviš Milorade”, poručio je Mašić.

Nastavi čitati

BiH

Stanivuković na otvaranju Arnaudije: “Da oprostimo jedni drugima što se može oprostiti…”

Published

on

By

Gradonačelnik Banja Luke Draško Stanivuković danas je tokom ceremonije otvaranja obnovljene Arnaudija džamije u Banjoj Luci poželio da vjernicima mnogo godina, decenija i vjekova Arnaudija džamija bude na molitvenu upotrebu.

“Životno breme naroda koji žive na ovim prostorima mjeri se u tome da pogledamo jedni druge i oprostimo ono što se može oprostiti, a ono što ne može, svaki vjernik da ode u svoju bogomolju i zamoli Boga da mu da dodatnu snagu za oprost”, kazao je Stanivuković.

Istakao je da mu je posebno drago da je “Banja Luka obnovila sve bogomolje koje su tokom rata srušene u ovom gradu”.

Kazao je da Arnaudija, koja se danas otvara, nije samo bogomolja, “nego je i most zato što je ona posljednja džamija koja je morala biti obnovljena kako bismo postali bliži jedni drugima”.

Između ostalog, naglasio je da mu je drago što može kazati da je Banja Luka završila jedan važan zadatak.

“Obnovila je sve džamije, katedrale i crkve. Žao mi je što su neki otkazali dolazak bojeći se da neće biti bezbijedno”, dodao je.

Na kraju je rekao da se nada da će 21. vijek biti “religiozni vijek”.

 “Nakon svih stradanja koja su se desila u svijetu, ako 21. vijek ne bude religiozan neće ga ni biti. Ja želim da nam 21. vijek bude religiozan. Dobrodošli u našu Banju Luku i drago mi je da ovdje prisustvujem”, zaključio je Stanivuković.

(Preporod.info)

Nastavi čitati

BiH

Reis Kavazović na otvaranju Arnaudije: Jedni drugima smo najpreči, ova zemlja vas treba

Published

on

By

Reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović danas je pozvao sve dobronamjerne ljude Banje Luke da, bez obzira na njihovu životnu filozofiju i opredjeljenje, štite jedni druge od svakog zla i da čuvaju bogomolju drugoga kao što čuvaju i svoju vlastitu.

Danas je svečano otvorena posljednja obnovljena banjalučka džamija Arnaudija, a ovom značajnom događaju za cijelu Islamsku zajednicu prisustvovao je reisul-ulema, te se obratio prisutnim.

On je izrazio nadu da će obnova banjalučkih džamija vratiti stari duh otvorenosti Banjoj Luci, da će ohrabriti one čiji korijeni su s ovih prostora da se vrate i da će osnažiti dobre međuljudske odnose.

“Nadamo se da će svjetlo kandilja banjalučkih džamija osvijetliti put bolje budućnosti i da će pomoći da zacijele duboke rane. Ako vjerski objekti ne vrše tu ulogu i ne doprinose međuljudskoj korektnosti i čestitosti, ne podstiču ljude na plemenitost i kulturu i ne pozivaju ih na saradnju u dobru i na civilizacijsku izgradnju, onda ne vrše svoju ulogu koja im je namijenjena”, kazao je, između ostalog, reisul-ulema.

Obraćanje reisul-uleme Husein-ef. Kavazovića prenosimo u cijelosti:

“Hvala Allahu Koji je odlikovao čovjeka nad ostalim stvorenjima. Koji je ljudima objavio Kurʼan. Neka je mir i spas na Muhammeda, a.s., prvaka vjerovjesnika i ljudi, izvora znanja i mudrosti, na njegov rod i ashabe. Gospodaru naš, uputi nas putevima koji Tebi vode i zaštiti nas od ljudi i naroda koji nam nasilje čine.

Ekselencije i eminencije, braćo i sestre, dragi prisutni!

Esselamu alejkum, mir s vama!

Božijom voljom i Njegovom podrškom danas svjedočimo velikom događaju: obnavljanju još jednog simbola naše vjere i postojanosti na ovim prostorima. Svjedočimo danas potvrdi velike historijske istine prema kojoj će one ideje koje grade nadvladati one koje ruše. Današnjim ponovnim otvaranjem ove drevne građevine, koja je stoljećima bila utočište dobrih ljudi, mi ispravljamo makar dio nepravde prema ovom gradu, njegovoj historiji i njegovim stanovnicima.

Danas u ovom lijepom gradu naše prelijepe domovine svih šesnaest prijeratnih džamija ponovo blistaju svojim sjajem i svjedoče o nama i našoj kulturi – kulturi u kojoj je uvijek bilo mjesta za druge i drugačije.

Obradovani smo i ohrabreni što su s nama naša braća iz Turske bez čije pomoći ovaj posao ne bismo mogli završiti. S nama su danas državni ministar u Vladi Republike Turske Mehmet Nuri Ersoj, predsjednik Dijaneta dr. Ali Erbaš, direktor Generalne direkcije vakufa Republike Turske Sinan Aksu i drugi naši dragi prijatelji iz ove prijateljske zemlje.

Također, braćo i sestre, sa ovoga mjesta posebne pozdrave šaljemo našem bratu, uvaženom predjsedniku Republike Turske Redžepu Tajibu Erdoganu, neka ga Allah čuva.

Ovo je naše zajedničko bosansko-osmansko naslijeđe ali i naslijeđe čitave Bosne i Hercegovine, Evrope i svijeta nad kojim nam valja bdjeti.

Istovremeno, naša radost je pomućena prisjećanjem na sve one džematlije ove džamije koji nisu više s nama, koji su ubijeni ili protjerani iz svog rodnog grada. Vrijeme je ovo i mjesto da se pored svih njih sjetimo i časnog muftije Ibrahim-ef. Halilovića koji je preživio više pokušaja atentata na njega i njegovu porodicu i svojim očima svjedočio rušenju džamija i pokušaja zatiranja svakog traga prisustva muslimana u ovom gradu. Danas se sjećamo i Zahid-ef. Makića, vrijednog banjalučkog imama, koji je 23. septembra 1992. godine iz vatrenog oružja ubijen u gradu u kojem nije bilo vojnih dejstava i to u povratku kući nakon obavljenog akšam-namaza u “Mehdibeg” džamiji. Sjećamo se danas i rahmetli Murata Badića, šezdesetjednogodišnjeg starca iz Cazina, koji je kamenovanjem ubijen na dan postavljanja kamena temeljca za obnovu džamije Ferhadije. Za njegovo ubistvo niko nije odgovarao.

Sjećamo se, tugujemo i molimo za duše brojnih drugih, naše braće i sestara čiju žrtvu nikada nećemo zaboraviti.

Braćo i sestre, dragi prisutni.

Brine nas i to što danas uz ove obnovljene džamije jedva da imamo džemat.

Nadamo se da će obnova banjalučkih džamija vratiti stari duh otvorenosti ovom gradu, da će ohrabriti one čiji korijeni su s ovih prostora da se vrate i da će osnažiti dobre međuljudske odnose. Nadamo se da će svjetlo kandilja banjalučkih džamija osvijetliti put bolje budućnosti i da će pomoći da zacijele duboke rane.

Ako vjerski objekti ne vrše tu ulogu i ne doprinose međuljudskoj korektnosti i čestitosti, ne podstiču ljude na plemenitost i kulturu i ne pozivaju ih na saradnju u dobru i na civilizacijsku izgradnju, onda ne vrše svoju ulogu koja im je namijenjena.

Džamija je uvijek bila mjesto koje u nama izgrađuje mjeru postupanja u nastojanju da se pravilno i korisno postavimo prema svemu s čim dođemo u dodir. Džamija ljude uči zajedništvu i tako ih održava u ravnoteži i harmoniji sa svijetom u kome žive. Imati mjeru u životu, dokučiti tu mjeru, najveće je čovjekovo umijeće. Zakidanje na mjeri – odstupanje od umjerenosti – ima loše posljedice i među ljude unosi mržnju, pakost i uskraćuje im ljubav u međusobnim odnosima. Stoga, neka nam odmjerenost u svemu bude najvažnija, mjera svih stvari. Ta, mi smo, po slovu Kur'ana, ummet srednjega puta, zajednica umjerenosti i odmjerenosti, pa neka i naše džamije u našim mahalama budu centri u kojima će se njegovati takva orijentacija, u kojima ćemo jedni druge prepoznavati kao braću i sestre i iz kojih ćemo svakim danom izlaziti kao bolji i plemenitiji ljudi.

Džamija je i mjesto širenja islamske i opće kulture i obrazovanja. Pa neka i ova džamija bude mjesto okupljanja dobrih i pobožnih ljudi; mjesto u kojem će se odgajati

velikani, ljudi visokog morala i visokih ambicija, muškarci i žene koji će ponizno služiti svojoj zajednici i svojoj domovini; i prednjačiti u dobru.

Želim kazati da su muslimani generalno uvijek doprinosili napretku, čuvali, branili i štitili ono što svijet može učiniti boljim i ljepšim. Upravo je džamija doprinijela da komunikacija među ljudima uvijek bude otvorena i srdačna, topla i prijateljska.

Zato se s pravom pitamo odakle su došli oni koji su bez razloga bili spremni porušiti sve banjalučke džamije i sve druge do kojih su došli. Nadam se da ovih šesnaest banjalučkih ljepotica više nikada neće dohvatiti rušilačka ruka. Bože, molimo Te da tako i bude.

Nijedan objekat u kome se istinski zaziva Dragi Bog ne bi trebao ikome smetati: ni hrišćanska crkva, ni jevrejska sinagoga. Naprotiv, muslimani su pozvani da i njih štite i brane od nasrtaja onih koji nemaju svijesti o njihovom značaju i o vrijednosti međuljudskih i međureligijskih odnosa. I muslimani su to činili, i činit će, ako Bog da. To je njihova vjerska obaveza; tome ih uči njihova džamija. Kur'an kaže: A da Allah ne suzbija neke ljude drugima, do temelja bi bili porušeni manastiri, i crkve, i havre, a i džamije u kojima se mnogo spominje Allahovo ime. (El-Hadždž, 40)

Pozivam sve dobronamjerne ljude ovoga grada, bez obzira na njihovu životnu filozofiju i opredjeljenje, da štite jedni druge od svakog zla i da čuvaju bogomolju drugoga kao što čuvaju i svoju vlastitu. Jedni drugima smo najpreči.

Također, ovom prilikom pozivam Banjalučane, koje je ondašnji zločinački režim otjerao iz ovog njihovog grada, da se vrate i svoj život provode ovdje, kao svoji na svome, i da zajedno s drugim čestitim ljudima u njemu doprinose daljnjem napretku i prosperitetu grada u svakom pogledu.

Vratite se u svoju Bosnu, svojoj avliji, jer „Sunce tuđeg neba neće vas grijati kao ovo ovdje“, kako reče naš pjesnik Aleksa Šantić i jer pripadate ovoj zemlji i ovom nebu! Ova vas džamija treba; ovaj grad vas treba; ova zemlja vas treba. Vas i vašu djecu.

Dragi Banjalučani!

Vi imate stoljetno iskustvo zajedničkog življenja i međusobnog kulturnog prožimanja. To je nešto što struji vašim žilama i unosi toplinu u vaše duše. Čuvajte to i svoje iskustvo prenesite na svoju djecu. Govorite im o ljepoti zajedničkog življenja. One koji ne budu umjeli živjeti s drugima i s njima dijeliti životni prostor život će, bez sumnje, potisnuti na marginu i oni će kaskati za drugima.

Rukovodstvo ovoga grada pozivam da poštuje vjersko opredjeljenje svake osobe, da ljude tretira jednako i svima pruža jednaku šansu za uspjeh, te da njeguje kulturu mira i suživota. Neka nasilje zauvijek ode iz ovog grada – na dno odlagališta nepoželjnog, ponižavajućeg i lošeg.

Neka su vam blagoslovljeni svi hramovi u kojima se istinski veliča Bog svih ljudi, i neka i ovih šesnaest naših džamija budu svjetionici na stazi radosti, uspjeha i lijepog življenja.

Bože, blagoslovi ovaj grad i njegove ljude i neka se u njemu spominje ime Tvoje sve do Sudnjega dana. I slobodno uče ezani i zvone crkvena zvona. Neka Arnaudija iznova svjedoči o dobroti ljudi ovoga grada. Amin!”, prenosi Mina.

Nastavi čitati

Najčitanije