Dok su ovih dana iz svih krajeva Bosne i Hercegovine stizale poruke podrške nogometnoj reprezentaciji na Svjetskom prvenstvu, iz Čapljine dolaze informacije koje su izazvale brojne reakcije u javnosti.

Prema navodima čitalaca i pisanju portala Istraga.ba, radnici Elektroprivrede HZHB, uz prisustvo policijskih službenika, tokom jutarnjih sati uklanjali su zastave Bosne i Hercegovine koje su prethodnih dana bile postavljene u znak podrške reprezentaciji BiH na Mundijalu.

Kako se navodi, uklonjeno je oko 150 državnih zastava Bosne i Hercegovine.

Zastave BiH posljednjih sedmica mogu se vidjeti širom zemlje, od Sarajeva i Tuzle do Banje Luke i brojnih drugih gradova, gdje građani na različite načine iskazuju podršku reprezentativcima koji nastupaju na najvećoj svjetskoj nogometnoj smotri.

Međutim, u Čapljini je taj oblik podrške naišao na drugačiji epilog. Uklanjanje velikog broja državnih zastava izazvalo je negodovanje dijela građana koji smatraju da se radi o simbolima države i reprezentacije koja na Svjetskom prvenstvu predstavlja sve građane Bosne i Hercegovine.

Cijeli slučaj dodatno je privukao pažnju zbog ranijih presuda i odluka Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine koje se odnose na obilježja Općine Čapljina. Sud je ranije utvrdio da pojedina općinska obilježja nisu u skladu s principom ravnopravnosti svih građana, što ovu situaciju čini još osjetljivijom u očima javnosti.

Za sada nema zvaničnog saopćenja nadležnih institucija o razlozima uklanjanja zastava, niti je poznato na osnovu čije odluke je akcija provedena.

Dok reprezentacija Bosne i Hercegovine na Svjetskom prvenstvu okuplja navijače širom zemlje, događaji iz Čapljine otvorili su nova pitanja o odnosu prema državnim simbolima i načinu na koji se iskazuje podrška nacionalnom timu.

Nakon nekoliko dana pretežno sunčanog i vrlo toplog vremena, Bosnu i Hercegovinu krajem sedmice očekuje značajna promjena vremenskih prilika uz osjetan pad temperature, kišu i grmljavinske pljuskove.

Prema prognozama meteorologa, utorak i srijeda proteći će u znaku pravih ljetnih temperatura. Većina zemlje uživat će u sunčanom vremenu, dok se u poslijepodnevnim satima u centralnim, istočnim i jugoistočnim dijelovima Bosne, kao i u Hercegovini, očekuju lokalni pljuskovi praćeni grmljavinom.

Dnevne temperature tokom naredna dva dana kretat će se između 26 i 32 stepena Celzijusa, dok će na jugu zemlje dostići i 34 stepena.

Međutim, u noći sa srijede na četvrtak slijedi promjena vremena. Sa sjevera će pristizati veća količina oblačnosti, a zajedno s njom i kiša te lokalni pljuskovi sa grmljavinom koji će se tokom četvrtka proširiti na veći dio zemlje.

Najveća promjena osjetit će se kroz pad temperature. Tako se u četvrtak u većem dijelu Bosne očekuju maksimalne dnevne vrijednosti između 14 i 20 stepeni, što je i do 15 stepeni manje u odnosu na početak sedmice. U Hercegovini će zahlađenje stići nešto kasnije, pa će se tamo vruće vrijeme zadržati veći dio četvrtka.

Prema trenutnim prognozama, od petka slijedi stabilizacija vremena. Padavine će biti rjeđe i uglavnom lokalnog karaktera, dok će veći dio zemlje imati sunčano vrijeme.

Temperature će tokom petka i vikenda biti znatno ugodnije i kretat će se između 17 i 25 stepeni, dok će na jugu zemlje dosezati do 29 stepeni Celzijusa.

Dolazak hladnijeg zraka u četvrtak pratit će i pojačan sjeverni vjetar, koji će ponegdje imati i jake udare. U petak i tokom vikenda očekuje se slab do umjeren sjeverac i bura.

Dok mnogi poljoprivrednici uzgajaju provjerene kulture, Vesna Bošnjak iz usorskog naselja Omanjska odlučila je krenuti drugačijim putem. Na njenom imanju rastu deseci rijetkih i egzotičnih sorti povrća, voća i začinskog bilja, a među njima se posebno izdvaja Aji Charapita – paprika koju mnogi nazivaju najskupljom na svijetu.

Ova divlja peruanska sorta prepoznatljiva je po sitnim žutim plodovima, a na svjetskom tržištu, posebno u sušenom obliku, može dostići cijenu i do 20.000 dolara po kilogramu.

„Trenutno skidam zaperke s najskuplje paprike na svijetu – Aji Charapite. Evo, ova je već zametnula“, ispričala je Vesna u razgovoru za BHRT.

Iako je riječ o izuzetno cijenjenoj sorti koja se koristi u vrhunskim restoranima i dekorativne svrhe, Vesna priznaje da za nju u Bosni i Hercegovini ne postoji tržište koje bi moglo pratiti takvu vrijednost.

No, Aji Charapita samo je jedan od brojnih rariteta koje uzgaja. U njenim plastenicima nalaze se desetine neobičnih sorti paprika i više od 230 sorti paradajza, među kojima su medvjeđa šapa, divovsko volovsko srce, babuškina tajna i mnoge druge.

„Paprika ima između 70 i 80 sorti, a paradajza sigurno više od 230. Više ih ni ne brojim. Volim egzotične sorte, od začinskog bilja do povrća i voća“, kaže Vesna.

Za sebe ističe da je više kolekcionarka nego klasična poljoprivrednica. Većinu onoga što proizvede sama prerađuje, dok dio proizvoda prodaje na kućnom pragu, poljoprivrednim sajmovima i putem društvenih mreža.

Ipak, proširenje proizvodnje trenutno nije u planu. Razlog je nedostatak radne snage, problem s kojim se suočavaju brojna ruralna područja Bosne i Hercegovine.

„Prije je sve ovo bilo pod malinom, četiri duluma. Danas radim onoliko koliko mogu. Imam dva plastenika, dulum maline, stotinu grmova borovnice i to je dovoljno za kapacitete koje imam“, objašnjava.

Posebno je razočarana izostankom institucionalne podrške domaćim proizvođačima. Prisjeća se da su joj tokom sezone 2024./2025. uništena dva plastenika, ali da nije dobila nikakvu pomoć.

„Seljak nema gotovo nikakvu podršku. Nismo obeštećeni ni kada pretrpimo štetu. Dva plastenika su mi bila uništena, a niko nije pitao treba li pomoć“, kaže Vesna.

Uprkos brojnim izazovima, ova vrijedna poljoprivrednica ne odustaje od svoje strasti. Na njenom imanju i dalje će rasti rijetke sorte koje se rijetko mogu vidjeti u Bosni i Hercegovini, čineći njen plastenik jedinstvenim mjestom za ljubitelje neobičnih biljaka i domaće proizvodnje.

Najvatreniji navijači nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine, BH Fanaticosi, uputili su otvoreno pismo svim navijačima Zmajeva koji će prisustvovati utakmicama Svjetskog prvenstva 2026. godine u SAD-u, Kanadi i Meksiku.

Uoči početka najveće svjetske nogometne smotre, BH Fanaticosi pozvali su sve navijače da se pridruže zajedničkim korteima do stadiona u Torontu, Los Angelesu i Seattleu, te da zajedno stvore atmosferu za pamćenje.

„Dragi prijatelji, sugrađani i navijači Bosne i Hercegovine širom svijeta, dugo iščekivani Mundijal kuca na vrata. Za koji dan se vidimo na drugom kraju svijeta kako bismo svi zajedno pružili maksimalnu podršku našoj jednoj jedinoj na njenom putu kroz turnir“, poručili su iz BH Fanaticosa.

Istakli su da ih još uvijek nose uspomene sa Svjetskog prvenstva u Brazilu 2014. godine, kada je Bosna i Hercegovina prvi put nastupila na Mundijalu, te vjeruju da će i predstojeći turnir ostati upamćen kao veliki fudbalski praznik.

Poseban apel upućen je navijačima da na tribinama budu odjeveni u plavu boju kako bi bh. sektor bio što upečatljiviji.

„Kako bi naša tribina na dan utakmice bila što jednobojnija, pozivamo sve navijače Bosne i Hercegovine da se obuku u plavu boju“, naveli su.

Iz navijačke grupe naglasili su da će korteo i navijanje predvoditi članovi BH Fanaticosa te zamolili sve prisutne da poštuju pravila i upute organizatora kako bi atmosfera bila na najvišem nivou.

Podsjetili su i na nedavnu utakmicu u St. Louisu, gdje, prema njihovom mišljenju, navijačka podrška nije bila na nivou koji se očekuje od bosanskohercegovačkih navijača.

„Još više osjećamo odgovornost da svijetu pokažemo najbolje lice naše grupe, naših navijača i, naravno, Bosne i Hercegovine. Zato pripremimo ruke i dlanove, šalove i ljiljanke, ponovimo navijačko gradivo i budimo 12. igrač našoj reprezentaciji u podvigu ka historijskom uspjehu“, poručili su BH Fanaticosi.

Bosna i Hercegovina nastupit će u grupi B Svjetskog prvenstva, a prvi meč igra 12. juna protiv Kanade. Zmajeve potom očekuju dueli protiv Švicarske 18. juna i Katara 24. juna.

Višesatni pregovori između SDS-a i Sigurne Srpske završeni su bez dogovora, potvrdio je lider Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović, navodeći da dvije stranke nisu uspjele usaglasiti zajedničkog kandidata za predsjednika Republike Srpske.

Prema njegovim riječima, predsjednik SDS-a Branko Blanuša ostao je pri ranijem stavu da će biti kandidat svoje stranke za predsjednika Republike Srpske te da neće odustati od kandidature u korist Draška Stanivukovića.

„Nije dogovoren jedan kandidat za predsjednika Republike Srpske kojeg bi podržale obje stranke. Branko Blanuša poštuje odluke organa SDS-a i ostaje pri kandidaturi, a konačnu riječ dat će Glavni odbor SDS-a u nedjelju“, rekao je Vukanović.

On je istakao da je tokom pregovora Stanivuković iznosio različite prijedloge saradnje i povezivanja dvije političke opcije, ali da nijedan od njih nije bio prihvatljiv za SDS.

Vukanović smatra da bi eventualno povlačenje Blanuše izazvalo ozbiljne posljedice po SDS te tvrdi da su višemjesečni razgovori nanijeli štetu opoziciji.

„Umjesto da se bavi pripremama za izbore, SDS je mjesecima iscrpljivan pregovorima i raspravama koje nisu dale rezultat“, poručio je.

Govoreći o narednim potezima opozicije, Vukanović je ocijenio da bi podrška jednom kandidatu bila najbolje rješenje, upozoravajući da bi izlazak s više kandidata mogao dovesti do podjele opozicionih glasova.

Ostaje da se vidi hoće li naredni dani donijeti promjenu stavova i eventualni dogovor opozicionih partnera ili će na izborima nastupiti s odvojenim kandidatima za predsjednika Republike Srpske.

Iako je Bosna i Hercegovina ispunila većinu uslova iz programa 5+2, neriješena pitanja državne imovine i političke blokade koje ugrožavaju fiskalnu stabilnost i dalje predstavljaju ozbiljnu prepreku zatvaranju OHR-a.

Dok se posljednjih mjeseci intenziviraju rasprave o imenovanju novog visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, sve češće se otvara i pitanje potpunog zatvaranja Ureda visokog predstavnika (OHR). Međutim, iako je BiH ostvarila značajan napredak u ispunjavanju uslova predviđenih programom 5+2, ključni izazovi još uvijek nisu riješeni.

Program 5+2 predstavlja skup od pet ciljeva i dva dodatna uslova koje je utvrdio Upravni odbor Vijeća za provedbu mira (PIC), a koji moraju biti ispunjeni prije nego što međunarodna zajednica zaključi da je BiH spremna funkcionisati bez nadzora visokog predstavnika.

Prema dosadašnjim procjenama, najveća prepreka ostaje pitanje raspodjele državne imovine između države i drugih nivoa vlasti. Upravo se to pitanje godinama nalazi u središtu političkih sporova i predstavlja posljednji veliki neriješeni element programa 5+2.

Međutim, sve više pažnje privlači i pitanje fiskalne stabilnosti države. Na posljednjoj sjednici ambasadora Upravnog odbora PIC-a, guvernerka Centralne banke BiH Jasmina Selimović upozorila je na izazove koji pokazuju da finansijski sistem države i dalje zavisi od međunarodne intervencije u ključnim trenucima.

Kao primjer navodi se slučaj arbitražne presude u predmetu „Viaduct“, gdje institucije BiH nisu uspjele postići dogovor o načinu izmirenja obaveza nastalih zbog postupaka entiteta Republika Srpska. Proces je deblokiran tek nakon intervencije visokog predstavnika Christiana Schmidta, što je dodatno otvorilo pitanje sposobnosti domaćih institucija da samostalno rješavaju složene finansijske sporove.

Pored toga, usvajanje državnog budžeta gotovo svake godine prati politička kriza i višemjesečna kašnjenja, zbog čega institucije često funkcionišu na osnovu privremenog finansiranja. Takva praksa negativno utiče na stabilnost javnih finansija i otežava provođenje reformi neophodnih za evropski put Bosne i Hercegovine.

Dodatni izazov predstavljaju obaveze koje BiH mora ispuniti u oblasti finansijskog nadzora i sprečavanja pranja novca. Kašnjenja u usvajanju potrebnih zakona više puta su dovela zemlju u situaciju da se suočava s upozorenjima međunarodnih finansijskih institucija, dok još uvijek nije ostvareno ni puno uključivanje u evropski sistem platnog prometa SEPA.

Zbog svega navedenog, stručnjaci upozoravaju da pitanje zatvaranja OHR-a ne može biti posmatrano isključivo kroz prizmu državne imovine. Jednako važna ostaje sposobnost institucija Bosne i Hercegovine da osiguraju fiskalnu stabilnost, donose odluke bez dugotrajnih blokada i garantuju dosljedno provođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Sve dok ključni državni procesi zavise od intervencija međunarodne zajednice, prostor za gašenje OHR-a ostaje ograničen, bez obzira na napredak ostvaren u drugim segmentima programa 5+2.