Connect with us

USK

Bihać: Sjećanje na Azru, Mirelu, Sabinu i Aidu, dječiju igru zaustavila je granata VRS-a

Published

on

Azra Kurjaković (1980), Mirela Zjakić (1980), Sabina Zjakić (1980) i Maida Hošić (1975) iz Bihaća poginule su istog dana, 19. juna 1992. godine od razorne grante koja je pogodila naselje Prekounje, tzv. Midžić mahalu.

Porodice i komšije poginulih djevojaka godinama su izbjegavali govoriti o strašnoj tragediji koja ih je zadesila. No, uspjele smo* obaviti razgovor sa Ismetom Iftić, svjedokinjom događaja, koja je prvi put nakon toliko godina, pristala da govori o danu kada su poginule njene prijateljice Azra, Mirela, Sabina i Maida.

Teško je podnijela razgovor, iako se za njega danima pripremala. Dala nam je i da pogledamo spomenar Mirele Zjakić kojeg i danas čuva. Razgovor smo obavili i sa nastavnicom Šahzijom Đulkić, koja još čuva sjećanja na Maidu Hošić, jednu od svojih učenica.

Azra Kurjaković, Mirela Zjakić, Sabina Zjakić i Maida Hošić su djevojke rođene na Uni. Sve četiri odrastale su u neposrednoj blizi kupališta Slap na Uni, u naselju Midžić Mahala, u Prekounju.

Azra, rođena 1980. u Bihaću, bila je najstarije dijetu u porodici Kurjaković. Imala je sestru i dva brata. Bila je nasmijana, vedrog duha, bistra i izrazito lijepa djevojčica koja je voljela da pjeva.

Mirela, rođena 16.04.1980. godine, bila je svestrana osoba nadarena za sport, ples, glumu i isticala se kao “vođa” u društvu, voljela je da predvodi igre i bude liderica.

Sabina, rođena 1980. u Bihaću, bila je tiha i mirna djevojčica koja se nije previše isticala.

Maida, rođena 1975. od oca Izeta i majke Mire, bila je starija u odnosu na druge djevojke, srednjoškolka. Zajednica se sjeća da je Maida bila divno dijete, odlična učenica, kulturna, ljubazna, pametna, lijepo odgojenu i lijepog izgleda.

Četiri Bišćanke poznavale su se od malih nogu, zajedno su odrastale u istom susjedstvu i svakodnevno se družile. Bile su vesele, nasmijene, uživale su u životu i igrama. Djetinjstvo su provodile u kupanju na Uni, igrale se „graničara“, „žmire“, plesale, pjevale, kao i sva djeca njihova uzrasta. I posljednje trenutke života provele su u igri.

Mirela Zjakić je imala velikog zelenog medu kojeg je uvijek “vukla” sa sobom, a od ljubimaca imala je mačku. Bila je jako privržena staroj majki i ocu. Slobodno vrijeme najviše je provodila sa Ismetom Iftić. Stalno su osmišljavale kreativne igre i razna takmičenja u kojima je Mirela uvijek pobjeđivala. Željela je da bude nastavnica. Imala je simpatiju, dečka iz škole po imenu Ado.

Početak rata, juni 1992. godine, Bišćani su uglavnom bili u skloništima. Tako je bilo i 19. juna, na dan tragedije. Ismeta Iftić se sjeća da ju je majka poslala u sklonište, ali je Ismeta u susjednom dvorištvu ugledala Mirelu i otišla do nje. Sjedile su ispred kuće i ispunjavale Mirelin novi leksikon. Pridružile su im se Azra i Sabina, a do njih je bila grupa starije djece. Djevojčicama je bilo teško da pojme opasnost i užase rata, željele su da se druže i igraju. Ismeta se sjeća da je u jednom trenutku otišla do prijateljice koja je sjedila preko puta njih. Tada se razdvojila od Mirele.

“Sjedili smo ispred ulaza kuće. Bilo je to veliko društvo: Ademir i Adela Šunj, Hrvoje i Ivana Jurić, Maida, Selma. Njih tri su pisale leksikon. Sjedile su na trotoaru na ulici preko puta nas. U tom trenutku začuo se zvižduk i pala je prva granata. Uslijedio je zvuk upozorenja opšte opasnosti. Nastao je haos, počeli smo bježati”, prisjeća se Ismeta koja je pala iza velikih točkova kamiona.

Vidjela je samo dim i vatru i imala je osjećaj da gori. Svi su bili nepomični, jedino je Maida pomalo pomjerala rukama i nije imala jednu cipelu na nozi. Ismeta je bila ranjena gelerom u kuk i bila je nekih 1,5 m od mjesta gdje se poginule Azra, Mirela i Sabina. Kasnije je od ranjavanja preminula i Maida.

Granata je ispaljena s položaja tzv. vojske RS.

Sjeća se da je bila u stanju šoka i da je stalno govorila: “Ja sam ranjena, oni su mrtvi.” Na putu do kuće prišao joj je Mirelin brat, uhvatio je rukama za ramena i pitao: “Gdje je Mirela?” Ismeta je u šoku ponovila: “Ja sam ranjena, oni su mrtvi.” Došla je u svoje dvorište i srela majku koja, od šoka, uopšte nije primjetila da je i ona ranjena i da krvari.

“Tad sam pala na zemlju, svuda oko mene su bile komšije, nastao je haos, plač , vrisak…”, sjeća se Ismeta. Odvezli su je u bolnicu gdje je vidjela veliki broj ranjenika. I u bolnici je ponavljala istu rečenicu. Kada je krenula na snimanje povrede, zadnji put je vidjela Maidu Hošić koju su prevozili na drugi odjel i sjeća se da je “pokušala nešto reći”. Maida Hošić je nakon par dana preminula. Ismeta je dijelila sobu sa Adelom Šulj koja je, takođe, bila ranjena.

Ismeta i Adela nadale su se da će od nekud čuti vijest da su i druge djevojčice preživjele. A onda su čule ljekara kako Ismetinom ocu u hodniku bolnice govori: “Sve smo pokušali, ali nismo uspjeli spasiti ih.” Ta je rečenica ostala trajno urezana u sjećanju Ismete Iftić.

Bilo joj je jako teško kada se vratila iz bolnice. Komšiluk ije bio pust. Nedostajala joj je Mirela, prijateljice. Nije bilo više zajedničkih igara, djetnjstvo je prestalo. Godinu dana je neprestano plakala. Pogoršalo joj se zdravstveno stanje, rana se inficirala, dobila je temeperaturu. Godinu dana živjela je kod tetke na drugom kraju grada, kako bi se oporavila od šoka. Ali oporavak je išao jako teško, jer ju je sve oko nje podsjećalo na prijateljice koje je izgubila. Godine nisu uspjele umanjiti bol. Ismeti je i danas teško kada se sjeti 19. juna 1992. godine i gubitka koji je preživjela.

Mirelin brat je svojoj kćerki dao sestrino ime, i ona se druži sa kćerkom od Ismetinog brata, isto kao što su nekad činile Mirela i Ismeta prije toliko godina.

Četri Bišćanke, biseri Une – Azra, Sabina, Mirela i Maida stradale su u trenutku dok su uživale u životu i igrama, prkoseći ratu i granatama. Na dan njihovog stradanja, oko spomenika koji je tu podignut, okupi se rodbina, prijatelji, komšije.

Šahzija Đulkić, nastavnica fizičke i tehničke kulture, još uvijek se dobro sjeća Maide Hošić, jedne od stradalih djevojaka. Predavala joj je četiri godine. Pamti je kao “divnu djevojčicu…divno dijete…omiljenu među prijateljima…njene crne oči nikad neću moći zaboraviti…”.

*Iz brošure “Rat nije jednorodan”, izdanje Fondacije “Lara”, Bijeljina

 

Zele Lipovača ovaj je instrumental posvetio nećakinji, jednoj djevojčica poginulih od granate VRS 19. juna 1992. godine u bihaćkoj Midžić mahali:

 

USK

Novogodišnje radosti: Vozić za djecu počeo s radom u Bihaću (VIDEO)

Published

on

By

Poznati cazinski vozić, koji je proteklih godina postao omiljena atrakcija za djecu tokom novogodišnjih praznika, ove godine neće kružiti ulicama Cazina zbog zabrane kretanja. Ovakva odluka razočarala je mališane i njihove roditelje koji su se radovali vožnji kroz svjetlucave i ukrašene gradske ulice.

Međutim, vozić nije otišao u zaborav – umjesto toga, ove godine se preselio u Bihać. Vozić je već biti aktivan, pružajući najmlađima priliku da uživaju u vožnjama i prazničnoj atmosferi.

Nastavi čitati

USK

Započela izgradnja novog kružnog toka u Bihaću

Published

on

By

Na raskrižju ulica Žrtava srebreničkog genocida i Bosanskih šehida, prema Humcima i Kantonalnoj bolnici, započeli su radovi na izgradnji novog kružnog toka, koji će značajno doprinijeti boljoj regulaciji saobraćaja u ovom dijelu grada.

Investitor projekta je Grad Bihać, realiziran putem JU Zavod za prostorno uređenje Bihać, dok su sredstva osigurana zahvaljujući uspješnom apliciranju na javne pozive viših nivoa vlasti, uključujući vlade Federacije Bosne i Hercegovine i Unsko-sanskog kantona.

Prije početka radova, okončana je dugotrajna procedura rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, kao i tenderski proces za odabir izvođača radova.

Kako su istakli investitori, izgradnja ovog kružnog toka predstavlja važan korak ka unapređenju sigurnosti i protočnosti saobraćaja, a njegov završetak donijet će značajne benefite svim učesnicima u prometu u Bihaću.

Nastavi čitati

USK

Bihać uoči praznika izgleda predivno: Ukrasi, muzika, klizanje i brojni drugi sadrži

Published

on

By

Turistička zajednica Grada Bihaća i Kulturni centar Bihać su se potrudili da novogodišnji praznici u ovom gradu budu dostojanstveni.

 

Posjetioci uživaju zimskom festivalu “Winter Park 2024”, a u sklopu istog večeras je na Gradskom trgu u Bihaću nastupao Zlatan Karić s bendom.

Ovaj događaj je privukao veliki broj posjetilaca, koji su osim u muzici, imali priliku uživati i u velikom izboru hrane i pića.

 

Također, i ljubitelji klizanja imaju priliku se okušati u tome, a naš reporter je zabilježio na klizištu uglavnom mlađu populaciju.

 

Treba naglasiti i da je grad lijepo ukrašen uoči blagdana, a sve je veći broj i dijaspore koja se vratila kako bi proslavili praznike.

Avaz

Nastavi čitati

USK

Gradonačelnik Halitović o napadu vijećnika SDA: Nasrnuo je na mene, bacio mikrofon i uhvatio me za vrat

Published

on

By

Nakon što je Raport izvijestio o jučerašnjem fizičkom napadu tokom sjednice Općinskog vijeća Bosanska Krupa na gradonačelnika tog grada Armina Halitovića (SDP) koji je ranije i potvrdio tu informaciju za naš portal, sada se Halitović oglasio i na svom Facebook profilu .

Inače, Halitović je veći peti mandat na čelu Bosanske Krupe, a SDA sa svojim kandidatom nije ni ove godine uspjela da na oktobarskim lokalnim izborima pobijedi SDP-ovog kandidata što je i ranije izazivalo frustracije u redovima SDA koji bi izgleda kada nisu uspjeli demokratskim putem, prvog čovjeka Bosanske Krupe sada mijenjali silom.

No, Halitović najavljuje da neće podleći ni pritiscima, ni slli, a njegovu objavu prenosimo u cijelosti.

“Nakon 16 godina rada na poslovima načelnika i gradonačelnika Bosanska Krupa i više od 200 sjednica općinskog/gradskog vijeća, na kojima je bilo puno rasprava, replika, ubjeđivanja, previranja, pa i teških rijeci jučer sam doživio da je vijećnik SDA Jasmin Hasanović u vrijeme dok sam izlagao materijale o napretku i razvoju grada Bosanska Krupa za govornicom Gradskog vijeca fizički nasrnuo na mene pri tome bacajući mikrofon i gurajući me, uhvatio za vrat s namjeron da me fizički ozlijedi.

U ova četiri mandata pa sad i u petom mandatu kroz Vijeće je prošlo oko 100 vijećnika i vijećnica. Sa mnogim od njih sam se nekada slagao a nekada nisam, s nekim se kroz cijeli mandat nisam slagao, ali nikad, baš nikad, nikome nije palo na pamet da se fizički obračunava u toku trajanja sjednice, do dotičnog Jasmina Hasanovića iz SDA.

Neki ljudi bi trebali shvatiti da je vrijeme nasilja iza nas, da se trebamo okrenuti budućnosti u nadi da naš grad učinimo boljim za život, pri tome koristeći snagu argumenata, a ne fizičku snagu i nasilje!!!

Bez obzira na sva dosadašnja zastrašivanja i prijetnje koje su ispoljavane prema meni i mojim saradnicima, pa sad i fizički napad, ja ću i dalje ostati dosljedan u vršenju svojih obaveza prema poslu i obaveza prema građanima grada Bosanska Krupa”, naveo je Armin Halitović, gradonačelnik Bosanske Krupe.

 

Nastavi čitati

USK

Sjednica OV Bosanska Krupa jučer prekinuta zbog nasilja: Gradonačelnika Halitovića napao vijećnik SDA Jasmin Hasanović

Published

on

By

Sjednicu Općinskog vijeća Bosanska Krupa, jučer je obilježio incident u kojem je fizički napadnut Armin Halitović (SDP), gradonačelnik Bosanske Krupe, saznaje Raport.

Na Halitovića je nasrnuo Jasmin Hasanović, vijećnik SDA u Općinskom vijeću Bosanska Krupa, tokom razmatranja Izvještaja o razvoju Grada u prošloj godini.

Kako saznaje Raport Hasanović je bio nezadovoljan i izrevoltiran izlaganjem gradonačelnika Halitovića, te ga je fizički napao, nakon čega je sjednica prekinuta, a o svemu je obaviještena policija.

Armin Halitović, gradonačelnik Bosanske Krupe potvrdio je za Raport da je fizički napadnut na sjednici Općinskog vijeća i da je o svemu obaviještena policija.

Halitović je kazao da će se o svemu detaljnije oglasiti saopćenjem za javnost.

Nastavi čitati

USK

Bihać se mijenja: Infrastrukturne investicije za bolje sutra

Published

on

By

Grad Bihać se posljednjih godina nameće kao primjer lokalne zajednice koja kroz velike infrastrukturne projekte mijenja svoj izgled i otvara vrata turističkom razvoju. Jedan od ključnih projekata u realizaciji je izgradnja pješačkih staza i mostova na rijeci Uni, čija je ukupna vrijednost procijenjena na 500.000 KM.

Radi se o nastavku ambicioznog projekta nazvanog „Smaragdni put“, koji ima za cilj povezati sve otoke u centru Bihaća, uključujući Veliku otoku, Amerikančevu otoku i područje Higijenskog zavoda. Prema riječima direktorice JU Zavod za prostorno uređenje Bihać, Edine Osmanović, ova ideja stara je više od deset godina, a njenom realizacijom Bihać će dobiti potpuno novu dimenziju u turističkoj ponudi.

– Kroz povezivanje šetnica, parkova i tri drvena mosta, Bihać će postati jedinstvena destinacija na rijeci Uni, ne samo u Bosni i Hercegovini nego i u cijelom regionu. Već smo započeli izgradnju najdužeg mosta, dužine 48 metara, no radovi su trenutno privremeno obustavljeni zbog visokog vodostaja rijeke. Čim vremenske prilike to dozvole, nastavljamo s realizacijom. – istakla je Osmanović, prenosi Fena.

Osim što će povezati prirodne ljepote Bihaća, Smaragdni put je osmišljen kako bi unaprijedio turističku infrastrukturu i dodatno povećao interes posjetitelja za ovaj grad.

– Bihać ima potencijal da postane nezaobilazna turistička destinacija, a ovaj projekt je značajan korak ka ostvarenju tog cilja – izjavila je Osmanović.

Pored Smaragdnog puta, Grad Bihać planira nastavak ulaganja u komunalnu infrastrukturu. Projekti poput izgradnje i rekonstrukcije cesta, kanalizacionih mreža i vodovoda obuhvatit će različite dijelove grada, uključujući Veliki i Mali Lug, krug bivšeg Kombiteksa i druge lokalitete.

Ova ulaganja, često sufinansirana višim nivoima vlasti, ciljaju na unapređenje svakodnevnog života građana. Poseban akcent stavljen je na modernizaciju saobraćajnica i rješavanje problema odvodnje oborinskih voda, što će smanjiti rizik od poplava i učiniti grad funkcionalnijim.

– Ulaganje u infrastrukturu nije samo gradnja, već i ulaganje u bolju budućnost naših građana. Bihać ima potencijal da postane grad primjer za cijelu regiju – zaključila je Osmanović.

Dok radovi napreduju, Bihać polako, ali sigurno, gradi mostove prema održivoj i prosperitetnoj budućnosti.

FENA

Nastavi čitati
Advertisement

Najčitanije