Nakon novogodišnjih praznika i zasluženog odmora, osoblje Nacionalnog parka Una počeće pripreme za novu turističku sezonu u 2026. Nekoliko posljednjih godina bilježi se konstantni porast posjeta. Tako je, prema riječima direktora NP-a Una Alena Zulića, prošlogodišnji rekord od 168 hiljada prodanih ulaznica oboren još jesenas.
Zimska idila
Iako se u NP-u Una najviše dolazi tokom ljetnih mjeseci, na rafting i Una regatu, zimski ugođaj ima posebne čari i turisti ih počinju otkrivati.
U vizualnom i estetskom smislu zimska idila je najčarobnija. Turiste privuče i jesen sa svim bojama lišća dok opada, proljeće kada se sve budi, ljeto kada plovimo Unskom regatom, svako godišnje doba ima svoje čari. Veliki dio potencijala NP-a Una stoji sakriven, ne samo rijeka Una kroz razne prizore nego i kompletan šumski prostor parka koji ima jako razvijen biodiverzitet, kazao nam je direktor Zulić.
U međuvremenu je uslijedila bogata božićna sezona, a grad Bihać je bio regionalni centar zbivanja sa svojom manifestacijom Winter park.
NP Una zimi
Prema procjenama Gradske uprave Bihać, kroz sadržaje Winter parka i sam grad prošlo je ukupno 87.630 ljudi. Samo koncerte na Gradskom trgu posjetilo je 76.200 građana i gostiju, od čega 18.500 u novogodišnjoj noći, dok je oko 3.000 ljudi pratilo koncerte u šatoru, a dječije programe između 1.200 i 1.500 posjetilaca.
– Ovo su podaci koji jasno govore da je Bihać u decembru bio grad okupljanja, grad događaja i energije, istaknuli su organizatori Winter parka, a oni su Turistička zajednica Bihać, Kulturni centar i njihovi partneri.
Smaragdna ljepotica Una pokazala je da može privući turiste i u svom snježnom zimskom izdanju
U organizaciji Winter parka učestvovalo je nešto manje od stotinu ljudi, a radilo je 18 ugostitelja i obrtnika u 28 kućica, pri čemu je Grad Bihać obrtnicima osigurao kućice potpuno besplatno, jer je cilj bio podržati lokalnu privredu.
– Porezna uprava i ostale nadležne institucije još sumiraju zvanične podatke, ali već sada raspolažemo onima koji su više nego jasni. Prosječna potrošnja po posjetitelju iznosila je oko 60 KM, što nam u ovom trenutku pokazuje prihod od skoro 5,5 miliona KM, isključivo kroz Winter park, bez hotelijera i ugostitelja. Kada budemo imali kompletne i potvrđene podatke svih sektora, možemo očekivati da će ukupan finansijski efekat dostići oko 10 miliona KM, kazao je gradonačelnik Bihaća Elvedin Sedić.
Winter park je donio milione
Naravno, nastupi Marije Šerifović, Psihomodo popa, Zabranjenog pušenja i drugih su koštali gradski budžet, ali se desetorostruko isplatilo.
– Uz podršku partnera i sponzora od oko 100.000 KM, Grad Bihać je izdvojio 399.243,16 KM. Kada taj iznos stavimo u odnos s ostvarenim i očekivanim prihodima, jasno je da smo uložili manje od 10 posto vrijednosti koju je Winter park generirao. Ovo su podaci koji jasno pokazuju da želimo Bihać koji se ne zadovoljava prosjekom, da znamo šta radimo i zašto to radimo. Winter park nije bio trošak već ulaganje, kazao je gradonačelnik Sedić.
Radosti druženja
Objavljene su i druge brojke, na klizalištu je prodano 1.711 karata, čime je u budžet JU za sport, odmor i rekreaciju prihodovano skoro 10.000 KM. Prodajom 1.104 karte za vozić, uz dodatnu donaciju vlasnika, osigurano je 1.300 KM za pomoć Udruženju Radosti druženja, kao doprinos za kupovinu kombija za djecu s teškoćama u razvoju.
Grad Bihać je tako prepoznao vrijednost u ulaganju u zabavu građana i gostiju. Nakon ovog uspjeha može se očekivati da će svake buduće godine kraj decembra biti tretiran kao još jedna atrakcija i dodatna turistička sezona.
Kada se to sve sabere sa sezonskim prometom gostiju u Nacionalnom parku Una, Bihać s lakoćom prelazi brojku od 200 hiljada turista godišnje. Pritom su potencijali u ekspanziji, a trend u konstantnom porastu
Devet mladih košarkašica OKK Cazin 23, ranije poznatog pod nazivom OKK Spalding, već četvrti dan boravi na prestižnom košarkaškom kampu u Novom Sadu.
Kamp se već 17 godina organizuje u okviru programa sportskog odgoja mladih „I Came to Play“, a okuplja talentovane mlade košarkaše i košarkašice kojima pruža priliku za dodatno usavršavanje i sticanje novih iskustava.
Cazinjanke svoje košarkaško znanje i vještine usavršavaju pod stručnim vodstvom bivšeg NBA igrača Corneliusa Neila Robertsa, kao i trenera Miloša Dupala iz Novog Grada.
Boravak na kampu ujedno predstavlja kvalitetnu pripremu za predstojeću takmičarsku sezonu, u kojoj će OKK Cazin 23 nastupati u ŽOL ligi BiH, Panonija kupu, kao i Omladinskim ligama Unsko-sanskog kantona.
Za mlade košarkašice ovo je još jedna vrijedna prilika da kroz kvalitetne treninge, rad sa iskusnim stručnjacima i druženje sa vršnjacima iz drugih sredina naprave dodatni iskorak u svom sportskom razvoju.
Iz Cazina tako stiže još jedna lijepa sportska priča, a ostaje da se vidi koliko će iskustvo stečeno u Novom Sadu pomoći mladim Cazinjankama u izazovima koji ih očekuju tokom nove sezone.
SSVOONK BIH – KANTONALNI ODBOR USK OBRAĆANJE SINDIKALNIM POVJERENICIMA
Uvažene kolegice i kolege,
predsjednik i pregovarački tim SSVOONK-a Unsko–sanskog kantona obavještavaju članstvo da ćemo u utorak, 1. 9. 2026. godine, od 8:00 do 9:00 sati, održati jednosatni štrajk upozorenja u dvorištima škola. Štrajk upozorenja organizujemo zbog nedonošenja Pravilnika o ocjenjivanju, napredovanju i sticanju stručnih zvanja Uposlenika u srednjim školama USK-a, kao i zbog neusvajanja Pedagoških standarda i normativa za srednje obrazovanje. Na navedene probleme ukazivali smo još u aprilu, a nakon niza razgovora s Vladom USK-a dogovoreno je da se oba dokumenta usaglase najkasnije do 15. 8. 2026. godine kako bi prošli potrebne procedure i bili primjenjivani od početka nove školske godine. Nažalost, dogovoreni rokovi nisu ispoštovani. Procesi pregovaranja i odlučivanja više puta su prekidani zbog promjena u Vladi USK-a, dok zajednički prijedlozi MONKS-a i SSVOONK-a nisu razmatrani u dogovorenim rokovima. Posebno zabrinjava činjenica da je plata profesora u srednjoj školi sa VII stepenom stručne spreme, bez napredovanja i stručnog zvanja, svega 1.736,35 KM.
Istovremeno, u drugim javnim ustanovama plata Uposlenika iznosi:
– VI stepen stručne spreme, bez napredovanja i stručnog zvanja – 2.265,72 KM – IV stepen stručne spreme – 2.575,01 KM – III stepen stručne spreme – 1.903,27 KM
Dakle, plata profesora u srednjoj školi sa VII stepenom stručne spreme niža je za 529,37 KM u odnosu na uposlenika sa VI stepenom, 838,66 KM u odnosu na uposlenika sa IV stepenom i 166,92 KM u odnosu na uposlenika sa III stepenom stručne spreme u drugoj javnoj ustanovi. (Izvor: e-Registar zaposlenih u javnom sektoru Unsko-sanskog kantona – Ured za borbu protiv korupcije USK-a.)
Ovi podaci jasno ukazuju na izrazito nepovoljan materijalni položaj uposlenika u srednjem obrazovanju i potrebu za hitnim uređenjem sistema plata i vrednovanja rada. Navedeno nije samo pitanje plata već pitanje odnosa prema uposlenicima u srednjem obrazovanju, njihovom znanju, odgovornosti, stručnosti i dostojanstvu. U pregovorima smo pokazali maksimalnu odgovornost i spremnost na kompromis. Odrekli smo se dijela zahtjeva i predlagali rješenja koja doprinose finansijskoj stabilnosti Kantona. Međutim, partnerstvo podrazumijeva poštovanje dogovora i preuzetih obaveza s obje strane. Zbog svega navedenog smatramo da je vrijeme za konkretno sindikalno djelovanje.
Posebno žalosti činjenica da s druge strane pregovaračkog stola sjede ministri koji osporavaju naše argumente, degradiraju i ismijavaju zahtjeve uposlenika u srednjem obrazovanju, smatrajući da je plata od 1.736,35 KM dovoljna za uposlenika u srednjem obrazovanju sa VII stepenom stručne spreme. U tome se posebno ističu ministar finansija i ministar obrazovanja, koji takav stav zastupaju i brane. Uprkos ranije iskazanoj volji za rješavanje navedenih problema, zabrinjava činjenica da premijer USK-a blagonaklono podržava stav ministara, čime se šalje jasna poruka da je ovakav položaj uposlenika u srednjem obrazovanju prihvatljiv. Smatramo da je takav odnos ponižavajući za sve uposlenike u srednjem obrazovanju koji svoj posao obavljaju odgovorno, stručno i profesionalno.
Pozivamo sve sindikalne povjerenike da upoznaju članstvo i osiguraju jedinstveno i dostojanstveno učešće uposlenih u štrajku upozorenja 1. septembra 2026. godine od 8:00 do 9:00 sati. Samo zajedničkim djelovanjem možemo zaštititi prava uposlenih, dostojanstvo profesije i položaj srednjeg obrazovanja u zajednici.
Bosna i Hercegovina nastavlja bilježiti zabrinjavajući pad nataliteta, a posljedice se sve snažnije osjećaju u obrazovnom sistemu. Najnoviji statistički podaci pokazuju da je zemlja u posljednje tri školske godine izgubila 7.758 učenika, dok je broj upisanih prvačića manji za 853.
Posebno je pogođen Unsko-sanski kanton, koji je u posljednjih pet godina ostao bez čak 13 osnovnih škola, što predstavlja najveći apsolutni pad među svim kantonima u Federaciji BiH.
Sve manje učenika i prvačića
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u školskoj 2025/2026. godini u 1.622 osnovne škole upisano je 248.585 učenika, što je za 3.171 manje nego godinu ranije. U prve razrede krenulo je 26.962 djece, odnosno dva posto manje nego prethodne godine.
Pad je vidljiv i u ranijim godinama:
Školska godina
Učenici
Prvačići
2023/2024.
256.343
27.815
2024/2025.
251.756
27.506
2025/2026.
248.585
26.962
Za samo tri godine broj učenika smanjen je za 7.758, dok je broj djece koja prvi put sjedaju u školske klupe pao za 853.
Federacija ostala bez 47 škola
Negativni demografski trendovi odražavaju se i na školsku mrežu. U Federaciji BiH broj osnovnih škola smanjen je sa 1.043 u školskoj 2021/2022. na 996 u 2025/2026. godini, što znači da je ugašeno 47 škola.
Najveći gubitak zabilježio je Unsko-sanski kanton, gdje je broj škola pao sa 141 na 128, odnosno za 9,2 posto.
Gdje je stanje najteže?
Kanton
Zatvorene škole
Unsko-sanski
13
Srednjobosanski
10
Kanton 10
10
Posavski
4
Zapadnohercegovački
4
Hercegovačko-neretvanski
2
Zeničko-dobojski
2
Bosansko-podrinjski
2
Tuzlanski
1
Procentualno najteže stanje je u Kantonu 10, gdje je ugašena gotovo svaka peta škola.
Jedini kanton koji bilježi rast broja škola jeste Kanton Sarajevo, gdje je broj osnovnih škola povećan sa 96 na 97.
Škole sa svega nekoliko učenika
Podaci pokazuju ogromne razlike između općina.
Najmanji broj učenika ima općina Dobretići, gdje osnovnu školu pohađa svega sedam učenika.
Među općinama s najmanjim brojem osnovaca nalaze se i:
Ravno – 16 učenika
Trnovo – 41 učenik
Bosansko Grahovo – 54 učenika
S druge strane, najveće škole nalaze se u urbanim sredinama:
Novi Grad Sarajevo – 11.484 učenika
Zenica – 9.290
Mostar – 8.732
Tuzla – 8.013
Natalitet u stalnom padu
Obrazovni sistem prati širi demografski problem. Federacija BiH je ove godine zabilježila negativan prirodni priraštaj u svih deset kantona, dok državni podaci pokazuju da broj rođenih godinama opada.
Godina
Rođeni
Umrli
2023.
24.938
34.434
2024.
24.598
35.595
2025.*
17.465
26.600
*Podaci za 2025. odnose se na prvih devet mjeseci godine.
Na osnovu ovih podataka, Bosna i Hercegovina je za samo tri godine ostala bez najmanje 29.628 stanovnika prirodnim putem.
Upozorenje za budućnost
Pad broja učenika više nije samo statistički pokazatelj, već signal da se demografska kriza sve dublje odražava na lokalne zajednice. Dok se u pojedinim općinama škole bore za opstanak sa svega nekoliko učenika, najveći gradovi i dalje privlače stanovništvo, što dodatno produbljuje razlike između urbanih i ruralnih sredina.
Požar koji je izbio na planini Plješevica kod Bihaća zahtijeva hitnu reakciju nadležnih službi, a mogućnost gašenja iz zraka bit će razmatrana tokom dana. Premijer Unsko-sanskog kantona Ibrahim Dizdarić sinoć je, zajedno s ekipama na terenu, obišao požarište kako bi se procijenila situacija i mogućnosti za njegovo gašenje.
Dizdarić je na lice mjesta stigao nakon ponoći, zajedno s gradonačelnikom Bihaća, pripadnicima Gorske službe spašavanja, Granične policije BiH i vatrogasne jedinice. Cilj obilaska bio je neposredno sagledavanje stanja na požarištu i procjena raspoloživih snaga i načina na koji se može pristupiti gašenju.
“Došli smo na lice mjesta, do same vatre, do požara. Na licu mjesta su Grad Bihać zajedno sa mnom, pripadnici GSS-a, kolege iz Granične policije i Vatrogasne jedinice. Upravo vidimo vatru iza nas i moramo napraviti procjenu kako pristupiti gašenju požara”, kazao je Dizdarić.
Prema njegovim riječima, područje na kojem se požar trenutno nalazi moguće je sigurno pristupiti, ali gašenje značajno otežava nepristupačan i zahtjevan teren. Jedna od mogućnosti koja se razmatra jeste da ekipe pješice priđu požarištu, uz korištenje vode i vatrogasnog alata, kako bi pokušale lokalizirati i ugasiti vatru.
Premijer USK-a istakao je da situacija za sada nije alarmantna, ali da se ne smije čekati s reakcijom kako bi se spriječilo dalje širenje požara.
Dodatni problem predstavlja činjenica da se požar proširio i na dio terena koji je ranije bio označen kao potencijalno miniran. Prema informacijama s terena, vatra je sada izašla iz dijela za koji se smatra da više nije miniran, što omogućava sigurniji pristup ekipama.
Tokom dana trebalo bi biti poznato i hoće li Oružane snage BiH angažirati helikopter za gašenje požara iz zraka. Odluka će zavisiti od procjene sigurnosne situacije i mogućnosti djelovanja helikoptera na ovom području.
Dizdarić je upozorio da otvoreni plamen, u kombinaciji s vjetrom, predstavlja dodatni rizik i može pogodovati širenju vatre. Zbog toga će, kako je najavljeno, u jutarnjim satima biti potrebno maksimalno angažiranje svih raspoloživih snaga kako bi se požar stavio pod kontrolu.
Nadležne službe nastavljaju pratiti stanje na Plješevici, a eventualni angažman helikoptera mogao bi značajno olakšati gašenje na nepristupačnim dijelovima planine.
