Oktobar u Krajini pored izbora i jeseni obilježava i produktivna aktivnost izvršne vlasti u oblasti promocije i afrimacije obnovljivih izvora energije. Moglo bi se reći, ako se pozovemo na činjenice, da je dugogodišnja faza koncesionarskog mrtvila Unsko-sanskog kantona okončana prije tri godine i da se od tada vlada još uvijek aktuelnog premijera Mustafe Ružnića (Narodni evropski savez, NES) vrlo angažirano fokusira na ovu oblast.

Lako provjerljiv podatak da se i zakonodavni nivo Kantona 1 jasno opredijelio protiv fosilnih goriva izbacivanjem iz prijedloga budućeg Prostornog plana „kineske“ Termoelektrane Kamengrad ukazuje da ovaj dio Bosne i Hercegovine vrlo jasno nastoji uhvatiti korak u pravcu tzv. niskougljične budućnosti, odnosno smanjivati ovisnost od fosilnih goriva u korist tzv. čiste energije.

Brentrupov solarni park

Premijer Ružnić je nedavno posjetio firmu Promondis Energy iz Sanskog Mosta kojoj su zvanično uručena rješenja odnosno urbanističke saglasnosti za izgradnju solarnog parka Bjelajski Vaganac na području općine Bosanski Petrovac. Radi se o tri solarne elektrane, pojedinačne snage 29,5 megavata (MW). Vlasnik Promondis Energy je Nijemac Berthold Brentrup, a za Bosanski Petrovac se odlučio zbog najpovoljnih administrativno-finansijskih uslova. Brentrup je prije dvije godine počeo pregovore oko investicije u solarni park ukupne snage 88,5 MW na području Unsko-sanskog kantona. Projekat je vrijedan 60-ak miliona eura.

„Vlada Unsko-sanskog kantona bila je opredijeljena da potakne projekte proizvodnje čiste energije stvaranjem povoljnog okruženja za investicije. Krajina ima izvanredne potencijale energije vjetra i sunca, ali trebalo je stvoriti uvjete za korištenje ovih resursa i privlačenje investitora jer je riječ o višemilionskim ulaganjima u projekte izgradnje postrojenja kojima prethodi dugotrajna pripremna procedura. Kada sam, prije četiri godine, poručio da će Unsko-sanski kanton, kad je u pitanju privredni razvoj, krenuti uzlazno da bude Kanton broj jedan u Federaciji BiH, bili smo svjesni koliko će rada trebati, a da je prioritet da se Vlada Kantona partnerski stavi na raspolaganje investitorima“, kaže Ružnić.

Podsjećamo, prva velika investicija na području Unsko-sanskon kantona za iskorištavanje energije vjetra biće vjetropark na području grada Bihaća, lokalitet Teočak, snage 40 MW s ulaganjem procijenjenim na 120 miliona konvertibilnih maraka (60 miliona eura). Ovaj bi vjetropark u konačnici imao 13 vjetroagregata udaljenih od Bihaća 27 kilometara. Start ovog projekta ozvaničen je prije četiri godine, potpisivanjem ugovora između Vlade Unsko-sanskog kantona i „Ivicom Consulting” d.o.o. Zagreb za dodjelu koncesije za korištenje građevinskog zemljišta za istraživanje, građenje i korištenje vjetroelektrana instalirane pojedinačne snage do pet MW. Nakon provedenih istraživanja na prostoru izabrane lokacije o ekonomskoj opravdanosti za gradnju vjetroelektrana, investitor je trenutno u fazi pripreme dokumenata za ishođenje urbanističke saglasnosti.

U Krajini su širom otvorena vrata investiranju u solarna postrojenja prije dvije godine izmjenom i dopunom Zakona o koncesijama koga je pratio i Zakon o javnom partnerstvu kao institucionalna i zakonodavna podrška projektima za koje država nema sredstva, a privatni sektor ima. U izgradnju solarnih elektrana mnogo je lakše ići uz državne podsticaje, a najteže i najkompliciranije je dobivanje dozvola za proizvodnju struje od FERK-a. Za solarne elektrane je takođe potrebno mnogo manje dokumentacije nego za vjetroeenergetske elektrane.

Svi putevi vode u Bosanski Petrovac

U posljednje tri godine resorno Ministarstvo građenja, prostornog uređenja i zaštite okoliša Vlade Unsko-sanskog kantona izdalo je šest rješenja za građenje solarnih elektrana. Zanimljivo i ništa čudno, svi budući objekti gradiće se na području općine Bosanski Petrovac – ne samo zbog velikog broja sunčanih dana nego i zbog boljih administrativno-finansijskih uslova.

Inače, investitori pokazuju interes i za investiranje u solarne energetske projekte na bihaćkim lokacijama Maslovarina Glava i Martin Brod vjerovatno na bazi istraživanja potencijala sunčanih dana i drugih parametara. Prema informacijama iz ovog ministarstva, u 2020. godini izdane su dvije urbanističke saglasnosti za firmu „ASA energija“ iz Sarajeva za po jednu fotonaponsku elektranu od po četiri MW, odnosno ukupno odobrene snage priključenja od osam MW. Ministarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoline Vlade Unsko-sanskog kantona počelo je i rad po zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole za ASA grupaciju, koja kroz firmu ASA energija, kao nosioca poslova, također ulaže u objekte za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora na području ovog Kantona.

Prethodno je Vlada Federacije BiH dala saglasnost Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije za izdavanje energetskih dozvola privrednom društvu ASA Energija d.o.o. Sarajevo, sa Elektroprivredom BiH već je dogovorena izgradnja dalekovoda, a samo u postupcima koji su prethodili ispunjavanju uvjeta za podnošenje zahtjeva za građevinske dozvole solarnih elektrana u Bosanskom Petrovcu, investitor je uložio oko milion konvertibilnih maraka (pola miliona eura).

„Bosanski Petrovac je područje s najvećim brojem sunčanih dana i oko 1.800 sunčanih sati godišnje. Taj potencijal će ovaj mali bosanskohercegovački grad izgraditi u giganta proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora”, kaže premijer Mustafa Ružnić.

I kantonalni premijer, i ministar građenja Adnan Alagić ukazuju da je cijeli proces koji vodi konačnom stavljanju resursa obnovljive energije u svrhu razvoja, bio dugotrajan i zahtijevao predanost, odgovornost i timski rad. Kvalitetna koordinacija i saradnja ministara Ministarstva za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoline, Ministarstva privrede i Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva bila je ključna kako bi se projekti razvijali.

„Znali smo potencijale energije vjetra i sunca ali trebalo je upornosti i vremena da ih dovedemo do ove faze. Ako globalno gledamo, trenutna energetska kriza je dodatno ukazala na važnost ulaganja u obnovljive izvore energije. To je ujedno ulaganje u energetsku sigurnost države i ulaganje u zaštitu okoliša a uz to i dodatno poboljšanje privrednog ambijenta. Unsko-sanski kanton smo doveli na korak do zavidne energetske stabilnosti kroz proizvodnju čiste energije”, ističe premijer Ružnić.

Planiranje novih investicija

Prošle godine urbanističke saglasnosti dobili su „S Elektro“ iz Bosanskog Petrovca za solarnu elektranu snage četiri MW, te pomenuti „Promondis Energy“ iz Sanskog Mosta na lokaciji Bjelavski Vaganc. Ove godine ista je kompanija dobila još dvije urbanističke saglasnosti na istoj lokaciji ukupne snage solarnog parka od 29,5 MW.

U Bosanskom Petrovcu prva izgrađena solarna elektrana sa 1.200 solarnih ploča i vlastitom trafostanicom je ona u vlasništvu privrednog društva „RSV Energy“ kapaciteta 150 kilovata sa godišnjom proizvodnjom od 219 MW električne energije.

Kantonalni ministar Alagić ističe kako ova firma planira novu investiciju.

„Fotonaponsku elektranu, snage četiri MW, planiraju graditi na lokaciji Medeno Polje u Bosanskom Petrovcu, a Ministarstvo već radi po zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole i ovom investitoru“, kaže.

Još jedna firma iz Bosanskog Petrovca, „GEP“ d.o.o. (Green Energy Power), vlasnik je nekoliko solarnih elektrana ukupne instalirane snage 1,1 MW.

„Trenutno ishodujemo dokumentaciju za još dvije solarne elektrane po 150 kilovata AC i pet solarnih elektrana po 999 kilovata AC. Među pionirima smo u ovoj oblasti na ovom prostoru“, kažu u GAP-u.

Navode kako je glavni problem ishodovanje dokumentacije i sporost pribavljanja raznih dozvola od općine, kantona, Elektroprivrede BiH, Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, Regulatorne komisije za energiju FERK-a, Operatora za obnovljive izvore energije. Kako ističu, trebalo im je pune dvije godine da zaokruže proceduru obezbjeđenja dokumentacije. Objašnjavaju kako je planirana godišnja proizvodnja za trenutno instalirana postrojenja 1.240 MW odnosno 1,24 gigavata (GW) što je ekvivalent za 400-500 domaćinstava u godini dana sa prosječnom potrošnjom od 250-300 kW.

“Trenutno na tržištu imamo nekoliko otkupljivača osim Operatora za obnovljive izvore energije, kao što su Elektroprivreda BiH, Hifa Oil, EFT Beograd. Tržište električne energije je liberalizirano od 1. jula ove godine. Velika šansa je, nažalost, sukob Ukrajina – Rusija, jer su cijene električne energije na evropskim berzama enormno skočile. Dostižu čak i do 500 eura po MWh, dok su ranije bile svega 80 eura pod MWh“, pojašnjavaju u ovoj firmi.

I Sanjanin investira u solarne panele

I u Sanskom Mostu jedna domaća kompanija, „Energy Cat“ ishodovala je svu dokumentaciju za solarnu elektranu kapaciteta dva MW (radi se o dvije solarne elektrane od po jedan MW zbog administrativnog nivoa za izdavanje dozvola), a kompletan milionski projekat stao bi na 25 MW. Građevinska dozvola već je izdana u Općini Sanski Most i čeka se pravosnažnost. Dosadašnja vrijednost investicije samo u opremu je pet miliona konvertibilnih maraka (2,5 miliona eura), a dobijanje svih dozvola trajalo je tri godine.

„U konačnici ovaj bi solarni park sa 25 MW sa sadašnjim energetskim potrebama Kantona mogao ovaj cijeli prostor učiniti energetski neovisnim. Npr. Sanski Most u elektroenergetskoj špici ‘vuče’ oko 8,5 MW, Bosanski Petrovac 2,5 MW, Bosanska Krupa tri MW itd. U budućnosti će se fabrike graditi tamo gdje ima energije, jer je prenos energije je strašno skup, gubici su značajni”, ističu u firmi „Energo Cat“.

U ovoj godini Ministarstvo građenja, prostornog uređenja i zaštite okoliša Unsko-sanskog kantona rješava i urbanističke saglasnosti za tri lokacije za solarne elektrane firme „AT Solar“ iz Bosanskog Petrovca ukupnog kapaciteta 20 MW, bihaćke firme „Carpet Planet“ koji planira izgradnju solarnog parka kapaciteta 13,6 MW i „S Elektro“ iz Bosanskog Petroovca koji čeka na građevinsku dozvolu.

Tako općina Bosanski Petrovac postaje polako jedna od najznačajnijih oaza za proizvodnju električne energije zahvaljujući izdašnoj energiji Sunca.