Otkako je Vlada Federacije Bosne i Hercegovine donijela odluku da se minimalna plata u ovom bh. entitetu poveća sa 619 KM na 1.000 KM za 2025. godinu, reakcije se ne prestaju nizati. Poslodavci su protiv povećanja jer navode da bi morali uplaćivati velike doprinose na taj iznos pa su zaprijetili i otkazima radnicima. Shodno navedenom, redakciji N1 javio se radnik koji tvrdi da je njemu i njegovim kolegama poslodavac uplatio novčanu pomoć od firme u kojoj radi te da su kasnije na računu primijetili da je decembarska plata umanjena za taj isti iznos.

500 KM “nestalo” sa računa

Radnik, čiji je identitet poznat redakciji, zaposlen je kao mesar u jednoj firmi u Travniku. Na toj poziciji radi već sedam godina, a kako nam je ispričao, on i njegove kolege su primijetile da se u proteklih pola godine na platnoj listi nalazi i stavka “pomoć poslodavca radniku”.

“Međutim, nismo dobijali nikako uvećani iznos za tu pomoć nego samo platu. Prošle godine, tačnije, 20. decembra 2024. sam primijetio na računu da sam dobio pomoć u iznosu od 500 KM, a sada kada je 13. januara 2025. uplaćena decembarska plata, ona je bila umanjena za taj iznos”, rekao nam je.

Dodao je da je to bio slučaj i s ostalim uposlenicima ove firme.

“Svi uposleni u firmi – trgovci, poslovođe, vozači, administracija, mesari… svi su primijetili da im je na računu manje novca za iznos te novčane pomoći”, naveo je.

Na ove slučajeve skrenuo je pažnju i Nermin Nikšić, premijer Federacije BiH koji je na konferenciji za medije održanoj prošle sedmice rekao da je takav odnos poslodavaca prema radnicima, između ostalog, bio jedan od povoda da se poveća minimalna plata u FBiH. Tako je pomenuo da su pomoć koju je Vlada FBiH dijelila poslodavci zloupotrebljavali na način da su je uplaćivali radnicima pa onda tražili od njih da im veći dio tog novca vrate.

“Dosta je varanja i dosta u koverti pa onda dam ti pa mi vratiš. Imamo informaciju da su ljudi od 1.070 KM pomoći koju je Vlada FBiH dijelila morali 700 KM vratiti. Pa ljudi hoćemo li se boriti protiv toga, evo mi hoćemo pa dokle doguramo i dokle možemo. Možda će to nekoga koštati, ali mi ćemo se za te ljude pobrinuti. Pa govorimo o 5,4 milijarde KM dobiti, a sve to košta 400.000 KM i uz to nudimo još i subvencije, pa ako je to onda problem onda i jeste”, rekao je tom prilikom Nikšić.

Isplata dijela plate u kovertama česta praksa

On je također spomenuo da je povećanje minimalne plate u FBiH zasmetalo poslodavcima koji su dio plate isplaćivali u kovertama.

“Svi ti poslodavci koji danas pričaju o smanjenju doprinosa su nas ubjeđivali da isplatimo 400 KM radnicima kako bi podržali radnike i predlagali nam da 10 posto poreza na to obračunaju. I mi na to kažemo da ne treba porez i damo im da u prvih šest mjeseci isplate 2.500 KM, a u drugoj polovini šest mjeseci 2.750 KM i ako preračunate to ispadne 26 posto stope doprinosa ako budete uplaćivali svojim radnicima. Već sam rekao koliko ih je to ispoštovalo i koliko je ta savjest proradila. Zakon o doprinosima i Zakon o minimalnoj plati kada se budu donosili to je sve sračunato kako bi smanjili doprinose. Da sada pričamo o tome da opet smanjimo doprinose na minimalnu platu radnicima onda se postavlja pitanje šta ćemo s ovim drugim doprinosima? Dakle, onaj poslodavac koji pošteno i fer plaća svoje radnike i koji ne daje u koverti će biti kažnjen zato što ovi to ne žele raditi. Vrlo rado ću sada sa svim tim poslodavcima da otvorim diskusiju”, poručio je Nikšić navodeći da će Vlada FBiH radnike zaštititi od otkaza.

Kada je riječ o isplati u kovertama, sagovornik koji nam se javio potvrdio je da i njegov poslodavac isto čini.

“Iznos plate primam na račun dok mi se novac za prijevoz i topli obrok daje ‘na ruke'”, rekao nam je.

A kako bi se stalo u kraj takvoj vrsti poslodavaca koji su nažalost sve češći primjer moglo bi se reći na području cijele države, iz Vlade FBiH su najavili da će biti povećan broj inspekcijskih kontrola.

Tako su iz Federalne uprave za inspekcijske poslove (FUZIP) nedavno naveli da su 11. januara obavili 267 inspekcijskih nadzora na području FBiH prilikom kojeg su otkrili 84 neprijavljena radnika.

Pojašnjenja radi, iako je u praksi mnogo češće da zaposleni zaradu dobijaju preko tekućeg računa, pojedini poslodavci plate isplaćuju i “na ruke”. Isplata zarade u gotovom novcu nije protivzakonita, ali neplaćanje pripadajućih poreza i doprinosa jeste, jer upravo tako poslodavci uspijevaju izbjeći svoje obaveze.

Pronaći će se mehanizmi za rasterećenje poslodavaca

Iako su poslodavci bili najglasniji nakon odluke o povećanju minimalne plate u FBiH iz Vlade FBiH su ostali odlučni navodeći da se ona neće mijenjati. Ipak, jučer je održana sjednica Ekonomsko-socijalnog vijeća FBiH na kojoj je dogovoreno da će pronaći mehanizme da se skinu dodatna opterećenja na poslodavce.

Istakli su da će uskoro izaći u javnost sa setom mjera koji bi trebali doprinijeti tome da se pronađu olakšice za sve strane.

Protiv povećanja minimalne plate bila je i većina ekonomskih stručnjaka koji su spočitavali Vladi FBiH nedostatak fiskalne reforme koja je trebala biti prvenstveno sprovedena, a jučer je delegat u Domu naroda Parlamenta FBiH Aljoša Čampara u hitnu parlamentarnu proceduru uputio izmjene Zakona o doprinosima koje sadržavaju smanjenje doprinosa.

Upravo su ti doprinosi bili najveći problem poslodavcima i to su i zamjerali Vladi FBiH navodeći da se oni moraju smanjiti.

Tako je Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH rekao da su doprinosi u FBiH visoki, te da na platu od 1.000 KM iznose dodatnih 744 KM.

Šta znači povećanje minimalne plate u FBiH?

Nakon objave o povećanju minimalne plate, Vlada FBiH je najavila subvencioniranje razlike doprinosa za obrte, mikro i male firme, što bi trebalo olakšati prilagođavanje na novo povećanje minimalne plate.

Sada poslodavci, ali i radnici čekaju na objavu plana Ekonomsko-socijalnog vijeća o setu mjera koje bi trebale donijeti određeno rasterećenje.

Do tada su građani i dalje skeptični kada je riječ o kvaliteti života s obzirom na rastuće troškove života i inflaciju. Mnogi smatraju da povećanje nije dovoljno da pokrije osnovne životne troškove, dok drugi izražavaju sumnju u efikasnost implementacije ove odluke.

Generalno posmatrajući, odluka o povećanju minimalne plate u FBiH predstavlja značajan korak ka poboljšanju životnog standarda radnika, ali istovremeno otvara pitanja o održivosti za poslodavce i potrebi za dodatnim ekonomskim reformama kako bi se osigurala stabilnost tržišta rada i ekonomije u cjelini.

Na press konferenciji koju je 8. januara održao federalni premijer Nermin Nikšić obznanjena je i osnovica za obračun plaća u organima vlasti Federacije BiH, a ona će za 2025. godinu iznositi 480 KM.

Budžet FBiH sa tom uvećanom osnovicom trebao bi se naći pred parlamentarcima već naredne sedmice.

Osnovica za obračun plaće za 2024. godinu bila je 425 KM, što znači da je došlo do povećanja od 55 KM.

Prema Zakonu o plaćama i naknadama u organima vlasti FBiH jasno je propisano kako se obračunava plaća izabrane dužnosnike, nosioce izvršnih funkcija, savjetnike, organe državne službe, uposlenike, namještenike, sudsku policiju, zatvorske čuvare.

Osnovna plaća množi se sa utvrđenim bodom i pripadajućim koeficijentom.

Najveći koeficijent ima premijer FBiH, a sa ovim uvećanjem Nermin Nikšić će dobiti povećanje od 550 KM osnovne plaće. Na to se obračunavaju i naknada za prijevoz, topli obrok koji iznosi 1 posto od prosječne isplaćene neto plaće u FBiH. U ovom trenutku to je 14 KM. Dodatno se obračunavaju naknade za odvojeni život, zakup stana, dnevnice, troškovi za putovanja…

Mjesečna primanja premijera FBiH sa ovim povećanjem prelazit će iznos od preko 5.000 KM.

U tabeli se nalaze koeficijenti za zvaničnike pa sami možete izračunati koliko im iznosi mjesečna plaća.

Iako u Službenim novinama FBiH još uvijek nije objavljena odluka o osnovici za 2025. godinu, Koordinacija sindikata u KS u današnjem saopćenju za javnost istakla je da je došlo do povećanja osnovice.

Vlada FBiH je krajem 2024. godine donijela odluku o minimalnoj plaći za 2025. godinu koja iznosi 1000 KM i koja je stupila na snagu.

NAP

Nakon što je iz Evropske unije stigao negativan odgovor na zahtjev da profesionalni vozači iz Bosne i Hercegovine budu izuzeti iz Uredbe po kojoj u zemljama članicama ne mogu biti više od 90 dana u okviru 180 dana, prijevozničke firme najavljuju i moguću blokadu granica Evropske unije.

Komisija za transport EU zasjeda 15. januara, a vozači u Bosni i Hercegovini ne očekuju da odluka bude donesena u njihovu korist.

Brisel odbio zahtjev

Prijevozničkim firmama u Bosni i Hercegovini prijeti kolaps i novi egzodus profesionalnih vozača iz naše zemlje. Stroža boravišna pravila za prijevoznike iz Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniji, donesena prije 15 godina, počela su se primjenjivati prije nekoliko mjeseci. Prema njima, duplo se smanjuje dozvoljeni boravak vozačima u zemljama Evropske unije, prenosi BHRT.

Zahtjev ministra transporta i komunikacija BiH za izuzeće profesionalnih vozača iz Bosne i Hercegovine odbijen je u Briselu.

– Krajem ovog mjeseca imamo regionalni ministarski samit. Iskreno se nadam da ćemo ovo pitanje pokrenuti. Ovo je potrebna koordinacija više zemalja sa zapadnog Balkana. Ja ne bih bježao od toga da čak, ako se udruže vozači iz nekoliko zemalja i ako bude političke volje, da se možda izađe u neku vrstu blokade prema EU, rekao je Edin Forto, ministar transporta i komunikacija BiH.

Prijevoznici upozoravaju da će ova sporna odluka pogoditi i građane, jer će doći do poskupljenja prijevoza i do 25 posto. Prijevozničke forme će se, kažu, preregistrovati u Hrvatskoj i Sloveniji, gdje nema ograničenja za vozače.

– Naši prijevoznici će jedan dio kapaciteta iznositi u druge države. To znači manje novca u fondovima, cijena svakog proizvoda će ići preko devet, odnosno 12 posto, kada je u pitanju transportni trošak u kalkulaciji, tvrdi Velibor Peulić, koordinator konzorcijuma logistika BiH.

Omča oko vrata

U Udruženju prevoznika Republike Srpske ističu da je primjena boravišnih pravila omča oko vrata prevoznicima zapadnog Balkana, ali da najviše pogađa vozače u Bosni i Hercegovovini.

– Ko je taj prijevoznik koji može da izdrži da mu vozač bude 90 dana na putu, a 90 dana kući. Imajući u vidu da je od 2019. godine do danas Bosnu i Hercegovinu napustilo 7.000 profesionalnih vozača, ovo će da doda veći odliv profesionalnih vozača, kaže Nikola Grbić iz Udruženja prevoznika za međunarodni transport RS.

Međunarodni prijevoznici u Bosni i Hercegovini održat će sastanak 15. januara na kojem će donijeti zaključke o narednim koracima, ukoliko Komisija za transport EU ne donese drugačiju odluku.

– Najčešće se pominju određene dugoročne vize koje bi mogle biti rješenje, ali ne znamo ishod zahtjeva koji će biti podneseni za dugoročni boravak. Budući da se viza izdaje bilateralno za određenu državu, kaže Saudin Parić iz Udruženja prijevoznika u međunarodnom prevozu putnika BiH.

Sagovornici zaključuju da, ukoliko se zemlje zapadnog Balkana udruže sa Turskom kao najjačim prijevoznikom, da bi blokada granica Evropske unije izazvala kolaps i ogromne poremećaje u lancu snabdijevanja.

To će biti, ističu, odgovor na rigorozna pravila iz Brisela, pogubna za poslovanje drumskog transporta u regionu.

Pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) podnijeli su prije nekoliko dana izvještaj Tužilaštvu BiH o poduzetim mjerama i radnjama protiv Staše Košarca, ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa u Vijeću ministara BiH, saznaje Raport.

Prijava direktora

Izvještaj je dostavljen prošle sedmice, a SIPA je ustvari, kako saznajemo postupila po prijavi jednog direktora državne agencije čiji indentitet zbog istrage ne smijemo otkrivati.

Saznajemo da je provjera svih navoda ekspresno okončana, a izvještaj dostavljen postupajućem tužiocu Državnog tužilaštva, koji je formirao predmet. Sumnje se, prema nezvaničnim informacijama na zloupotrebu položaja.

U SIPA-i je prije mjesec već saslušano nekoliko osoba.

Košarac je prije mjesec završio i na crnoj listi SAD. State Department ga je označio odgovornim za korupciju i sudjelovanje u postupcima čiji je cilj destabilizacija BiH.

Dio mreže Dodika

On se našao na “crnoj listi” američkog Ministarstva finansija zajedno s trojicom poduzetnika za koje SAD ocjenjuju kako čine dio mreže koja pruža finansijsku podršku Dodikovoj politici destabilizacije BiH.

“Staša Košarac je ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, potpredsjedavajući Vijeća ministara BiH i visokorangirani član Dodikove političke stranke, Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD). U tim ulogama, Košarac često dobija zadatak od Dodika da zloupotrebi službeni položaj u Dodikovu korist, navode iz OFAC-a” navedeno je u obrazloženju.