Connect with us

BiH

Bradara: ‘Ono za što smo se izborili kroz Herceg Bosnu treba zaživjeti u punom kapacitetu jer bez toga nema ni BiH’

Published

on

Harmonizirati odnose je prevažno u svakoj situaciji i bilo kojoj zajednici

Pogotovo BiH kao višenacionalnoj zajednici koja je u posljednje vrijeme ozbiljno stagnirala upravo zbog narušenih odnosa na svim političkim razinama, naglasila je, između ostaloga, u intervjuu za Večernji list Lidija Bradara, članica Predsjedništva HDZ-a BiH. Govoreći o programskom sporazumu, odnosno partnerstvu, objasnila je kako isti ima nekoliko elemenata, počevši od euroatlantskog puta pa do ekonomsko-socijalnih reformi. Bradara je posebno ukazala na zadatak donošenja izmjena Izbornog zakona Bosne i Hercegovine kojima se trebaju provesti presude Ustavnoga suda BiH o legitimnom predstavljanju, kao i odluka Suda u Strasbourgu.

Pregovori stranaka oko uspostave vlasti trebali bi uskoro rezultirati potpisivanjem sporazuma. Koliko je važna činjenica da je hrvatska strana od početka inzistirala na programskim osnovama u formiranju vlasti?

– Svjesni da je kvalitetan program polazna osnova našeg političkog djelovanja i rada, mi u Hrvatskoj demokratskoj zajednici već dugo radimo na njegovoj izradi i provedbi. Taj program u sebi sadrži, prije svega, viziju i strategiju što to želimo raditi u idućem razdoblju, ali i kako ostvariti programske ciljeve. Nakon što su to prepoznali naši birači, ono što smo mi željeli učiniti kao idući korak je napraviti programsko partnerstvo pomoću kojeg bismo realizirati ciljeve sadržane u programu djelovanja i rada. Među njima su svakako interesi hrvatskog naroda, kao i same Bosne i Hercegovine u kojoj Hrvati trebaju biti jednakopravni s drugim dvama narodima. Mi smo i prije imali sličnih potpisanih sporazuma koji se, nažalost, nisu provodili. Ovog puta želimo napraviti provediv sporazum koji će se temeljiti na zajedničkom nazivniku oko kojega se mogu okupiti stranke u BiH koje ovu zemlju žele povući naprijed.

Možete li se osvrnuti na neke od ključnih točaka programske osnove?

– Nama je svaka točka važna i nijedna od njih nije nepoznata jer smo o njima pričali ne samo u izbornoj kampanji već i proteklih godina, u svakoj prilici kada smo govorili o programu rada i djelovanja u idućem razdoblju. Te su točke kombinacija dugoročnih i kratkoročnih planova rada. Prije svega, tu je euroatlantski put BiH koji za nas nema alternativu, s pregledom završenih pitanja i onih koja nas čekaju na tom putu. Nama najvažniji zadatak, a koji je ostao nezavršen, je donošenje izmjena Izbornog zakona Bosne i Hercegovine kojima trebamo provesti presude Ustavnoga suda BiH o legitimnom predstavljanju, kao i odluka Suda u Strasbourgu. Drugi dio programskih načela odnosi se na pravnu državu u svakom smislu te sintagme, uključujući pravnu sigurnost, borbu protiv kriminala i korupcije, sve ono što su elementi jedne moderne pravne države. Među prioritetnim ciljevima su i socioekonomske reforme koje podrazumijevaju reformu temelja društva, počevši od nekih stvari koje se tiču obrazovanja, preko demografske obnove pa do pitanja koja se odnose na fiskalni zakonski okvir i socijalnu politiku, uz ekonomske reforme i stvaranje povoljnijih uvjeta za gospodarstvo. Dakle, sve ono za što se godinama kroz svoje programe i svoje djelovanje zalažemo. Svaka od navedenih točki je ključna i važna te za provedbu svake od njih moramo naći partnere s kojima ćemo potpisan sporazum i realizirati.

– Rekla bih da tamo gdje volje, ima i načina. Postoje određeni rokovi koji su zacrtani i koje treba poštovati, uz propisane zakonske procedure, poštujući demokratsku kulturu i načela. Kao dugogodišnja zastupnica i izaslanica, smatram jako važnim držati se parlamentarnih rokova i procedura. Držati se postignutog dogovora najbolji je način provedbe potpisanog, naravno, ako potpisnici ispune ono što su potpisali.

Koliko je bitno u situaciji permanentne krize, kao i neizvjesnosti, imati harmonizirane međunacionalne odnose?

– Harmonizirati odnose je prevažno u svakoj situaciji i bilo kojoj zajednici. Pogotovo BiH kao višenacionalnoj zajednici koja je u posljednje vrijeme ozbiljno stagnirala upravo zbog narušenih odnosa na svim političkim razinama. Duboka politička i ekonomska kriza prerasle su u najširu društvenu krizu u BiH nakon Daytona. Mislim da su relaksirani međunacionalni odnosi ključ izlaska iz krize, prije svega političke, koja sa sobom povlači i druge koje sam nabrojila. U tim našim nastojanjima da pokrenemo relaksiranje međunacionalnih odnosa nedostajali su nam partneri za razgovor. Jer ništa se u BiH ne podrazumijeva samo po sebi i veoma je važno imati ljude koji žele razgovarati o svim poteškoćama i otvorenim pitanjima. Nijedan problem nije nerješiv ako ima volje i ako postoji pogodan trenutak da ga se riješi. Nekad se sve rješava vrlo brzo, a ponekad je potrebno vrijeme za razumijevanje problema, a potom postizanje konsenzusa oko njegova načina rješavanja. Kada imate konsenzus, ne postoje neriješena pitanja ni problemi. Oni nastaju kada imate pregovarače koji žele dominirati. U takvoj situaciji dogovor je teško, pa i gotovo nemoguće postići.

Kakva su očekivanja od rada novog saziva federalnog Parlamenta, ali i nove izvršne vlasti, odnosno Vlade?

– Konstituirajuća sjednica Zastupničkog doma Parlamenta FBiH zakazana je za 1. prosinca, a do 2. prosinca trebali bi biti izabrani svi izaslanici za Dom naroda Parlamenta FBiH. Od tog trenutka teku rokovi za uspostavu izvršne vlasti. Nadam se da će novoizabrani zastupnici i izaslanici u oba doma Parlamenta FBiH biti svjesni svoje odgovornosti, da će odgovorno obnašati svoju dužnost te da će snagom argumenata sučeljavati stavove, ma koliko oni bili različiti po nekim pitanjima. Očekujem i da će nova Vlada FBiH predlagati kvalitetne i provedive zakone od kojih će koristi imati stanovnici svih dijelova Federacije BiH, sve županije i sve općine.

Nedavno smo se prisjetili obljetnice osnutka Hrvatske zajednice Herceg Bosne. Koliko je važno očuvati sjećanje na taj događaj te koliko je djelovanje istoimene udruge važno u očuvanju identiteta?

– I ova 31. obljetnica osnutka protekla je u prisjećanju kako je Hrvatska zajednica Herceg Bosna bila jamac, ali i ostala podsjetnik načina na koji su se Hrvati u BiH izborili za svoj opstanak. Gdje je god postojala Hrvatska zajednica Herceg Bosna i bila organizirana, na tom su području Hrvati opstali i danas žive u značajnom broju. U našem kolektivnom pamćenju uvijek treba biti mjesta za žrtve koje su položene za opstanak hrvatskog naroda u BiH, koje ne smiju pasti u zaborav nikada. Hrvatska zajednica Herceg Bosna omogućila je da hrvatski narod bude, barem u dokumentima, prepoznat kao jednakopravan. Taj nam se status stalno narušava i pokušava oduzeti te nam je ostalo izboriti se za svoju ustavnu i stvarnu jednakopravnost u Bosni i Hercegovini. Ono za što smo se izborili kroz HZ HB i ugradili u temelje BiH treba biti priznato i prepoznatljivo te zaživjeti u punom kapacitetu jer bez toga nema ni BiH kao zemlje jednakopravnih naroda i građana.

BiH

Građani (i dalje) odlaze iz BiH: Prije su poslodavci birali radnike, danas je obrnuto – i neka je

Published

on

By

Hrvatskoj treba 15 do 20 dana da uveze radnike, a nama godina, žale se poslodavci u BiH

Dok se Bosna i Hercegovina posljednjih godina suočava s deficitom radnika, sve je više građana koji se odlučuju za rad u inostranstvu. Rijeke ljudi ispred stranih ambasada i agencija koji traže dozvole za rad su samo jedan od dokaza koji govore tome u prilog.

A zašto nam odlazi radna snaga? Razloga je, kako kažu iz Vanjskotrgovinske komore BiH, mnogo.

ODSUSTVO PERSPEKTIVE

Osnovni su: mali izbor poslova u struci, niske plate (visoka opterećenja za poslodavce), visoki troškovi života za nivo prosječne plate, visok nivo političke nestabilnosti, gubitak nade u mogućnost promjene sistema, odsustvo perspektive za budućnost djece i neusklađenost obrazovnog sistema sa tržištem rada.

– BiH uglavnom napuštaju ljudi sa deficitarnim zanimanjima u EU kao što su: programeri, ljekari i drugo medicinsko osoblje, visokoobrazovana radna snaga. S istim problemom se susreću i zemlje regiona, tvrde iz Komore.

U Agenciji za rad i zapošljavanje BiH još nemaju sve podatke za 2023. kada su u pitanju suficitarna i deficitarna zanimanja

Predsjednik UO Udruženja poslodavaca FBiH Adnan Smailbegović kaže da veliki broj radnika nedostaje i u industrijskom i ugostiteljskom sektoru.

Tamo gdje su proizvodnja, mašine, teži fizički rad… Niko neće da radi to, jer su u pitanju teški fizički poslovi. Nikome se ne radi, valja se na skelu popeti, miješati beton. E sad, ko radi ove zahtjevne poslove, radije će otići vani, jer je puno bolje plaćen tamo, kompletna građevina je tamo. Naši radnici odoše u sezoni, a i mimo nje prema Hrvatskoj i ostalim evropskim zemljama. U BiH ostaje velika praznina, priča on.

 

Ta praznina se osjeti u privrednom sektoru. Ako se trend nastavi, poslodavci će, kažu iz VTK-a, ali i Udruženja poslodavaca, morati uvoziti radnike.

– Taj proces je već počeo, tako da na gradilištima u BiH imamo radne snage iz Turske, Kuvajta, Bangladeša, Nepala, Kine i drugih zemalja. Poslodavci su pokrenuli inicijativu kod nadležnih institucija kako bi im olakšali procedure zapošljavanja radne snage iz inostranstva, a najveća je potražnja stranih radnika raznih profila kao što su: voćari, stočari, pekari, tesari, zidari, moleri, vozači u međunarodnom saobraćaju… BiH nedostaju i radnici u proizvodnji i sektoru turizma, a većom liberalizacijom tržišta rada u zemljama zapadne Evrope, kao i svakodnevnim odlaskom radno sposobnog stanovništva iz BiH, ovaj problem bi mogao postati još izraženiji, tako da su i strahovi opravdani, ističu u VTK-u.

Smailbegović smatra da se procedura zapošljavanja stranaca mora olakšati.

– Nažalost, kod nas je to još tabu i zato nije zaživjelo u punom kapacitetu. Imamo malo stranaca koji rade, odnosno oko 4.000 izdatih dozvola. Ove godine su kvote povećane na šest hiljada. Ali, nisu problem ni kvote koliki su problem procedure koje su jezivo kompleksne i spore. Treba vam godina da dovedete jednog radnika. Hrvatska je to odlično riješila, 15 do 20 dana im treba da dovedu radnika i oni danas imaju 170.000 stranih radnika na spisku, ističe Smailbegović.

Svi oni kojih se tiče odlazak radne snage iz BiH su složni u jednom – problem treba riješiti sistemski. Šta to znači?

– Visoke stope nezaposlenosti u Bosni i Hercegovini, dužina čekanja zaposlenja samo su neki od pokazatelja da obrazovni sistem, odnosno ponuda radne snage ne odgovara zahtjevima potražnje i da je nužno napraviti promjene u tom segmentu. Istovremeno, primanja nisu jedini razlog odlaska, nego sveukupna slika BiH koja nužno treba povoljniji poslovni ambijent, stabilnost i rasterećenje privrede, ističu iz VTK-a.

Poslodavci i VTK slažu se u jednom: Za ljepšu budućnost potrebni su sistemsko prilagođavanje tržištu rada, kvalitetni programi, kvalitet nastavnika i mreža škola uz kvalitetno osiguranje obavljanja nužne prakse, više praktičnog rada i posjete proizvodnim kapacitetima pri obrazovanju učenika i studenata za budući poziv. Smailbegović dodaje da u set rješenja treba da uđe i zapošljavanje studenata, penzionera i osoba sa invaliditetom, piše Oslobodjenje.

IMA KO HOĆE

Osvrće se i na donedavnu floskulu brojnih poslodavaca u BiH: “Ako nećeš ti, ima ko hoće da radi”.

– Prije su poslodavci birali radnike, jer je tržište bilo takvo, puno radne snage, a danas se ta situacija okrenula i neka je. Radnici biraju poslodavce i tome se jednostavno svi moramo prilagoditi, objašnjava Smailbegović.

Iz VTK-a, ipak, daju tračak nade u bolje sutra.

– Nedavna odluka Evropskog vijeća za otvaranje pregovora s Bosnom i Hercegovinom donosi jednu vrstu ekonomske sigurnosti, daje dobar signal za strane investitore, mogućnost povećanja zaposlenosti i otvara dodatne mogućnosti za nove poslovne prilike, posebno u vanjskotrgovinskoj razmjeni i kreiranju povoljnijeg poslovnog okruženja u našoj zemlji. Stoga bi pregovori sa EU eventualno mogli smanjiti odlazak kvalificirane radne snage, zaključuju u Komori.

Nastavi čitati

BiH

Vlada FBiH se časti novim automobilima, najskuplje će dobit Nikšić i Bradara

Published

on

By

Najskuplje automobile visoke klase dobit će Nikšić i Bradara, dok će Mijatović i Kraljević voziti ona kategorisana kao srednja klasa čija je cijena ‘samo’ 120 000 KM.

Vlada FBiH odobrila je Službi za zajedničke poslove organa i tijela Federacije Bosne i Hercegovine nabavku službenih putničkih automobila, i to za potrebe budžetskih korisnika u vrijednosti od čak milion i pet stotina sedamdeset hiljada maraka!

Ova odluka Federalne vlade objavljena je u Službenim novinama FBiH iz koje je vidljivo da se automobili nabavljaju za premijera FBiH Nermina Nikšića, Ured predsjednice FBiH Lidije Bradare, te dvojice dopremijera FBiH koji su ujedno ministri razvoja, poduzetništva i obrta, te finansija, Vojina Mijatovića i Tonija Kraljevića, piše Raport.

Vozila po klasama

Vozila koja će biti kupljena u ovoj godini kategorisana su po klasama i to na nižu, srednju i visoku.

Najskuplje automobile visoke klase i to po 150.000 KM dobit će Nikšić i Bradara, dok će Mijatović i Kraljević voziti ona kategorisana kao srednja klasa čija je cijena ‘samo’ 120.000 KM.

Odluka o kupovini službenih automobila objavljena u Službenom listu

Novi automobili kupuju se i za federalna ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, unutrašnjih poslova, pravde, trgovine, raseljenih osoba i izbjeglica i to po cijeni od 90.000 KM po jednom automobilu.

Ministarstvo prostornog uređenja dobit će jedno vozilo od 90.000, a drugo od 45.000 KM.

Kreće procedura

Ministarstvo za pitanja boraca i invalida odbrambeno oslobodilačkog rata dobija vozilo vrijednosti 45.000, a kulture i sporta automobil od 50.000 KM, koliko će biti izdvojeno i za vozilo za potrebe Ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta.

Za Poreznu upravu FBiH namijenjena je nabavka vozila vrijednosti 135.000 KM, za Federalno tužilaštvo vozilo vrijedno 90.000 KM, a za Službu za zajedničke poslove organa i tijela Federacije BiH vozilo od 90.000 KM.

Odluka o odobravanju novca za nabavku automobila na snagu stupa sutra, pa će Služba vjerovatno odmah krenuti u proceduru kupovine automobila.

Nastavi čitati

BiH

Tragična nesreća u BiH: Radnik (39) pao s električnog stuba i poginuo

Published

on

By

Lice mjesta je osigurano od strane službenika PS Stolac, a s navedenim su upoznati dežurni tužilac i inspektori Ministarstva rada

 

 

Radnik iz Nevesinja pao je u četvrtak s električnog stuba u Stocu i poginuo, doznaje se u petak u MUP-u Hercegovačko-neretvanskog kantona.

“PS Stolac prijavio je S.L. da je u industrijskoj zoni s električnog stuba pao S.S. (1985.) iz Nevesinja, radnik poduzeća ‘ARS INŽINJERING’ Banja Luka. Isti je od zadobivenih povreda smrtno stradao što je konstatirano od strane dežurne liječnice Doma zdravlja Stolac”, kaže se u policijskom izvještaju.

Lice mjesta je osigurano od strane službenika PS Stolac, a s navedenim su upoznati dežurni tužilac i inspektori Ministarstva rada, javlja Fena.

Uviđaj su izvršili službenici Odjela krim. policije PU Čapljina.

Nastavi čitati

Najčitanije