Brkić je naglasio da je Evropska unija ponovno okrenuta ka svom strateškom cilju, a to je integriranje Zapadnog Balkana u EU.

“Upravo fokus Evropske unije je stavljen na jugoistok Evrope zbog kriza na evropskom kontinentu. Proces proširenja se nalazi u krizi, bez obzira šta zemlje uradile.Vidjeli ste šta je sve Sjeverna Makedonija uradila, to je jednostavno politički proces sazrijevanja. Mislim da BiH koncem ove godine može očekivati kandidatski status”, istakao je.

Smatra da sve ono što je stavljeno pred BiH u vidu 14 prioriteta reformi je jednim dijelom već ispunjeno.

“Potrebna je nova politička većina, treba staviti ovaj NATO put u fokus koji je važan i bitan u političkom aspektu za BiH. Što se tiče gašenja Ureda visokog predstvnika, možemo svi vidjeti koliko je to realno i koliko nije. Jasno je da će EU razgovarati sa državom koja želi dio svog suvereniteta prenijeti na EU”, kazao je Brkić.

Zamjenik ministrice vanjskih poslova BiH komentirao je i odnos politika unutar države prema euroatlanskim integracijama.

“Što se tiče NATO puta BiH, prije četiri godine upravo pitanje ANP je bilo pitanje koje je razvuklo formiranje vlasti na 14 mjeseci. Ovaj put ste vidjeli da je u istom danu Vijeće ministara usvojilo Program reformi i za 2021. i 2022. godinu. To je jedan tehnički dokument i više nije dio političkog prepucavanja. Svaki kontinuiran odnos institucija BiH i NATO-a je dobar. Ako mene lično pitate, i to je nešto gdje bismo mogli podići aktivnosti. Stranka i narod kojem pripadam, takvog je stajališta”, naglasio je.

Odgovorio je Brkić i na pitanje da li stranke okupljene oko nevladine organizacije HNS ostaju partneri strankama koje ne žele vidjeti BiH kao dio NATO saveza.

“Nedvojite da li je HNS i HDZ upravo ona politička snaga u BiH koja želi što prije državu dovesti u NATO. U isto vrijeme, znamo da to mora biti dio unutrašnjeg konsenzusa. Tako i trenutak kada budemo odlučivali o članstvu, to će biti konsenzusom. Vidite kako nije jednostavno jednoj Švedskoj ili Finskoj koje ne mogu dobiti saglasnost za članstvo dok se ne riješe neka bilateralna pitanja. To je taj kišobran i promijenjena geopolitika i prijetnja evropskom načinu života”, istakao je.

Komentirao je i formiranje vlasti u BiH nakon održavnih Općih izbora.

“U više navrata vrlo su jasno HNS i stranke okupljene oko njega, rekle da idemo stvarati programske koalicije i odnose sa partnerima koji imaju kapacitet i mogućnost da se to provedu od državnog do kantonalnog nivoa. Treba nam jedna stabilna većina da bi upravo radili na dijelu onoga na čemu HDZ insistira, a to su euroatlanske integracije, vladavina prava i socijalno-ekonomske reforme”, istakao je.

Stranke okupljene oko Trojke, odnosno Osmorke, nedavno su održale sastanak sa predstavnicima HDZ-a, ali još uvijek nije jasno da li će se odlučiti zajedno formirati vlast.

“Najveći dio glasačkog tijela koje HDZ BiH ima u Hercegovini ima i u Bosni, s toga taj naziv probosanske stranke ne odgovara onome što je sadržaj stranka koje se time kite. Svi oni koji će imati politički stabilnu većinu bit će partneri HDZ-a. Što se tiče ranijih odnosa, HDZ neće dopustiti da upadne u klopku ‘Alijanse’ ili ‘Platforme’ ili da drugima bira i vrlo jasno smo rekli da onaj ko bude imao većinu bit će partner”, kazao je Brkić.

Istakao je da je HDZ spreman preuzeti dio odgovornosti kako bi državu približili EU i NATO-u.

Komentirao je i odluke visokog predstavnika, koje su nametnute na dan održavanja ovogodišnjih izbora.

“Visoki predstavnik je u pravo vrijeme stabilizirao odnose i spriječio izborni inženjering. HDZ i HNS apsolutno visoku razinu interesa pokazuju prema malo preostalih Hrvata u Republici Srpskoj. Što možemo činiti u zadatim okolnostima, vodimo računa, ali s ciljem da ostanu i opstanu u BiH”, zaključio je Brkić tokom gostovanja u programu BHT-a.

klix