BiH
Čović: Koga bih ja trebao štititi osim mog naroda i moje domovine BiH?
Sljedećih mjesec-dva predstavlja prekretnicu za budućnost BiH. Jedno posebno vrijeme, a nisam siguran da će se ponoviti za dugo vremena ako ga sada ne iskoristimo, kazao je predsjednik HDZ-a BiH i HNS-a Dragan Čović.
Čović je kazao da “nikada nismo bili u situaciji da, dva mjeseca prije nego što Europska komisija treba donijeti odluku o eventualnom otvaranju pristupnih pregovora, u BiH dolazi visoko izaslanstvo iz EU (Tim Europa) kojega su predvodili predsjednica Europske komisije Ursula Von der Leyen, hrvatski premijer Andrej Plenković te njegov nizozemski kolega Mark Rutte”.
Odgovarajući na pitanje kako je doživio poruke visokih evropskih zvaničnika koji su bili u posjeti BiH, Čović kaže da su bila očekivanja da BiH dobije pregovarački status u decembru, ali da uvijek u EU ima par članica koje na potpuno drugi način gledaju na pitanje proširenja pa onda svaki argument koji im date svojim neradom koriste da se vrlo jasno ograde.
– Nizozemski premijer jasno je kazao ‘ja imam ozbiljnih problema u svom parlamentu, a želim pomoći, pa vi meni pomozite‘, citirao je Čović nizozemskog premijera Ruttea.
Predsjednik HDZ-a BiH i HNS-a dodaje da bi bilo realno da BiH dobije pristupni status, ali da EU neće ništa pokloniti Bosni i Hercegovini. Čović ističe da BiH danas nije zemlja koja plijeni pozornost visoke politike vodećih svjetskih država, tako da se nama bave uglavnom ambasadori tih zemalja. Pojašnjava da, upravo zbog toga, treba iskoristiti posjet visokog izaslanstva iz EU za jedan pozitivan zamah na putu ka EU.
– Ono što sad ne uradimo ostavit ćemo svojoj djeci za sljedećih 30 godina, a to ne smijemo uraditi, kazao je Čović.
Osvrćući se na komentare da je nedolazak hrvatskog premijera Andreja Plenkovića na sastanak s članovima Predsjedništva BiH zbog Željka Komšića izraz nepoštovanja prema BiH, Čović je kazao da je Komšić “teškom zloupotrebom već šesnaest godina drugi bošnjački član Predsjedništva BiH koji se predstavlja kao hrvatski”.
– Gospodin Plenković, a i ni jedan element vlasti u RH ne sastaje se s Komšićem, kazao je Čović u intervjuu za RTV HB.
– Sve drugo da je uradio Plenković bilo bi za pitanje ‘što to radi?‘, rekao je Čović dodavši da je ‘kamen zaglavni‘ Bosne i Hercegovine konstitutivnost naroda.
Osvrćući se na dogovor iz Laktaša koji su postigli partneri u vlasti na državnoj razini (HDZ BiH, SNSD i “Trojka”) oko ubrzanja svih važnih reformskih procesa, Čović je je kazao da se dobro zna što je dogovoreno te da su sve elemente predstavnici pet stranaka dogovorili za dva i pol sata.
– Spreman sam poslati poruku svojim kolegama. Ono što smo, gledajući se u oči, dogovorili na zadnjem susretu, idemo do kraja realizirati. Druge prilike da razgovaramo o zakonima koje smo skoro priveli kraju nećemo imati, kazao je Čović.
On je kazao da će se, ne provedu li se reforme (Zakon o sudu BiH, Zakon o sukobu interesa, Zakon o sprječavanju pranja novca…), otvoriti vrata međunarodnoj zajednici, OHR-u i PIC-u, da po BiH radi što god želi.
Na opasku da je “i predsjednik NiP-a Elmedin Konaković načelno kaže da je protiv toga da drugi Hrvatima biraju člana Predsjedništva pa da poslije toga izbjegava dogovor poput predsjednika SDA Bakira Izetbegovića”, Čović je kazao da je na pregovorima u Neumu Konaković bio najkonstruktivniji i da se sporazumom o formiranju vlasti između HDZ-a BiH i Trojke definiralo da se Izborni zakon mora promijeniti u roku šest mjeseci.
– Sad smo već u devetom mjesecu. Dovoljno smo tolerirali. Onda idemo promijeniti ono što možemo kroz Izborni zakon, rekao je Čović i dodao da predsjednicima pet stranaka u vlasti nema ništa sporno u prijedlogu izmjena Izbornog zakona koji je iskomuniciran u Laktašima.
– Ako se i promjeni Ustav svi će se moći kandidirati na svakoj listi, ali je jasno da će jedan predstavnik u Predsjedništvu biti onaj za kojega će dominantno ili većinski glasovati Hrvati, drugi Bošnjaci, treći Srbi, rekao je Čović dodajući da se predloženi prijedlog može implementirati i bez izmjena Ustava. Predsjednik HDZ-a BiH pak kaže da nije realno da se i zarez u Ustavu može promijeniti.
“Za tehničke izmjene Izbornog zakona onako kako ih je zamislio OHR i sama Centralna izborna komisija kaže da nisu u stanju provesti te nemaju novca za to”.
Čović je istakao da je saziv CIK-a do kraja nelegitiman te da je formirano mimo svih zakona.
– Onaj koji im je omogućio da se odbace apelacije u drugostupanjskom procesu na Sudu BiH danas je u pritvoru, predsjednik Suda BiH. Svi smo se složili da treba mijenjati dio Izbornog zakona koji se odnosi na SIP. Da imamo transparentnost u radu, a ne političke predstavnike koji će vam prekinuti brojanje glasova iz inozemstva kad vam zatreba, koji će kada su glasovi u Mostaru uvažavati preseljavanja iz jedne u drugu općinu u zadnjih pet dana da bi netko dobio glas više. U Uskoplju vam netko u sred brojanja zaustavi brojanje kada se shvatilo da će Hrvat biti gradonačelnik, rekao je Čović dodajući da CIK treba depolitizirati, ali ne treba mu dati da može mijenjati provedbene akte u izbornom procesu.
Čović je otkrio da se “raznim makinacijama prije tri godine pokušalo postići to da Hrvat ne bude gradonačelnik Mostara tijekom posljednjih lokalnih izbora”.
– Dao Bog, nije se uspjelo. Tada sam se svako pet-šest sati dopisivao s veleposlanicima SAD-a, EU, OHR-a, rekao je Čović otkrivajući da im je ukazao na brojne nepravilnosti na izborima u Mostaru te da su međunarodni dužnosnici istoga trenutka znali što se događa na terenu.
Predsjednik HDZ-a BiH kaže da su dva reformska zakona oko kojih ima prijepora Izborni zakon te Zakon o Ustavnom sudu. Dogovorena je, kaže, i reforma Ustavnog suda, tako da se dva suca biraju iz RS, četiri FBiH, a tri Parlamentarna skupština BiH.
Pojašnjava Čović i da su na sceni ogromna protivljenja da u ime Hrvata u Ustavni sud BiH bude imenovan Marin Vukoja te ga se osporava na različite načine.
– Pogledajte tko sada uime Bošnjaka sjedi u Ustavnom sudu BiH. Časni ljudi – dopredsjednica SDA koja je izravno otišla s te funkcije tamo, rekao je Čović.
Predsjednik HNS-a kazao poslao je poruku predstavnicima međunarodne zajednice.
– Nekada im se ne sviđa kada nešto kažete konstruktivno, jasno, glasno i bez uvijanja. Isto ja tražim od njih. Kada imate nešto kao problem, recite što je problem pa ćemo ga raspraviti. Ako je problem izričaj, promijenit ćemo ga. Ako je problem tehnike, popravit ćemo je. Ako je problem zakona, ako je problem bilo koje sfere života i resora u BiH gdje neka administracija ima neki viši interes od onoga što ga mi prepoznajemo, hajdemo sjesti oko toga razgovarati, rekao je Čović dodavši da je primarno zaštititi interes BiH i tih administracija.
– Koga bih ja trebao štititi do svoj narod i svoju domovinu BiH. Svi drugi su dobrodošli – poštujem ih sve, ali primarno ovi problemi koje danas imamo i koji se ističu u javnosti će formalno biti realizirani za deset godina. E sad, što ćemo raditi za deset godina. Oni koji budu u vlasti za deset godina će reći ‘oni koji su bili na vlasti prije deset godina su to uradili i sada imamo kaos na terenu‘, rekao je Čović.
Čović je kazao i da je Vijeće ministara na čelu s Borjanom Krišto napravilo ogroman iskorak, ali da to ne bi bilo moguće bez partnerstva sve tri strane u vlasti. “To traži sate i sate uvjeravanja”, rekao je Čović dodajući da se u ovom sazivu Vijeća ministra uradilo više nego u zadnjih deset godina.
Osvrćući se na izjave američkog veleposlanika Michaela Murphyja da koči provedbu projekta izgradnje južne plinske interkonekcije, Čović je pojasnio da se u tom projektu radi o naslanjanju HNK, ZHK, Kantona 10 i SBK na plinsku infrastrukturu iz Hrvatske te plinifikaciju.
– U Hrvatskoj bi trebalo spojiti Dugopolje s Imotskim. Prelazak granice bio bi kod Posušja, rekao je Čović dodajući da bi jedan krak plinovoda išao do Bugojna, a drugi do Mostara.
Čović je dodao da su taj plinovod Hrvati prepoznali kao strateški cilj.
– Što je problem? Kada smo kazali da to trebamo napraviti po najvišim europskim standardima, pripremili smo i Zakon o južnoj plinskoj interkonekciji. Jedan djelić tog zakona odnosi se na to tko će voditi taj proces, tko je taj operator. Inzistirati da to bude Bh. gas, ja sam se malo šalio jer sam smatrao da je to još uvijek za šale. Ne možete plin i gas miješati u BiH. U normalnom svijetu, kad prevedete na engleski, možete. Plin je strateški resurs, i ne budimo naivni oko tog resursa, rekao je Čović.
Čović se o tom pitanju izrazio kroz ilustraciju.
– Je li moguće da netko od mene traži da tvrtka koja nema ni jednog zaposlenog Hrvata i da sada vama netko kaže ‘ti će vama za deset godina raditi, to će provoditi, e pa stanite malo. Strateški interes…, nije sporno. Najviši standardi, nije sporno, to prolazi kroz naša područja, rekao je Čović i kazao da bi volio čuti od nekoga koji članak zakona koji je po tom pitanju predložio HDZ BiH i HNS nije dobar.
Čović je podsjetio da u FBiH imamo dvije elektroprivrede (EP HZHB i EP BiH), dva telekoma (HT Eronet i Bh. telecom) i dvije pošte (HP i BH poštu).
– Vlasništvo svih tih institucija je Vlada FBiH. Mi predlažemo da vlasništvo ove institucije, Južna plinska interkonekcija d. o. o., bude Vlada FBiH. Koji privatni interes, upitao je Čović.
Predsjednik HDZ-a BiH kazao je da je čuo i nebulozu da su hrvatski politički predstavnici spriječili Bh. gas da dobije uporabne dozvole.
– Pazite, ni zakon nije prošao procedure, rekao je Čović dodavši da Bh. gas nije partner za bilo što, a da bi bio mora biti zakon i dogovor.
On je kazao da se predlaže osnivanje poduzeća sa sjedištem u Mostaru.
– Da razlučimo vrlo jasno. Predlažemo da imamo zakon koji će definirati ulogu Južne plinske interkonekcije i mi predlažemo da to bude javno poduzeće u vlasništvu Vlade FBiH, kao što je to Bh. gas, sa sjedištem u Mostaru zato što je to strateški interes jednog naroda, rekao je Čović pojasnivši da će pratiti sve strateške interese, američke i europske.
– Ako imate neke primjedbe, neki članak, dajte. A, nemojte opće priče, da netko ruši Dayton. Koji Dayton, o čemu pričamo, mi gradimo Dayton na ovaj način, rekao je Čović dodavši da su vrlo jasno podijeljene nadležnosti između kantona, entiteta i BiH kada je u pitanju industrija i energetika.
Predsjednik NSRS Nenad Stevandić kazao je da je “poništavanje zaključaka nemoguće” i poručio da je “BiH otišla u ludilo”, te da su “luđaci ljudi koji misle da se mogu poništavati zaključci”.
Dodao je da to nije uvreda visokom predstavniku Christianu Schmidtu.
“On vrijeđa Republiku Srpsku, on vrijeđa Bosnu i Hercegovinu, on nema nikakav legitimitet, on je čovjek koji je samozvanac. Mi imamo jedan spor u Bundestagu, koji vodimo mi iz Republike Srpske, gdje nismo dobili dokaz da je on diplomat UN-a. Nismo mi baš nemoćni, znate, mi radimo ozbiljan posao. Morala se i ministrica vanjskih poslova gospođa Annalena Baerbock o tome izjašnjavati. Izjasnila se da je za nju dovoljan stav PIC-a”. kazao je Stevandić i dodao da sad čekaju da se to sve završi i objavio “malo ekskluzive” dodavši – mi to radimo na velikoj pozornici.
“Ove male pozornice, Schmidt u Banjoj Luci, Murphy, to su male pozornice, mali igrači. Mi sad čekamo ovo rješenje u Bundestagu, pa će na njemački sud. I onda kada završimo tu instancu, onda i mi njega tužimo u Strasbourgu, a on to zna”, kazao je Stevandić.
Dodao je da će tužiti Schmidta sudu u Strasbourgu zbog njegovog djelovanja bez imenovanja Vijeća sigurnosti UN-a.
“I doći ćemo do Strasbourga. Naravno, mi ne možemo odmah. Mi smo manje moćni, ali nismo manje pametni. Schmidt je nelegalan. On je situaciju u BiH udaljio od EU, jer u EU ne postoji način da bilo koja zemlja pristupi ukoliko samozvani stranac imenuje zakone po kojima se sudi predsjedniku RS-a. To što se ljudi u Sarajevu tome raduju, to je samo dokaz niske državotvorne svijesti i nerazumijevanja procesa gdje se oni raduju nekoj nesreći, nekog Dodika.
Vi nas tjerate u srednji vijek da imamo jednog malog Schmidta koji će nama da određuje kako da živimo, koje rođendane da slavimo, koje zaključke da imamo, kakve emocije da osjećamo. To je sramota za svakog ko nema državotvorne svijesti. Za vas je visoki, za nas je niski predstavnik bez međunarodnog imenovanja”, zaključio je Stevandić.
(Vijesti.ba)
Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić u intervjuu za Bloomberg Adriju pojasnio je pozicije Vlade FBiH u podizanju minimalne plate na 1.000 KM i potcrtao koji su motivi bili dominantni kod te odluke.
Najavio je redoslijed poteza u fiskalnim zakonima, šta se može očekivati od zabrane rada nedjeljom te ocijenio urađeno na polovini mandata ove Vlade FBiH.
Šta su stvarni motivi nagle odluke Vlade FBiH da podigne minimalnu platu na 1.000 KM? Koliko su osnovane teze da iza svega stoji minus u budžetu te otežano zaduživanje na stranim berzama, koje je ranije najavljivao Goran Miraščić?
“Poboljšanje statusa radnika u vrhu je prioriteta mandata ove vlade. Mi smo planirali i počeli reformu. Zato u odgovoru na vaše pitanje želim jasno naglasiti kako su radnici i njihov status naš jedini stvarni i istinski motiv. Naša obaveza je osigurati bolji status radnika i vratiti dostojanstvo radnika, kao i osiguravati pretpostavke da mladi ostaju u našoj zemlji. Ne treba zaboraviti važnu činjenicu da niko ništa ne daje radnicima, nego da radnici zarađuju svoju platu.
Minimalna plata danas u Federaciji BiH iznosi 1.000 KM, bez obzira na sve pritiske koje smo imali i još imamo. To je naša poruka svim radnicima koji su se javljali Vladi i molili da ne popusti pod pritiscima i ne povuče odluku. Naši radnici zarađuju svoju platu i zahvaljujući njihovom radu poslodavci ostvaruju svoju dobit. Također, činjenica je da su se poslodavci zaštitili od inflacije povećavanjem cijena, te ostvarili ekstra profit, a jedino se cijena rada nije mijenjala.U Federaciji je u 2023. ostvareno više od 5,7 milijardi KM dobiti, od čega oko 5,4 milijarde KM u privatnom sektoru, što je rast od 40 posto u posljednje tri godine. U istom periodu minimalna plata je porasla samo 14 posto. Uz sve to imamo i saznanja o zloupotrebama neoporezivih naknada, davanja i vraćanja naknada u kovertama, dosta je sive zone ekonomije. To nas je dodatno motiviralo da donesemo Odluku o minimalnoj plati i stvorimo pretpostavke da se ona poveća na 1.000 maraka, a do stvaranja uslova za donošenje Zakona o fiskalizaciji finansijskih transakcija u FBiH, Zakona o doprinosima, Zakona o minimalnoj plati i Zakona o dohotku.
Mi smo svjesni da postoje poslodavci kojima je ovo dodatno opterećenje, pa je Vlada predvidjela subvencioniranje razlike doprinosa za obrte, mikro i mala preduzeća. Dodatni efekti povećanja minimalne plate na 1.000 KM su rast dječijeg doplatka sa 117 KM na 190 KM, te rast naknada za roditelje njegovatelje sa 619 KM na 1.000 KM. Obična je laž zlonamjernika da će Vlada povećanjem minimalne plate popunjavati neke “rupe” u budžetu. Ta razlika u doprinosima, oko 468 miliona KM za radnike koji zarađuju platu manju od 1.000 KM, neće biti usmjerena za bilo kakvu potrošnju, već kao podrška penzionom i zdravstvenom osiguranju.
Zakonom je to već određeno i ta sredstva imaju svoje ime i prezime u budžetu – a to su namjenska sredstva za penziono i zdravstveno osiguranje i nezaposlenost. I što je još važno, javnost treba znati da nikakve rupe u budžetu Federacije ne postoje. Također, notorna je neistina da ova Vlada ima minus u budžetu i da prezadužuje Federaciju. To potvrđuju i činjenice i brojevi. Kada je sadašnji saziv preuzeo Vladu Federacije BiH, javni dug Federacije i svih njenih krajnjih korisnika iznosio je 24,9 posto BDP-a. Danas on iznosi 19,96 posto. To je gotovo pet posto manje. To je, dakle, dug Federacije i svih krajnjih korisnika, a sam dug Federacije u odnosu na BDP iznosi 7,17 posto.
Jedina je istina, kao što govore činjenice, da je ova Vlada smanjila dug Federacije. Federacija BiH je finansijski izuzetno stabilna. Sve finansijske obaveze Federacija je servisirala na vrijeme, od poticaja privrednicima, penzija, transfera nižim nivoima vlasti, do mjera pronatalitetne politike i socijalnih davanja. Podsjetit ću i da smo bez rebalansa budžeta osigurali dodatnih 37 miliona za pomoć penzionerima, te uplatili 200 miliona pomoći kantonima. Također, u prošloj godini smo oko pola milijarde iz budžeta usmjerili na Fond PIO, jer je toliko sredstava nedostajalo od redovnih uplata za penziono osiguranje, čime smo osigurali stabilnost fonda i redovnost isplate našim penzionerima.
Ove brojke i činjenice su naš odgovor svim špekulacijama o zaduženjima i minimalnoj plati. Za kraj, Goran Miraščić je iskomunicirao u javnosti činjenicu da je prema trogodišnjem planu zaduženja, koji je uradila prethodna vlada, u prošloj godini bila planirana emisija obveznica na ino brezama, koja nije realizirana zbog činjenice da je federalni budžet bio stabilan i da se Vlada ponašala odgovorno”, rekao je Nikšić.
Bojite li se konfrontiranja s 500 najmoćnijih ljudi u ovoj zemlji koji su vam zamjerili ovu odluku? Prije svega mislim da lidere poslovnog sektora, oni sutra mogu svesrdno podržati opoziciju…
Prvo želim reći da razumijem da svaka značajna odluka, posebno ona koja se tiče povećanja minimalne plate, izaziva reakcije u svim sektorima, pa i među najmoćnijim ljudima u zemlji. Međutim, moja odgovornost kao premijera Federacije BiH nije da zadovoljim samo interesne grupe ili ekonomske elite, već da predvodim Vladu koja donosi odluke koje su u najboljem interesu svih građana, posebno onih koji rade za minimalne plate i koji su najugroženiji u našem društvu. Moramo stvarati uslove da ljudi ostaju i rade u svojoj zemlji, pa je ovakva odluka i u interesu poslodavaca, kojima je potrebna radna snaga.
Smatram da je svaka promjena koju donosimo, čak i kada je izazovna, potrebna za dugoročni razvoj zemlje. Ne bojim se konfrontacija, jer vjerujem da svaki korak koji činimo za poboljšanje statusa naših radnika i građana dugoročno koristi cijeloj zemlji. Također, uvjeren sam da će svi lideri u poslovnom sektoru shvatiti važnost održive ekonomske politike koja vodi ka ravnoteži između profitabilnosti i socijalne pravde. Kao premijer, imam odgovornost voditi Federaciju BiH u pravcu u kojem će svi njeni građani imati priliku za bolji život. Naša politika je politika ravnoteže – ravnoteže između interesa radnika, poduzetnika i cijelog društva. Svi smo mi dio istog sistema, i vjerujem da će dijalog i saradnja sa svim akterima, uključujući poslovni sektor, biti ključni za pronalaženje rješenja koje će osigurati stabilnost i bolje uslove za sve građane.
Kakav je plan za reformske fiskalne zakone? Može li se njihovo usvajanje očekivati u naredna tri mjeseca?
“Utvrdili smo zakon o fiskalizaciji transakcija i donijeli odluku o minimalnoj plati. Ovo su mjere fiskalne intervencije i predstavljaju preduslov za planiranu fiskalnu reformu. Očekujemo da ćemo tokom ove godine osigurati sve neophodne preduslove za početak fiskalne reforme. Zakon o fiskalizaciji transakcija bi trebao stupiti na snagu sredinom godine. Fiskalnom reformom planiramo smanjiti doprinose, ali ističem važnost postepenog pristupa kako bi se osigurala stabilnost penzionog i zdravstvenog sistema.
U fiskalnim reformama potrebna je pažljiva implementacija promjena koje neće neproporcionalno opteretiti nijednu grupu unutar ekonomije. Ovi koraci su ključni za stvaranje boljih pretpostavki za primjenu ozbiljnih fiskalnih reformi. Mi smo ovu obavezu preuzeli, planirali u programskim aktivnostima, te krajnje ozbiljno i odgovorno pristupamo pripremama za njeno provođenje.
Fiskalni zakoni su u najvećoj mjeri pripremljeni i mi vjerujemo da ćemo ih vrlo brzo uputiti u parlamentarnu proceduru. Očekujemo da se u javnu raspravu uključi šira i stručna javnost, a kako bismo dobili što kvalitetnije rješenje. Ono što želim naglasiti je da primjena Zakona o fiskalizaciji transakcija mora početi u praksi čim prije, te da će fiskalnim zakonima biti značajno smanjen teret poslodavcima kada je riječ o doprinosima”, rekao je premijer FBiH.
Šta će biti s neradnom nedjeljom? Spekulira se da se ide u reviziju te odluke, da ni poslodavci više nisu za nju, da maloprodaja trpi gubitke…
“Razumijem da je tema neradne nedjelje izazvala dosta podijeljenih reakcija i da je u javnosti prisutno mišljenje o njenim posljedicama, kako za radnu snagu, tako i za poslodavce, posebno u sektoru maloprodaje. Kada smo donosili zakon, uključili smo sve naše partnere, i sindikate i poslodavce i širu zajednicu, zakon je podržan i u oba doma Parlamenta FBiH. Cilj je bio osigurati bolju ravnotežu između privatnog i profesionalnog života radnika, kao i omogućiti porodicama da imaju kvalitetnije vrijeme zajedno. Vjerujemo da su takve mjere važne za socijalnu stabilnost i zdravlje radne snage, koji su, na kraju krajeva, temelj naše ekonomije.
Naravno, svaka odluka, posebno takva koja ima ekonomske implikacije, mora biti pažljivo praćena i evaluirana. Iako su ranije reakcije bile uglavnom pozitivne u pogledu zaštite radnika, razumijemo da postoje izazovi, naročito u maloprodajnom sektoru. Mi kao vlada želimo biti otvoreni za dijalog sa svim zainteresiranim stranama – sindikatima, poslodavcima i stručnjacima – kako bismo došli do rješenja koje neće ugroziti radna prava, ali istovremeno neće dovesti do negativnih ekonomskih posljedica.
Vlada mora analizirati i pratiti efekte svojih odluka i onda u skladu s analizom preuzimati potrebne mjere. Dok s jedne strane brojevi pokazuju da nema negativnih efekata kad je riječ o ostvarenom prometu u trgovinama, u decembru 2024. bio je veći za 22,5 miliona u odnosu na isti mjesec prošle godine, imamo izražene zahtjeve poslodavaca, naročito iz velikih trgovačkih centara, da razmotrimo mogućnost stvaranja pretpostavki i za rad nedjeljom.
Naravno da ćemo razmotriti tu mogućnost i primijeniti pozitivna iskustva drugih država, pa ako se to pokaže opravdanim, omogućiti radnu nedjelju određen broj dana u godini. Ta odluka onda podrazumijeva posebnu zaštitu prava radnika koji budu radili nedjeljom, što će podrazumijevati prije svega posebno plaćanje. Zato smatram da je jako važno da svaka izmjena bude zasnovana na realnim podacima i analizama. Naša odluka neće biti vođena samo trenutnim reakcijama, već dugoročnim interesima i održivošću tržišta rada i poslovnog sektora”, poručio je Nikšić.
Na polovini smo mandata ove vlade. Kako ga ocjenjujete generalno, kako ga poredite s vladom vašeg prethodnika ili s vašim prvim mandatom?
“Na polovini mandata možemo reći da je postignuto nekoliko ključnih ciljeva, posebno u oblasti zakonodavnog okvira kada je riječ o energetskoj nezavisnosti i stabilnosti, većeg izdvajanja za poduzetništvo, usklađivanje zakonodavstva s EU legislativom, te borbe protiv korupcije koja uključuje konačan početak primjene Zakona o sprječavanju korupcije i organiziranog kriminala koji smo donijeli u mom prethodnom mandatu. Posebno sam ponosan što je ova Vlada počela voditi računa o opstanku ljudi u ovoj zemlji, o mladima.
Prvi put Vlada je uvela program finansijske podrške za svako novorođeno dijete u Federaciji BiH. Tri energetska zakona donose energetsku stabilnost i nezavisnost Federacije BiH, usklađenu s EU legislativom, a dobili smo i Zakon o južnoj interkonekciji. Konačno počinje raditi i Federalni uskok, za što smo osigurali uslove, a čije ćemo rezultate rada tek gledati. Federacija je prvi put dobila i Registar pedofila i Zakon o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama u Federaciji BiH, a značajno su pooštrene sankcije za nasilnike izmijenjenim Krivičnim zakonom u Federaciji BiH.
Donijeli smo set zakona za unaprjeđenje poduzetničke infrastrukture, poticanje razvoja male privrede i društvenog poduzetništva u Federaciji BiH. Namjenska industrija danas bilježi značajne rezultate, umjesto zatečene stagnacije postaje motor razvoja. Nismo dozvolili gašenje kompanije Zrak, koja danas ima ugovorene poslove i svoje radnike. Ono što mogu kazati jeste da smo napravili iskorak skoro u svakom resoru, od socijalne politike, poljoprivrede, turizma, do kulture i sporta. Dovoljno je pogledati budžete ovih ministarstava.
Okončavamo pripreme za fiskalnu reformu, te radimo i na drugim reformama. Ali i dalje imamo mnogo posla. Upoređujući sa svojim prvim mandatom, ovaj period nosi određene izazove koji su specifični za sadašnju globalnu i regionalnu situaciju. Možda su neke reforme mogle biti brže provedene, ali zahtijevale su od nas više vremena za pripreme, dogovore i procjene. Naprimjer fiskalna reforma je epohalna, koju su, kao što znamo, svi najavljivali, ali se očito do danas niko time nije ozbiljno bavio. Postoje brojne oblasti koje treba unaprijediti.
Važno je da iz svake analize izvučemo naučene lekcije i da se fokusiramo na buduće korake koji će donijeti bolje rezultate za sve građane. Javnost je svjedok kako se mi ne bavimo onima koji su bili prije nas, za razliku od njih koji su se nama bavili i tada i sada. Jasno mi je da sada oni vide ono što nisu htjeli, smjeli ili znali uraditi dok su bili u prilici pa od nas očekuju da to sve provedemo odmah i sada. To je njihovo pravo, a naše je da radimo. Mi nismo došli da kritikujemo naše prethodnike, nego da uradimo ono što oni nisu, a kako bi svi građani imali bolje uslove života i rada”, rekao je premijer Federacije BiH Nermin Nikšić u ekskluzivnom intervjuu za Bloomberg Adriju.
FENA
Od kada je izvršena reforma penzionog sistema, tačnije onog dijela koji se odnosi na računanje vrijednosti buduće mirovine, ljudi se “znoje” pokušavajući izračunati koliko će im poštar donositi svakog mjeseca kada jednom prestanu raditi.
Kako bi olakšali ljudima, u Ministarstvi za rad i socijalnu politiku, na čijem čelu je ministar Adnan delić, su sačinili e-kalkulator, odnosno aplikaciju pomoću koje se može izraćunati visina buduće penzije. S tim u vezi još jednom su pojasnili kako se obračunava buduća penzija.
– Prema bodovnom sistemu u Federaciji BiH, penzija se izračunava na osnovu godina staža i visine prijavljenih plata. Na primjer, radnik koji je tokom 40 godina radnog staža imao prijavljenu prosječnu platu od 1.500 KM, ostvario bi godišnje 1 bod, što znači da bi ukupno sakupio 40 bodova do odlaska u penziju. Kada se to pomnoži sa važećom vrijednošću boda za 2024. godinu od 20,35 KM, takav radnik može očekivati penziju od 814 KM mjesečno. Međutim, ako bi doprinosi bili uplaćivani na niži iznos plate i konačna penzija bi bila značajno manja i obrnuto, veća plata od prosječne, znači i veću penziju.
Na primjeru plate od 3000 KM, koja je duplo veća od prosječne, znači da se za godinu dobiju 2 lična boda, te ukoliko se svih 40 godina rada ima po dva boda, to je ukupno 80 bodova. Kada se to pomnoži sa važećom vrijednošću boda za 2024. godinu od 20,35 KM, takav radnik može očekivati penziju od 1628 KM mjesečno.
Bitno je i istaknuti da se na navedeni način kroz formulu vrednuje svaki mjesec, odnosno dan, a lična ostvrena plata se stavlja u odnos sa prosječnom platom u tri decimale tako da, primjera radi, za jednu godinu osiguranik može ostvariti 1.73, 2, 67 i više, pa sve do maksimalnih 5 bodova za jednu godinu, navodi se u saopćenju Ministarstva.
Nakon toga dato je i uputstvo kako koristiti e-kalkulator.
– 1. Pristupite web stranici Ministarstva i odaberite opciju “E-kalkulator za izračun penzija.”
2. Unesite osnovne podatke, uključujući godine staža i godišnje iznose plata prema evidenciji FZ PIO (mogu se preuzeti sa listinga osiguranika koji se izdaje u Zavodu za penzijsko i invalidsko osiguranje).
3. Kalkulator automatski upoređuje unijete podatke sa prosječnim platama u određenim godinama i dodjeljuje odgovarajući broj bodova za svaku godinu.
4. Izračunava se ukupni broj bodova, koji se množi sa zakonski propisanom vrijednošću boda za tekuću godinu, piše Oslobodjenje.
5. Prikazuje se procijenjeni iznos penzije, koji korisnik može koristiti za daljnje finansijsko planiranje, pojašnjeno je iz Ministarstva.
Treba napomenuti da se na ovaj način uzimaju u obzir samo plate za koje su plaćeni doprinosi, kao i iznos na koji je radnik bio prijavljen. Rad na crno, rpijava ali bez plaćenih doprinosa, ili dobijanje dijela plate u koverti ni ovaj niti bilo koji drugi obračun buduće penzije ne uzima u obzir.
Prema javno dostupnim informacijama, iz SAD-a je tokom 2024. godine kroz stranu pomoć u BiH stiglo 39 miliona dolara, a za godinu prije je taj iznos bio čak 93,7 miliona dolara.
U komentaru za Klix.ba, ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković je kazao da ova odluka Trumpa pokazuje u kojem pravcu ide američka administracija.
“Američkim vlastima pod Donaldom Trumpom saveznici će biti oni koji poštuju odluke i stavove SAD-a. Ovo je prva naznaka koliko Milorad Dodik treba biti zabrinut. On očekuje podršku Trumpa, a imat će je ako odluči pratiti vanjsku politiku SAD-a koja je u 90 posto procesa suprotstavljena Rusiji. Sada i Dodik i Vučić dobijaju poruke da nema niti finansiranja, pa možda ni komuniciranja ako radite suprotno američkim interesima. Dodik sve što radi, radi suprotno američkim interesima. Ovo je potvrda da su te predstave za javnost i slavlja zapravo razlog da budu istinski zabrinuti”, rekao je.
Konaković je kazao da to trenutno vjerovatno remeti ljude koji u BiH ovise o finansiranju američke administracije, no poruka je jasna.
“Mislim da Dodik još dugo neće nositi one kačkete s Trumpovim likom”, zaključio je.
Sami sebi možete uplaćivati staž, koliko je to u novcu mjesečno u ovoj godini?
‘Nismo mi baš nemoćni’: RS podnosi tužbu sudu u Strasbourgu protiv Schmidta
Nikšić: Nikakve rupe u budžetu ne postoje, FBiH je finansijski izuzetno stabilna
Kako izračunati buduću penziju: Delićev digitron će sve olakšati
FOTO Zašto je Melania Trump netipična prva dama? Za sve je “kriva” njena prošlost
Konaković: Mislim da Dodik još dugo neće nositi kačkete s Trumpovim likom
Državljanka BiH ‘džeparila’ po Austriji: 45-godišnjakinja na čelu grupe koja je ukrala 100.000 eura
Vučić sprema atentat na Čanka? Bivši lider LSV-a tvrdi: Srbija će završiti u građanskom ratu
Bihać godinama ima problema sa pitkom vodom, nadležni obećavaju poboljšanje
Preminula je još jedna srebrenička majka, Hava Suljić: U genocidu joj ubijeni muž, oba sina…
Krajiški ponos na Šampion Junior Kupu Sarajevo 2025: Naši mladi nogometaši briljirali!
Njemačka firma trebala zaposliti stotine radnika u FBiH, ali sad se premišlja
Bh. državljanin uhapšen u Šri Lanci zbog krijumčarenja kokaina je internacionalni karate sudija iz Bihaća
Konaković: Ne sumnjam da će SDA podržati Sanju Vulić jer u meni vide svoj najveći problem
Za dio BiH izdato upozorenje: Budite spremni na smetnje, strukturalna oštećenja i rizik za povrede…
Nedeljko Elek se ogradio od Emira Kusturice jer je kritikovao Vučića
Almin Škrgić iz Bihaća ima samo 16 godina i vlasnik je 150 ovaca (VIDEO)
Nikšić uoči sjednice ESV-a: Odluka o minimalcu od 1.000 KM ostaje, razmatrat ćemo olakšice za veće plaće
Elvedina Muzaferija osvojila prve bodove ove sezone u superveleslalomu!
Delegacija Grada Cazina u službenoj posjeti Velikoj Kladuši: Podrška zajedničkim projektima i saradnji
-
Cazinprije 18 satiDelegacija Grada Cazina u službenoj posjeti Velikoj Kladuši: Podrška zajedničkim projektima i saradnji
-
USKprije 19 satiBišćanin pretukao dvojicu dječaka jer su bacali petarde
-
USKprije 19 satiVIDEO Drama kod Graničnog prijelaza Izačić: Pronađeno tijelo migranta, imao vidne povrede
-
USKprije 19 satiMinistar Rimac u Bihaću predstavio projekat unaprjeđenja zdravstvenog sistema u FBiH
-
BiHprije 19 satiRastu plate federalnim državnim službenicima, sudskoj vlasti i zaposlenima u javnim ustanovama
-
BiHprije 19 satiKošarac ne krije zadovoljstvo Trumpovom odlukom o obustavljanju američke pomoći: ‘Muk u Sarajevu, para više nema’