Sljedećih mjesec-dva predstavlja prekretnicu za budućnost BiH. Jedno posebno vrijeme, a nisam siguran da će se ponoviti za dugo vremena ako ga sada  ne iskoristimo, kazao je predsjednik HDZ-a BiH i HNS-a Dragan Čović.

Čović je kazao da “nikada nismo bili u situaciji da, dva mjeseca prije nego što Europska komisija treba donijeti odluku o eventualnom otvaranju pristupnih pregovora, u BiH dolazi visoko izaslanstvo iz EU (Tim Europa) kojega su predvodili predsjednica Europske komisije Ursula Von der Leyen, hrvatski premijer Andrej Plenković te njegov nizozemski kolega Mark Rutte”.

Odgovarajući na pitanje kako je doživio poruke visokih evropskih zvaničnika koji su bili u posjeti BiH, Čović kaže da su bila očekivanja da BiH dobije pregovarački status u decembru, ali da uvijek u EU ima par članica koje na potpuno drugi način gledaju na pitanje proširenja pa onda svaki argument koji im date svojim neradom koriste da se vrlo jasno ograde.

– Nizozemski premijer jasno je kazao ‘ja imam ozbiljnih problema u svom parlamentu, a želim pomoći, pa vi meni pomozite‘, citirao je Čović nizozemskog premijera Ruttea.

Predsjednik HDZ-a BiH i HNS-a dodaje da bi bilo realno da BiH dobije pristupni status, ali da EU neće ništa pokloniti Bosni i Hercegovini. Čović ističe da BiH danas nije zemlja koja plijeni pozornost visoke politike vodećih svjetskih država, tako da se nama bave uglavnom ambasadori tih zemalja. Pojašnjava da, upravo zbog toga, treba iskoristiti posjet visokog izaslanstva iz EU za jedan pozitivan zamah na putu ka EU.

– Ono što sad ne uradimo ostavit ćemo svojoj djeci za sljedećih 30 godina, a to ne smijemo uraditi, kazao je Čović.

Osvrćući se na komentare da je nedolazak hrvatskog premijera Andreja Plenkovića na sastanak s članovima Predsjedništva BiH zbog Željka Komšića izraz nepoštovanja prema BiH, Čović je kazao da je Komšić “teškom zloupotrebom već šesnaest godina drugi bošnjački član Predsjedništva BiH koji se predstavlja kao hrvatski”.

– Gospodin Plenković, a i ni jedan element vlasti u RH ne sastaje se s Komšićem, kazao je Čović u intervjuu za RTV HB.

– Sve drugo da je uradio Plenković bilo bi za pitanje ‘što to radi?‘, rekao je Čović dodavši da je ‘kamen zaglavni‘ Bosne i Hercegovine konstitutivnost naroda.

Osvrćući se na dogovor iz Laktaša koji su postigli partneri u vlasti na državnoj razini (HDZ BiH, SNSD i “Trojka”) oko ubrzanja svih važnih reformskih procesa, Čović je je kazao da se dobro zna što je dogovoreno te da su sve elemente predstavnici pet stranaka dogovorili za dva i pol sata.

– Spreman sam poslati poruku svojim kolegama. Ono što smo, gledajući se u oči, dogovorili na zadnjem susretu, idemo do kraja realizirati. Druge prilike da razgovaramo o zakonima koje smo skoro priveli kraju nećemo imati, kazao je Čović.

On je kazao da će se, ne provedu li se reforme (Zakon o sudu BiH, Zakon o sukobu interesa, Zakon o sprječavanju pranja novca…), otvoriti vrata međunarodnoj zajednici, OHR-u i PIC-u, da po BiH radi što god želi.

Na opasku da je “i predsjednik NiP-a Elmedin Konaković načelno kaže da je protiv toga da drugi Hrvatima biraju člana Predsjedništva pa da poslije toga izbjegava dogovor poput predsjednika SDA Bakira Izetbegovića”, Čović je kazao da je na pregovorima u Neumu Konaković bio najkonstruktivniji i da se sporazumom o formiranju vlasti između HDZ-a BiH i Trojke definiralo da se Izborni zakon mora promijeniti u roku šest mjeseci.

– Sad smo već u devetom mjesecu. Dovoljno smo tolerirali. Onda idemo promijeniti ono što možemo kroz Izborni zakon, rekao je Čović i dodao da predsjednicima pet stranaka u vlasti nema ništa sporno u prijedlogu izmjena Izbornog zakona koji je iskomuniciran u Laktašima.

– Ako se i promjeni Ustav svi će se moći kandidirati na svakoj listi, ali je jasno da će jedan predstavnik u Predsjedništvu biti onaj za kojega će dominantno ili većinski glasovati Hrvati, drugi Bošnjaci, treći Srbi, rekao je Čović dodajući da se predloženi prijedlog može implementirati i bez izmjena Ustava. Predsjednik HDZ-a BiH pak kaže da nije realno da se i zarez u Ustavu može promijeniti.

“Za tehničke izmjene Izbornog zakona onako kako ih je zamislio OHR i sama Centralna izborna komisija kaže da nisu u stanju provesti te nemaju novca za to”.

Čović je istakao da je saziv CIK-a do kraja nelegitiman te da je formirano mimo svih zakona.

– Onaj koji im je omogućio da se odbace apelacije u drugostupanjskom procesu na Sudu BiH danas je u pritvoru, predsjednik Suda BiH. Svi smo se složili da treba mijenjati dio Izbornog zakona koji se odnosi na SIP. Da imamo transparentnost u radu, a ne političke predstavnike koji će vam prekinuti brojanje glasova iz inozemstva kad vam zatreba, koji će kada su glasovi u Mostaru uvažavati preseljavanja iz jedne u drugu općinu u zadnjih pet dana da bi netko dobio glas više. U Uskoplju vam netko u sred brojanja zaustavi brojanje kada se shvatilo da će Hrvat biti gradonačelnik, rekao je Čović dodajući da CIK treba depolitizirati, ali ne treba mu dati da može mijenjati provedbene akte u izbornom procesu.

Čović je otkrio da se “raznim makinacijama prije tri godine pokušalo postići to da Hrvat ne bude gradonačelnik Mostara tijekom posljednjih lokalnih izbora”.

– Dao Bog, nije se uspjelo. Tada sam se svako pet-šest sati dopisivao s veleposlanicima SAD-a, EU, OHR-a, rekao je Čović otkrivajući da im je ukazao na brojne nepravilnosti na izborima u Mostaru te da su međunarodni dužnosnici istoga trenutka znali što se događa na terenu.

Predsjednik HDZ-a BiH kaže da su dva reformska zakona oko kojih ima prijepora Izborni zakon te Zakon o Ustavnom sudu. Dogovorena je, kaže, i reforma Ustavnog suda, tako da se dva suca biraju iz RS, četiri FBiH, a tri Parlamentarna skupština BiH.

Pojašnjava Čović i da su na sceni ogromna protivljenja da u ime Hrvata u Ustavni sud BiH bude imenovan Marin Vukoja te ga se osporava na različite načine.

– Pogledajte tko sada uime Bošnjaka sjedi u Ustavnom sudu BiH. Časni ljudi – dopredsjednica SDA koja je izravno otišla s te funkcije tamo, rekao je Čović.

Predsjednik HNS-a kazao poslao je poruku predstavnicima međunarodne zajednice.

– Nekada im se ne sviđa kada nešto kažete konstruktivno, jasno, glasno i bez uvijanja. Isto ja tražim od njih. Kada imate nešto kao problem, recite što je problem pa ćemo ga raspraviti. Ako je problem izričaj, promijenit ćemo ga. Ako je problem tehnike, popravit ćemo je. Ako je problem zakona, ako je problem bilo koje sfere života i resora u BiH gdje neka administracija ima neki viši interes od onoga što ga mi prepoznajemo, hajdemo sjesti oko toga razgovarati, rekao je Čović dodavši da je primarno zaštititi interes BiH i tih administracija.

– Koga bih ja trebao štititi do svoj narod i svoju domovinu BiH. Svi drugi su dobrodošli – poštujem ih sve, ali primarno ovi problemi koje danas imamo i koji se ističu u javnosti će formalno biti realizirani za deset godina. E sad, što ćemo raditi za deset godina. Oni koji budu u vlasti za deset godina će reći ‘oni koji su bili na vlasti prije deset godina su to uradili i sada imamo kaos na terenu‘, rekao je Čović.

Čović je kazao i da je Vijeće ministara na čelu s Borjanom Krišto napravilo ogroman iskorak, ali da to ne bi bilo moguće bez partnerstva sve tri strane u vlasti. “To traži sate i sate uvjeravanja”, rekao je Čović dodajući da se u ovom sazivu Vijeća ministra uradilo više nego u zadnjih deset godina.

Osvrćući se na izjave američkog veleposlanika Michaela Murphyja da koči provedbu projekta izgradnje južne plinske interkonekcije, Čović je pojasnio da se u tom projektu radi o naslanjanju HNK, ZHK, Kantona 10 i SBK na plinsku infrastrukturu iz Hrvatske te plinifikaciju.

– U Hrvatskoj bi trebalo spojiti Dugopolje s Imotskim. Prelazak granice bio bi kod Posušja, rekao je Čović dodajući da bi jedan krak plinovoda išao do Bugojna, a drugi do Mostara.

Čović je dodao da su taj plinovod Hrvati prepoznali kao strateški cilj.

– Što je problem? Kada smo kazali da to trebamo napraviti po najvišim europskim standardima, pripremili smo i Zakon o južnoj plinskoj interkonekciji. Jedan djelić tog zakona odnosi se na to tko će voditi taj proces, tko je taj operator. Inzistirati da to bude Bh. gas, ja sam se malo šalio jer sam smatrao da je to još uvijek za šale. Ne možete plin i gas miješati u BiH. U normalnom svijetu, kad prevedete na engleski, možete. Plin je strateški resurs, i ne budimo naivni oko tog resursa, rekao je Čović.

Čović se o tom pitanju izrazio kroz ilustraciju.

– Je li moguće da netko od mene traži da tvrtka koja nema ni jednog zaposlenog Hrvata i da sada vama netko kaže ‘ti će vama za deset godina raditi, to će provoditi, e pa stanite malo. Strateški interes…, nije sporno. Najviši standardi, nije sporno, to prolazi kroz naša područja, rekao je Čović i kazao da bi volio čuti od nekoga koji članak zakona koji je po tom pitanju predložio HDZ BiH i HNS nije dobar.

Čović je podsjetio da u FBiH imamo dvije elektroprivrede (EP HZHB i EP BiH), dva telekoma (HT Eronet i Bh. telecom) i dvije pošte (HP i BH poštu).

– Vlasništvo svih tih institucija je Vlada FBiH. Mi predlažemo da vlasništvo ove institucije, Južna plinska interkonekcija d. o. o., bude Vlada FBiH. Koji privatni interes, upitao je Čović.

Predsjednik HDZ-a BiH kazao je da je čuo i nebulozu da su hrvatski politički predstavnici spriječili Bh. gas da dobije uporabne dozvole.

– Pazite, ni zakon nije prošao procedure, rekao je Čović dodavši da Bh. gas nije partner za bilo što, a da bi bio mora biti zakon i dogovor.

On je kazao da se predlaže osnivanje poduzeća sa sjedištem u Mostaru.

– Da razlučimo vrlo jasno. Predlažemo da imamo zakon koji će definirati ulogu Južne plinske interkonekcije i mi predlažemo da to bude javno poduzeće u vlasništvu Vlade FBiH, kao što je to Bh. gas, sa sjedištem u Mostaru zato što je to strateški interes jednog naroda, rekao je Čović pojasnivši da će pratiti sve strateške interese, američke i europske.

– Ako imate neke primjedbe, neki članak, dajte. A, nemojte opće priče, da netko ruši Dayton. Koji Dayton, o čemu pričamo, mi gradimo Dayton na ovaj način, rekao je Čović dodavši da su vrlo jasno podijeljene nadležnosti između kantona, entiteta i BiH kada je u pitanju industrija i energetika.