Connect with us

BiH

Čović: Kome ja i HDZ treba da nešto dokazujemo? Ovo je posljednji trenutak da završimo Izborni zakon

Published

prije 1 godina

on

Pravo izvorište krize je nepoštivanje Ustava Bosne i Hercegovine. Mi moramo poštivati Ustav i njegovati ustavno domoljublje. Ako to uspijemo, onda će krize biti i rjeđe i kratko će trajati. Neće biti ovakvog intenziteta i neće se stvarati zabrinutost ni unutar zemlje, a niti u našem okruženju, izjavio je u intervjuu za Fenu dopredsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović.

On smatra da je problem u želji i potrebi da se ostvare politički ciljevi koji se nisu ostvarili kroz proteklih 15-20 godina, gdje se politika temelji na brojnosti i prikazuje građanskim konceptom, a koju odlikuje želja za dominacijom. Odgovor iz Republike Srpske je otpor koji prelazi u klasični separatizam. Niti jedno od toga, poručuje Čović, ne može proći u BiH.

“Zaglavni kamen Bosne i Hercegovine su njezina tri jednaka konstitutivna naroda. BiH se i kroz povijest uvijek bazirala na zajedništvu tri naroda i njihovom legitimnom predstavljanju. Kada se to naruši onda imamo ovakav ambijent za krize”, smatra Čović.

Govoreći o trenutnoj političkoj situaciji u BiH Čović kaže da je teško uopće definirati ko je pozicija a ko opozicija, obzirom da na različitim razinama vlasti postoje različite koalicije, a pri tomu i podijeljene ustavne ovlasti između raznih razina koje su prinuđene surađivati.

“S kim danas možete sjediti i nešto dogovarati a da to ima provedbu u praksi? To je pravo pitanje, kako provesti ono što dogovorite. Mi iz HDZ-a, pa i HNS-a, razgovaramo sa svima, da bude vrlo jasno. Zbog ovakve strukture BiH prinuđeni smo razgovarati sa svima. Otvorili smo razgovor s najvećim brojem stranaka koje imaju utjecaj kroz Parlamentarnu skupštinu BiH, odnosno parlamente entiteta. To ide teško jer su neki stavovi zakovani i polako se zauzimaju pozicije pred Opće izbore 2026. godine. Osobito zato što smo na prehodnim izborima ‘eliminirali’ SDA kao dominantnu stranku kod Bošnjaka. To je i doživljeno tako – kao eliminacija i naravno da ti ljudi žele danas stvoriti ambijent koji će im omogućiti dominaciju na predstojećim izborima”, ističe Čović.

Dodaje da HDZ BiH u tim razgovorima nudi i rješenja, a kao primjer navodi žurnu sjednicu Doma naroda PSBIH na kojoj bi se kao prve tačke dnevnog reda razmatrala dva evropska zakona, Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću te o Sudu BiH.

“Naravno, mi smo na dnevni red stavili i Izborni zakon, ali tek iza ova dva evropska zakona. time smo omogućili onima koji se hvale svojim odnosom prema evropskoj ambiciji Bosne i Hercegovine da to demonstriraju i u praksi, glasujući za zakone koje je Evropska unija postavila kao uvjet za otvaranje pregovaračkog procesa. Onda nam ostaje samo jedno pitanje, a to je da Vijeće ministara imenuje glavnog pregovorača i njegove zamjenike. Ukratko, to je način kako mislimo izaći aktualnih izazova”, pojasnio je Čović.

Po njemu je prioritet i usvajanje državnog budžeta a ako neko želi, dodaje, raspravljati o smjeni pojedinih dužnosnika to može učiniti i za dva ili tri mjeseca, nakon što se završe prioritetne aktivnosti oko evropskog puta BiH.

Kada je u pitanju hrvatska pozicija u BiH, Čović kaže da su tri ključna cilja – mir i stabilnost BiH, euroatlantske integracije i jednakopravnost tri naroda kroz poštivanje Ustava BiH.

“To je Izborni zakon koji se tiče legitimnog predstavljanja u Predsjedništvu BiH. Mislimo da je sada zadnji trenutak da to pitanje konačno završimo. Kada razgovaramo s njima, većina kolega se slaže oko toga, pa čak i javno istupa, da nije u redu da drugi Hrvatima biraju njihovog člana Predsjedništva. Međutim, mi već četiri ciklusa imamo dva bošnjačka člana Predsjedništva BiH, što god ko o tome kazao. To treba promijeniti. Hoćemo li za pet ili šest mjeseci doći u poziciju da možemo pričati o promjeni Ustava BiH, a time i provedbi presuda iz Strasbourga, volio bih da možemo. Mislim da je dvotrećinska većina teško dostižna i zato tražimo da se izmijeni Izborni zakon u pogledu izbora članova Predsjedništva BiH i da se barem tu situacija relaksira, jer za to imamo kapacitet”, kaže Čović.

Nekorektno je, dodaje, da partneri iz Sarajeva ne žele zaustaviti praksu izbora dva bošnjačka člana Predsjedništva BiH, a istodobno traže od Hrvata da „spašavaju situaciju“ i izvode zemlju iz institucionalne krize.

On negira ocjene da je pozicija člana Predsjedništva BiH protokolarna, jer je u sadašnjoj situaciji, kaže Čović, cijeli jedan konstitutivni narod potpuno odvojen od vanjske politike, kroz imenovanje diplomata, kao i iz monetarne politike jer se zna da Predsjedništvo imenuje upravu Centralne banke BiH. Tu postoji i isključivanje Hrvata iz vojne politike, jer Predsjedništvo imenuje čelnike OSBiH. Nadalje ističe i kako je Predsjedništvo formalni predlagač proračuna BiH.

“Nećemo dozvoliti da Hrvate u Predsjedništvu BiH predstavlja bilo tko do predstavnici koje će izabrati hrvatski narod. Ako se partnerima ne sviđa naš prijedlog, a ovo je jedan od deset prijedloga koji smo nudili u zadnjih 20 godina, neka oni ponude neki koji će osigurati reprezentativnost Hrvata i mi ćemo ga prihvatiti”, poručuje Čović.

On kaže da sadašnja križa teorijski može potrajati do izbora iduće godine, a ako se to dogodi, onda će se ona produbiti i dodatno produžiti. Rješenja, dodaje, nisu jednostavna, ali su moguća.

“Otišlo se predaleko, ali rješenje postoji. Moramo ga na neki način i uklopiti u pravni okvir Bosne i Hercegovine. Iako to danas izgleda dosta složeno, mislim da ima institucija koje na tom već rade i pokušavamo iznaći rješenje”, kaže Čović.

Kada je u pitanju uloga SAD i EU, on očekuje drugačiji način njihovog angažiranja u BiH. Ističe da domaći političari često koriste strance kao alibi, prebacujući na njih odgovornost za donošenje odluka.

“Dogodilo nam se ono što smo zazivali prije par godina. Umorili su se od nas i mi nismo više tema ni za jednim stolom. Jedno su vrijeme ovdje imali jako izražen interes. Slali su dosta jake ljude koji su ovdje u biti predstavljali vlast. Kad bi oni kazali da usvojimo neki zakon, mi bismo to usvojili. Ne možemo tako funkcionirati. Mi moramo čuvati i štititi interese BiH i ostati među onima koji žele pristupiti evropskoj porodici”, naglašava predsjednik HDZ-a BiH.

U razgovoru za Fenu Čović je odbacio tvrdnje kako se osobno nalazi pod međunarodnim pritiskom, ali dodaje i da se ne želi nikome pravdati, ni izvan BiH, ali ni na domaćoj političkoj sceni.

“Kolege s kojima radimo često kažu da HDZ ili ja osobno trebamo dokazati jesmo li za ovo ili za ono. Komu ćete se dokazivati? Zašto? Pa jedini smo koji iskreno želimo evropski put. Jedini koji jasno i glasno govorimo da želimo ustavom definiranu BiH kao svoju domovinu. Mi baš nikome ne čuvamo leđa. To su najbolje mogli osjetiti kolege iz opozicije Republike Srpske kojima smo kazali: ‘da bi mi nešto promijenili dajte vi pokažite dosljednost – da pratite evropski put i da uvažavate jednakopravnost i jednakost tri konstitutivna naroda’. Ostavili smo neki rok koji još uvijek traje da završimo ova pitanja i da onda potpuno drugačije postavimo stvari”, poručio je Čović.

Prokomentirao je i pozive da visoki predstavnik promijeni zakon kako bi se mogao imenovati novi ministar sigurnosti BiH na prijedlog oporbe iz Republike Srpske.

“Ako mi mijenjamo zakone ili ustav zbog krize, gdje smo stigli? Uostalom, neka mi kažu, je li Ministarstvo sigurnosti lošije funkcionira zato što nedostaje jedna osoba? Ja mislim da ono dobro funkcionira. Upravo taj Ustav je zaustavio rat i donio mir. Puno drugih stvari nije, ali je donio mir. I danas, bez obzira čija je ideja da visoki predstavnik to mijenja, je krajnje opasna i licemjerna prema BiH.

Na kraju je odgovorio i na pitanje o mogućim negativnim posljedicama narušenih partnerskih odnosa na državnoj razini po funkcioniranje vlasti u Federaciji BiH.

“Mi se trudimo Federaciju, s te strane, zaštititi. Ovdje imate redovitost komunikacije. Neke stvari idu sporo, ali skoro su sva pitanja došla na red – i ona kadrovska, i zakoni. Jedini zakon oko kojega smo imali problem, jer nam se opet neko potura izvana, jest južna plinska interkonekcija. Međutim, i to ćemo riješiti. Učinit ćemo sve da očuvamo stabilnost Federacije. Dosad smo uspjeli, a mislim da ćemo uspjeti i ubuduće”, poručio je Dragan Čović u razgovoru za Fenu.

Povezane teme:
Nastavi čitati

BiH

UIO PROVELA AKCIJU “LIVE 2”: Oduzeta roba vrijedna više od 250.000 KM namijenjena internet prodaji

Published

prije 5 sati

on

19. Juna 2026.

By

Ovlaštena službena lica Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH provela su operativnu akciju kodnog naziva „LIVE 2“ na području Regionalnog centra Tuzla, tokom koje je privremeno oduzeta velika količina robe stranog porijekla vrijedna oko 253.600 KM.

Akciju su realizovali službenici Odsjeka za provođenje propisa RC Tuzla, odnosno Grupe za sprečavanje krijumčarenja i prekršaja, nakon prikupljenih operativno-taktičkih saznanja o mogućim nepravilnostima u poslovanju jednog pravnog lica prilikom uvoza i distribucije robe.

Tokom kontrole prometa i porijekla robe utvrđeno je da za veći dio robe nije postojala zakonom propisana dokumentacija. Tom prilikom pronađeno je ukupno 10.975 komada različitih proizvoda, među kojima su bile dioptrijske i sunčane naočale, patike te drugi artikli namijenjeni internet prodaji putem takozvanih „live“ prodaja na društvenim mrežama.

Sporna roba je privremeno oduzeta, a njena ukupna vrijednost procijenjena je na približno 253.600 konvertibilnih maraka.

Iz Uprave za indirektno oporezivanje navode da su protiv odgovornih osoba preduzete sve zakonom propisane mjere i radnje zbog utvrđenih nezakonitosti.

UIO je ovom prilikom ponovo pozvala građane da prijave svaki oblik nelegalne trgovine, poreske ili carinske utaje putem otvorene linije 080 02 06 07. Kako ističu, svi pozivi su besplatni i potpuno anonimni.

Akcija „LIVE 2“ predstavlja nastavak aktivnosti UIO usmjerenih na suzbijanje sive ekonomije i zaštitu zakonitog poslovanja na tržištu Bosne i Hercegovine.

Nastavi čitati

BiH

Preminula Leđiba Ravlić: Osuđena za jedno od najbrutalnijih ubistava u Sarajevu

Published

prije 4 dana

on

15. Juna 2026.

By

Leđiba Ravlić, osuđena na 45 godina zatvora zbog svirepog ubistva svoje snahe Nermina Krajina, preminula je u Kazneno-popravnom zavodu Igman, potvrđeno je iz KPZ Sarajevo.

Prema riječima direktora KPZ Sarajevo Muniba Isakovića, Ravlić je 8. juna prebačena iz KPZ Zenica u Sarajevo zbog teškog zdravstvenog stanja. Bila je nepokretna i smještena u pritvorsku ćeliju sa još dvije osobe. Smrt je nastupila u jutarnjim satima 12. juna, a nakon obavljenog uviđaja kao uzrok smrti navedena je prirodna smrt.

Leđiba Ravlić i njen sin Goran Ravlić osuđeni su za jedan od najmonstruoznijih zločina koji su posljednjih godina potresli Bosnu i Hercegovinu. Sud je utvrdio da su mjesecima zlostavljali Goranovu suprugu Nerminu Krajinu, čije je tijelo pronađeno 2024. godine u stanu u sarajevskom naselju Pofalići.

Tokom suđenja javnost je bila suočena sa potresnim detaljima višemjesečnog mučenja. Prema optužnici, Nermina je bila izgladnjivana, vezivana, šišana, fizički i seksualno zlostavljana. Na njenom tijelu pronađeno je više od stotinu povreda, uključujući ugrize, opekotine, prijelome i druge teške ozljede.

Vještaci su u stanu pronašli brojne tragove krvi, a dokazi izvedeni tokom postupka ukazivali su na dugotrajno i sistematsko zlostavljanje koje je završilo smrću žrtve. Zbog težine i brutalnosti počinjenog djela, Sud Bosne i Hercegovine izrekao je Leđibi i Goranu Ravliću kazne od po 45 godina zatvora.

Slučaj ubistva Nermine Krajine ostao je upamćen kao jedan od najpotresnijih i najbrutalnijih zločina u novijoj historiji Sarajeva, izazvavši snažne reakcije javnosti širom zemlje.

Nastavi čitati

BiH

U Čapljini uklonjeno 150 zastava BiH postavljenih kao podrška Zmajevima na Svjetskom prvenstvu

Published

prije 6 dana

on

13. Juna 2026.

By

Dok su ovih dana iz svih krajeva Bosne i Hercegovine stizale poruke podrške nogometnoj reprezentaciji na Svjetskom prvenstvu, iz Čapljine dolaze informacije koje su izazvale brojne reakcije u javnosti.

Prema navodima čitalaca i pisanju portala Istraga.ba, radnici Elektroprivrede HZHB, uz prisustvo policijskih službenika, tokom jutarnjih sati uklanjali su zastave Bosne i Hercegovine koje su prethodnih dana bile postavljene u znak podrške reprezentaciji BiH na Mundijalu.

Kako se navodi, uklonjeno je oko 150 državnih zastava Bosne i Hercegovine.

Zastave BiH posljednjih sedmica mogu se vidjeti širom zemlje, od Sarajeva i Tuzle do Banje Luke i brojnih drugih gradova, gdje građani na različite načine iskazuju podršku reprezentativcima koji nastupaju na najvećoj svjetskoj nogometnoj smotri.

Međutim, u Čapljini je taj oblik podrške naišao na drugačiji epilog. Uklanjanje velikog broja državnih zastava izazvalo je negodovanje dijela građana koji smatraju da se radi o simbolima države i reprezentacije koja na Svjetskom prvenstvu predstavlja sve građane Bosne i Hercegovine.

Cijeli slučaj dodatno je privukao pažnju zbog ranijih presuda i odluka Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine koje se odnose na obilježja Općine Čapljina. Sud je ranije utvrdio da pojedina općinska obilježja nisu u skladu s principom ravnopravnosti svih građana, što ovu situaciju čini još osjetljivijom u očima javnosti.

Za sada nema zvaničnog saopćenja nadležnih institucija o razlozima uklanjanja zastava, niti je poznato na osnovu čije odluke je akcija provedena.

Dok reprezentacija Bosne i Hercegovine na Svjetskom prvenstvu okuplja navijače širom zemlje, događaji iz Čapljine otvorili su nova pitanja o odnosu prema državnim simbolima i načinu na koji se iskazuje podrška nacionalnom timu.

Nastavi čitati

BiH

Stiže velika promjena vremena u BiH: Nakon vrućina pad temperature i do 15 stepeni

Published

prije 1 sedmica

on

9. Juna 2026.

By

Nakon nekoliko dana pretežno sunčanog i vrlo toplog vremena, Bosnu i Hercegovinu krajem sedmice očekuje značajna promjena vremenskih prilika uz osjetan pad temperature, kišu i grmljavinske pljuskove.

Prema prognozama meteorologa, utorak i srijeda proteći će u znaku pravih ljetnih temperatura. Većina zemlje uživat će u sunčanom vremenu, dok se u poslijepodnevnim satima u centralnim, istočnim i jugoistočnim dijelovima Bosne, kao i u Hercegovini, očekuju lokalni pljuskovi praćeni grmljavinom.

Dnevne temperature tokom naredna dva dana kretat će se između 26 i 32 stepena Celzijusa, dok će na jugu zemlje dostići i 34 stepena.

Međutim, u noći sa srijede na četvrtak slijedi promjena vremena. Sa sjevera će pristizati veća količina oblačnosti, a zajedno s njom i kiša te lokalni pljuskovi sa grmljavinom koji će se tokom četvrtka proširiti na veći dio zemlje.

Najveća promjena osjetit će se kroz pad temperature. Tako se u četvrtak u većem dijelu Bosne očekuju maksimalne dnevne vrijednosti između 14 i 20 stepeni, što je i do 15 stepeni manje u odnosu na početak sedmice. U Hercegovini će zahlađenje stići nešto kasnije, pa će se tamo vruće vrijeme zadržati veći dio četvrtka.

Prema trenutnim prognozama, od petka slijedi stabilizacija vremena. Padavine će biti rjeđe i uglavnom lokalnog karaktera, dok će veći dio zemlje imati sunčano vrijeme.

Temperature će tokom petka i vikenda biti znatno ugodnije i kretat će se između 17 i 25 stepeni, dok će na jugu zemlje dosezati do 29 stepeni Celzijusa.

Dolazak hladnijeg zraka u četvrtak pratit će i pojačan sjeverni vjetar, koji će ponegdje imati i jake udare. U petak i tokom vikenda očekuje se slab do umjeren sjeverac i bura.

Nastavi čitati

BiH

U BiH uzgaja najskuplju papriku na svijetu: Kilogram dostiže cijenu od 20.000 dolara

Published

prije 1 sedmica

on

9. Juna 2026.

By

Dok mnogi poljoprivrednici uzgajaju provjerene kulture, Vesna Bošnjak iz usorskog naselja Omanjska odlučila je krenuti drugačijim putem. Na njenom imanju rastu deseci rijetkih i egzotičnih sorti povrća, voća i začinskog bilja, a među njima se posebno izdvaja Aji Charapita – paprika koju mnogi nazivaju najskupljom na svijetu.

Ova divlja peruanska sorta prepoznatljiva je po sitnim žutim plodovima, a na svjetskom tržištu, posebno u sušenom obliku, može dostići cijenu i do 20.000 dolara po kilogramu.

„Trenutno skidam zaperke s najskuplje paprike na svijetu – Aji Charapite. Evo, ova je već zametnula“, ispričala je Vesna u razgovoru za BHRT.

Iako je riječ o izuzetno cijenjenoj sorti koja se koristi u vrhunskim restoranima i dekorativne svrhe, Vesna priznaje da za nju u Bosni i Hercegovini ne postoji tržište koje bi moglo pratiti takvu vrijednost.

No, Aji Charapita samo je jedan od brojnih rariteta koje uzgaja. U njenim plastenicima nalaze se desetine neobičnih sorti paprika i više od 230 sorti paradajza, među kojima su medvjeđa šapa, divovsko volovsko srce, babuškina tajna i mnoge druge.

„Paprika ima između 70 i 80 sorti, a paradajza sigurno više od 230. Više ih ni ne brojim. Volim egzotične sorte, od začinskog bilja do povrća i voća“, kaže Vesna.

Za sebe ističe da je više kolekcionarka nego klasična poljoprivrednica. Većinu onoga što proizvede sama prerađuje, dok dio proizvoda prodaje na kućnom pragu, poljoprivrednim sajmovima i putem društvenih mreža.

 

Ipak, proširenje proizvodnje trenutno nije u planu. Razlog je nedostatak radne snage, problem s kojim se suočavaju brojna ruralna područja Bosne i Hercegovine.

„Prije je sve ovo bilo pod malinom, četiri duluma. Danas radim onoliko koliko mogu. Imam dva plastenika, dulum maline, stotinu grmova borovnice i to je dovoljno za kapacitete koje imam“, objašnjava.

Posebno je razočarana izostankom institucionalne podrške domaćim proizvođačima. Prisjeća se da su joj tokom sezone 2024./2025. uništena dva plastenika, ali da nije dobila nikakvu pomoć.

„Seljak nema gotovo nikakvu podršku. Nismo obeštećeni ni kada pretrpimo štetu. Dva plastenika su mi bila uništena, a niko nije pitao treba li pomoć“, kaže Vesna.

Uprkos brojnim izazovima, ova vrijedna poljoprivrednica ne odustaje od svoje strasti. Na njenom imanju i dalje će rasti rijetke sorte koje se rijetko mogu vidjeti u Bosni i Hercegovini, čineći njen plastenik jedinstvenim mjestom za ljubitelje neobičnih biljaka i domaće proizvodnje.

 

Nastavi čitati

BiH

BH Fanaticosi uputili poziv navijačima pred Mundijal: „Obucite plavo i budite naš 12. igrač“

Published

prije 1 sedmica

on

9. Juna 2026.

By

Najvatreniji navijači nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine, BH Fanaticosi, uputili su otvoreno pismo svim navijačima Zmajeva koji će prisustvovati utakmicama Svjetskog prvenstva 2026. godine u SAD-u, Kanadi i Meksiku.

Uoči početka najveće svjetske nogometne smotre, BH Fanaticosi pozvali su sve navijače da se pridruže zajedničkim korteima do stadiona u Torontu, Los Angelesu i Seattleu, te da zajedno stvore atmosferu za pamćenje.

„Dragi prijatelji, sugrađani i navijači Bosne i Hercegovine širom svijeta, dugo iščekivani Mundijal kuca na vrata. Za koji dan se vidimo na drugom kraju svijeta kako bismo svi zajedno pružili maksimalnu podršku našoj jednoj jedinoj na njenom putu kroz turnir“, poručili su iz BH Fanaticosa.

Istakli su da ih još uvijek nose uspomene sa Svjetskog prvenstva u Brazilu 2014. godine, kada je Bosna i Hercegovina prvi put nastupila na Mundijalu, te vjeruju da će i predstojeći turnir ostati upamćen kao veliki fudbalski praznik.

Poseban apel upućen je navijačima da na tribinama budu odjeveni u plavu boju kako bi bh. sektor bio što upečatljiviji.

„Kako bi naša tribina na dan utakmice bila što jednobojnija, pozivamo sve navijače Bosne i Hercegovine da se obuku u plavu boju“, naveli su.

Iz navijačke grupe naglasili su da će korteo i navijanje predvoditi članovi BH Fanaticosa te zamolili sve prisutne da poštuju pravila i upute organizatora kako bi atmosfera bila na najvišem nivou.

Podsjetili su i na nedavnu utakmicu u St. Louisu, gdje, prema njihovom mišljenju, navijačka podrška nije bila na nivou koji se očekuje od bosanskohercegovačkih navijača.

„Još više osjećamo odgovornost da svijetu pokažemo najbolje lice naše grupe, naših navijača i, naravno, Bosne i Hercegovine. Zato pripremimo ruke i dlanove, šalove i ljiljanke, ponovimo navijačko gradivo i budimo 12. igrač našoj reprezentaciji u podvigu ka historijskom uspjehu“, poručili su BH Fanaticosi.

Bosna i Hercegovina nastupit će u grupi B Svjetskog prvenstva, a prvi meč igra 12. juna protiv Kanade. Zmajeve potom očekuju dueli protiv Švicarske 18. juna i Katara 24. juna.

Nastavi čitati

Najčitanije