Connect with us

BiH

Crna Gora odbila Dodikov poziv za učešće u izgradnji HE Buk Bijela

Published

prije 11 mjeseci

on

Ministarstvo energetike i rudarstva Crne Gore odbilo je poziv predsjednika RS-a Milorada Dodika o učešću te države u izgradnji ove hidroelektrane.
“Za Ministarstvo energetike i rudarstva Crne Gore pitanje izgradnje hidroelektrane ‘Buk Bijela’ je završeno još 2004. godine skupštinskom Deklaracijom o zaštiti rijeke Tare, ali i UNESCO-vim izvještajem iz 2005. godine čime je stavljena tačka na ideje o gradnji hidroelektrana na ovom području koje bi mogle uticati na ‘suzu Evrope'”, navedeno je iz ovog resora podgoričkim “Vijestima”.To je odgovor na pitanje da li bi Crna Gora mogla učestvovati u ovom projektu, ako bi prema najvama visina brane bila niža čime akumulacija ne bi ulazila na teritoriju Crne Gore i ne bi imala utjecaj na zaštićeno područje rijeke Tare.

“U strateškim dokumentima Crne Gore taj dio se ne tretira u energetskom smislu, kao ni u biznis planovima EPCG. Ministarstvo energetike i rudarstva se neće baviti hipotetičkim situacijama, već relevantnim pokazateljima i dokumentima i važećom legislativom Crne Gore koja zabranjuje gradnju na tom prostoru. Što se tiče procjena uticaja na životnu sredinu, tu je nadležno ministarstvo u čijem resoru je ekologija”, navedeno je u odgovoru ovog Ministarstva.

Dodik je prošle sedmice, na sastanku sa predsjednikom crnogorske Skupštine Andrijom Mandićem, uputio poziv Crnoj Gori da se uključi u projekat izgradnje hidroelektrane “Buk Bijela” na Drini kod Foče i da ga više ne blokira.

U saopštenju iz Dodikovog kabineta je tada navedeno da “ukoliko ima nastojanja da se Crna Gora vrati u taj projekat, predsjednik Milorad Dodik izrazio je spremnost da to prihvati”.

“Mi nudimo Crnoj Gori da se uključi u ovaj megaprojekat. Ako neće, onda da nas ne blokiraju”, poručio je Dodik.

On je rekao da projekat sada ne zadire i ne potapa vode u Crnoj Gori. Naveo je i da Crna Gora već duže vrijeme postavlja problem za Bilećko jezero, kao i da su tražili “da se održi sastanak u Trebinju na kome će učestvovati ministri energetike i direktori Elektropriveda, kao i drugi važni ljudi i da se kroz dogovor to rješava”.

Vlada Crne Gore, čiji je predsjednik bio Milo Đukanović je u aprilu 2004. godine dala načelnu saglasnost da sa Republikom Srpskom gradi HE “Buk Bijela”. Tada je predviđana visoka brana, a njena akumulacija dolazila bi do ušća Tare i Pive na crnogorskoj teritoriji.

Nakon toga došlo je do protesta ekoloških organizacija i građana, koji su protiv izgradnje skupili preko 11 hiljada potpisa i predali peticiju Skupštini. Parlament je u decembru iste godine glasovima opozicije, dijela manjinskih stranaka i SDP-a usvojio Deklaraciju o zaštiti rijeke Tare.

Nakon toga u RS-u je rađen novi projekat kojim je predviđena niža visina brane, a dodata je još jedna hidroelektrana na Drini, nizvodno blizu Foče.

Zatim su projekat njihove izgradnje započele RS i Srbija, koji su o tome potpisali sporazum 2020. godine. Finansijeri bi bili Elektroprivreda Srbije i Elektroprivreda Republike Srpske kroz zajedničko preduzeće “Hidroelektroenergetski sistem Gornja Drina”.

Raspisan je i tender za izvođače, a proteklog ljeta dostavljene su tri kineske ponude.

Međutim, sve je prolongirano jer su, u međuvremenu pokrenuta dva spora – prvi pred Ustavnim sudom BiH oko koncesija, jer državne vlasti BIH smatraju da imovina u graničnom pojasu ne pripada entitetima već državi BiH, a drugi pred UNESCO-om, kojeg je inicirala Crna Gora zbog mogućeg negativnog uticaja na Taru, odnosno prostor Nacionalnog parka “Durmitor”.

Iz Elektroprivrede Crne Gore naveli su da prate dešavanja u vezi sa ovim sporovima, kao i da znaju da je prvi spor okončan nedavno, jer su dvije elektroprivrede, ERS i EBiH postigle dogovor da dobiju po 25 posto udjela u ovom objektu, a da Republika Srbija dobije preostalih 50 posto.

“Što se tiče drugog spora, jula 2021. godine, ministarstva ekologije Crne Gore i Republike Srpske dogovorila su se o formiranju ekspertskog tima koji će ispitati mogući uticaj HE ‘Buk Bijela’ na rijeku Taru u Crnoj Gori. Jula 2023. BiH i Crna Gora osnovale su zajedničku radnu grupu za rješavanje problema u vezai sa projektom HE ‘Buk Bijela’. Tada je u dogovoru posredovao sekretarijat energetske zajednice. Iz Vlade Republike Srpske je saopšteno da će uraditi dodatnu ekološku studiju kako bi se analizirali efekti gradnje hidroelektrane na Nacionalni park ‘Durmitor’ u Crnoj Gori koji je pod zaštitom organizacije Unesko. U odluci Odbora za svjetsku baštinu je istaknuto da BiH mora procijeniti potencijalni utjecaj na životnu sredinu projekta HE ‘Buk Bijela’, koja je planirana na rijeci Drini u BiH, na visoke prirodne vrijednosti Durmitora i na rijeku Taru. Zatraženo je od država BiH, Crne Gore i Srbije da održe kontinuitet rječnog eko-sistema i neometan tok rijeke, kao i da BiH i Srbija moraju osigurati i procjenu potencijalnih uticaja kroz stratešku procjenu uticaja na životnu sredinu, i to u saradnji sa Crnom Gorom”, saopštili su iz EPCG.

klix

Povezane teme:
Nastavi čitati

BiH

Krivična prijava protiv igumana Luke: “Poruka da će mrtve u šehidskom mezarju pokrstiti”

Published

prije 38 minuta

on

22. Januara 2025.

By

Bošnjački odbornici u Skupštini općine Srebrenica, bošnjačka udruženja koja djeluju u ovom gradu, te mještani Kragljivoda potpisnici su krivične prijave protiv igumana manastira Karno Srebrenica Luke Babića, koju su danas predali Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA) i Tužilaštvu Bosne i Hercegovine.
U krivičnoj prijavi je navedeno da je “uz pomoć njemu poznatih suizvršilaca organizirao, bez prethodne saglasnosti, potajno i protivpravno upao u muslimansko mezarje u selu Kragljivode kod Srebrenice 19. januara ove godine. U njemu je, pored nišana, postavio krstove.”
Sve je, kako stoji u krivičnoj prijavi, uradio “u namjeri da izazove vjersku i nacionalnu netrpeljivost i da uznemiri lokalno stanovištvo”, piše Stav.
Dalje se navodi i da se time “poslala poruka većinskom muslimanskom stanovništvu Kragljivoda da ukopani u mezarju nemaju ni mrtvi svoj mir i da će vjerski službenik druge vjere mrtve pokrstiti”.
Postavljanje krstova u šehidskom mezarju u naselju Kragljivode, kod Srebrenice, porodice žrtava vide kao sramotan čin koji predstavlja duboku povredu dostojanstva šehida ukopanih na ovom mezarju. Građani Mjesne zajednice Osatica obratili su se nadležnima u Općini Srebrenica, Policijskoj stanici Srebrenica i na adresu EUFOR ALTEA/LOT Bratunac sa zahtjevom za zaštitu osnovnih ljudskih prava, a zbog, kako navode, uznemiravanja. Samo dan poslije, krstovi su uklonjeni iz šehidskog mezarja. Navodno ih je uklonio mještanin Srbin, dok iguman Luka optužuje “islamske fanatike” da su ih ukrali.
Na Facebook stranici Manastira Karno 20. januara uz fotografije sa šehidskog mezarja Kragljivode, na kojima se vidi iguman Luka i Srbi koji nose i postavljaju krstove ispisane su poruke koje niti jednog trenutka ne pozivaju na suživot i međusobno uvažavanje, već naprotiv, šire mržnju i vrijeđaju Bošnjake.
“Na Bogojavljenje na srpskom groblju srodnici streljanih Srba vratili ukradena spomen obeležja mučenicima ubijenim zbog srpskog imena i vjere pravoslavne u Prvom ratu, koji su islamski fanatici ukrali i na njihovim kostima podigli mezarje.
Parastos je služio Arhimandrit Luka s vernim narodom i dostojno prekadio vinom i tamjanom mošti Mučenika. Krv ovih Mučenika vapi na Nebo već dugo. Na Bogojavljenje Bog se javi i Pravda se projavi. Vinovnici sramnog čina krađe spomen obeležja i džamijanja srpskih kostiju još se usuđuju da nas nazivaju ‘nečastivima”, a upravo njihova reakcija je bila kao đavo kad vidi ČASNI KRST. BOG SE JAVI VAISTINU SE JAVI !!!”
Nastavi čitati

BiH

Fadil Novalić slavi u zatvoru: “Dragi moji prijatelji, obradovala me je ova vijest”

Published

prije 3 sata

on

22. Januara 2025.

By

Presuđeni bivši premijer Federacije BiH Fadil Novalić u srijedu, 22. januara ponovo se oglasio na društvenoj mreži Facebook.

Ovaj put se pohvalio brojem pratitelja na društvenim mrežama.

 

“Dragi moji prijatelji, obradovala me je vijest da moja stranica ima 45.000 pratitelja. Hvala Vam”, napisao je.

 

Podsjetimo, Novalić, koji je osuđen na četiri godine zatvora zbog zloupotrebe prilikom javne nabavke medicinskih respiratora iz Kine tokom pandemije koronavirusa izdržava četverogodišnju zatvorsku kaznu u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija Bosne i Hercegovine, u Vojkovićima.

Nastavi čitati

BiH

Oglasio se SDP o protestima: “Većina je za minimalnu platu, nastavljamo borbu”

Published

prije 3 sata

on

22. Januara 2025.

By

U toku trajanja protesta poslodavaca ispred zgrade Vlade Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) oglasio se SDP. Iz ove stranke su na Facebooku objavili fotografiju uz kratku poruku, piše Klix.
“Većina je za minimalnu platu. SDP će nastaviti borbu za radničko dostojanstvo”, naveli su iz SDP-a.Kao glavni zahtjev poslodavaca navedena je hitna suspenzija i revizija odluke o minimalnoj plati na način da 700 KM bude oporezivo, a 300 KM neoporezivo.

Pozvali su parlament na odgovornost i da sankcionišu djelovanje premijera Nermina Nikšića (SDP).

Prema posljednjim procjenama protestu je prisustvovalo između 1.000 i 2.000 osoba.

Nastavi čitati

BiH

Poduzetnik Šaban Efendić: Neka smanje oporezivi dio, a mi ćemo podići dodatno plate radnicima

Published

prije 3 sata

on

22. Januara 2025.

By

Poduzetnik Šaban Efendić jedan je od mnogobrojnih poslodavaca koji su danas došli na protest pred zgradu Vlade Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) u Sarajevo.

On je u izjavi za Klix.ba kazao da se odazvao protestu kako bi podržao zahtjeve privrednika koji su upućeni Vladi FBiH.

“Vlada FBiH bi trebala da razgovara s nama, da se konsultuje s nama, mi smo ti koji punimo budžete, a ne da preko noći donose odluke kao u nekim komunističkim sistemima ili autokratnim gdje autokrata preko noći donese neku odluku i kaže: ‘Mora biti ovako'”, kaže Efendić.

Dodaje da je privreda u BiH izdržala i veće namete i da je tek odnedavno situacija poboljšana te je privrednike strah pogoršanja.

“Očigledno da žele da pune budžete i krpe rupe. Mi nismo protiv ove minimalne plate, plata neka ide i više. Ovo što se oporezuje, neka se smanje oporezivi dio za 200 ili 300 maraka, a mi ćemo još više podići platu radnicima”, poručuje Efendić.

Mnogi od privrednika zbog straha od inspekcije nisu htjeli pred kamere. Kažu da su u posljednjem periodu izloženi velikom pritisku.

Na protestu je bio manji broj radnika te su većinom prisustvovali poslodavci.

Nastavi čitati

BiH

Poslodavaci pred Vladom FBiH u Sarajevu blokirali saobraćaj: “Đavo nek vas nosi, visoki su doprinosi”

Published

prije 5 sati

on

22. Januara 2025.

By

U toku su veliki protesti poslodavaca pred zgradom Vlade Federacije BiH u Sarajevu. Protest se održava zbog odluke o minimalnoj plaći od 1.000 KM koju je Vlada donijela, a istovremeno nije smanjenja stopa doprinosa, piše Faktor.
Okupljeni su blokirali saobraćaj. Skandiniraju “Nametnuti izađi”. Među transparentima su natpisi “Đavo nek vas nosi, visoki su doprinosi”, “Veća plaća Da skupi Tuarezi Ne”, “Udruženja vam poručuju: Od vrlih nameta, nema salameta”…
Nastavi čitati

BiH

Raspodjela 592 miliona KM: Objavljeno ko će sve u FBiH dobiti povišice i veća primanja

Published

prije 5 sati

on

22. Januara 2025.

By

Federalno ministarstvo rada i socijalne politike predstavilo je budžet za 2025. godinu u iznosu od 592 miliona KM, koji je usmjeren na unaprjeđenje socijalne zaštite i pružanje podrške najranjivijim kategorijama društva.

Najveći dio budžeta, 531 milion KM, namijenjen je podršci najranjivijim članovima društva, među kojima se posebno izdvajaju sredstva za naknade osobama s invaliditetom u iznosu od 285 miliona KM. Za naknade civilnih žrtava rata, odnosno ranjene civile, roditelje ubijene djece i žrtve ratnog zločina silovanja, obezbijeđeno je 26 miliona KM, dok je za naknade roditeljima njegovateljima, koji brinu o članovima porodice sa 100 postotnim invaliditetom, predviđeno 39 miliona KM, što omogućava mjesečnu naknadu od 1.000 KM, u odnosu na 619 KM u protekloj godini, saopćeno je iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.

Posebna pažnja za djecu

Posebna pažnja posvećena je djeci, pa je za dječiji dodatak osigurano 166 miliona KM, što će omogućiti isplatu od 190 KM po djetetu za oko 70.000 djece u Federaciji. Također, za svako novorođenče u Federaciji BiH predviđena je jednokratna podrška od 1.000 KM, za što je osigurano 15 miliona KM.

Podrška penzionerima kroz različite programe iznosi 2,24 miliona KM, od čega su dva miliona KM namijenjena za banjsko liječenje i rehabilitaciju, dok su dodatna sredstva usmjerena na podršku radu udruženja i organizacija koje zastupaju prava ove populacije.

S ciljem jačanja kapaciteta centara za socijalni rad u Federaciji BiH izdvojeno je 3,7 miliona KM, što uključuje sredstva za administrativnu obradu socijalnih davanja po federalnim propisima u iznosu od 1,7 miliona KM, dok je dva miliona KM predviđeno za infrastrukturne projekte koji će unaprijediti uslove rada ovih ustanova.

Za razvoj socijalnih usluga u lokalnim zajednicama planirano je šest miliona KM, od čega su značajna sredstva usmjerena za podršku u radu javnih kuhinja, domova za djecu bez roditeljskog staranja i domova i dnevnih centara za starije osobe, dnevnih i servisnih centara za djecu i osobe sa invaliditetom i teškoćama u razvoju, kao i za podršku organizacijama koje rade na poboljšanju položaja djece i osoba s invaliditetom.

Posebnu pažnju Ministarstvo je i ove godine posvetilo zaštiti žena i djece žrtava rodnozasnovanog nasilja, za što je i u 2025. godini planirano 1,5 miliona KM.

Socijalno zbrinjavanje

Za ustanove trajnog socijalnog zbrinjavanja osigurano je pet miliona KM, od čega će dva miliona KM biti usmjereno na unaprjeđenje usluga, a tri miliona KM na obnovu postojećih i izgradnju dodatnih objekata.

Za program podrške zapošljavanju ranjivih kategorija stanovništva planirano je 28 miliona KM, uz poseban fokus na dugotrajno nezaposlene, žene i osobe s invaliditetom.

U 2025. godini za organizaciju i obilježavanje Dječije nedjelje u gradovima Federacije BiH predviđeno je 200.000 KM, dok je za podršku stanovništvu kroz programe Crvenog krsta planirano 830.000 KM, od čega dio sredstava za socijalno ugrožene porodice i pakete podrške porodiljama, a dio za provođenje programa zapošljavanja i pružanja socijalnih usluga u kući, gerentodomaćica.

Osim navedenog, Ministarstvo je osiguralo 500.000 KM za osnivanje Porodičnog fonda, kao i isti iznos za uspostavljanje Zavoda za socijalnu zaštitu, čime se dodatno jača institucionalni okvir socijalne zaštite u Federaciji BiH.

Federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić istakao je da ovaj budžet nije samo finansijski okvir, već i poruka da država prepoznaje i aktivno odgovara na potrebe svojih građana, piše Fokus.

– Svaka stavka našeg budžeta odražava našu posvećenost pružanju sigurnosti i podrške građanima, naše nastojanje da prepoznamo potrebe u društvu i adekvatno ih podržimo. Ovaj budžet je, s jedne strane pokazatelj brige o najugroženijima, a s druge, naša vizija razvoja sistema socijalne zaštite i osnaživanje usluga u lokalnim zajednicama – poručio je ministar Delić, navodi se u saopćenju.

Nastavi čitati
Advertisement

Najčitanije

✕