BiH
Cvijanović o BiH u NATO-u: Njima ne trebaju sistemi koji sami sa sobom ne mogu izaći na kraj
Predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović komentirala je o kojim temama u bh. političkom životu (ne) postoji konsenzus te šta je sa NATO putem BiH.
Cvijanović je govorila o prvim utiscima obnašanja nove funkcije, planovima i budućim odnosima u Predsjedništvu BiH.
“Naši govori na konstitutivnoj sjednici su pokazali kakve su naše politike, po tim govorima se sve moglo prepoznati. Ja ostajem dosljedna svom političkom radu, kao neko ko poštuje Ustav koji nas može držati okupljenim. Apsolutni sam legalista, znam da sam izabrana u Republici Srpskoj, da postoji veza onih koji su na nivou BiH sa nivoom RS-a, da svi moramo i te kako voditi računa o stavovima institucija RS-a. Od toga niti želim niti mogu da pobjegnem. Pri tome, ne sporim nikome drugom da ima veze sa svojim entitetom i područjem na kojem je izabran. Izabrani smo po dejtonskim pravilima i ne možemo glumiti da je nešto drugačije”, kazala je Cvijanović.
Komentirala je i govor Željka Komšića tokom inauguracije novog sastava državnog Predsjedništva, posebno dio koji se tiče puta BiH ka članstvu u NATO savezu.
“Može se on zalagati za to, ali ako to već radite, ili se zalažete za neka druga članstva, morate uvažiti realnost koja je takva da o tom pitanju morate da imate jednoglasan stav svih. Što se Republike Srpske tiče, mi kažemo da saradnja sa NATO-om nije problem, ali opredijeljenosti za članstvo nema. S treće strane, vidim da nema te opredijeljenosti ni u okviru NATO saveza, ni njima nisu potrebni sistemi koji sami sa sobom ne mogu izaći na kraj”, naglasila je Cvijanović.
Smatra i da je moguće da će se Denis Bećirović ponašati rigidnije od Šefika Džaferovića.
Cvijanović predsjedava Predsjedništvom BiH narednih osam mjeseci i ističe kako ima plan za poboljšanje rada te institucije, a prvi intervju dala je za Glas Srpske.
Zašto Vam je zasmetala izjava bivšeg člana Predsjedništva Mladena Ivanića da nećete moći da se dogovorite ni o jednom pitanju?
Nije mi zasmetalo. Prosto razmišljam zašto je on sada pozvan da to komentariše. Šta on smatra da je dogovor? Da se pravimo mrtvi što se neko odmetnuo? Nikad nije uložio nijedan veto jer je smatrao da tamo teče med i mlijeko. Imam namjeru da se dogovaram, ali ne i da dozvolim uzurpaciju nadležnosti, a naročito nemam namjeru da se pravim da ne postojim dok druga dva člana rade nešto na štetu RS-a. Poštujem Ustav i ustavne nadležnosti i želim da vidimo šta možemo iskoordinisati. Za stvari koje su dobre, ako tamo ima volje, ja sam na raspolaganju. Ako je tamo volja da uzurpiraju nadležnosti RS-a i satiru njene interese, onda ću se tome usprotiviti i to ne izmišljenim, već ustavnim mehanizmima.
Sigurna dvotrećinska većina za to što govorite u NSRS ne postoji.
Možda i postoji, vidjećemo. U formalnom smislu kao podrška za izbor vlade je i nema, ali tu i nije potrebna. Za ove stvari o kojima sam govorila će biti potrebna. Ako srpski član Predsjedništva odluči da dođe u NSRS nakon potezanja veta, to ne znači da poslanici tamo treba da se obračunavaju s njim, govore da ga vole ili ne vole. Treba da se bave temom i svako od njih će biti odgovoran zbog te teme. Namjera mi je da svaki put kad se tako nešto desi razgovaram sa svim poslaničkim klubovima i objasnim zašto je pokrenuto pitanje vitalnog interesa.
Prije sjednice?
Da. I onda je sva odgovornost na njima. I nije bitno ko je član Predsjedništva, nego je važna tema.
Bilo je zamjerki na račun Milorada Dodika da te sjednice saziva samo da bi se obračunao sa opozicijom.
To nije tačno. To su bile važne stvari koje su zahtijevale odgovoran politički odnos. To što se opozicija nije htjela baviti temom završilo je tako kako je završilo na izborima. Ta pitanja su pokretana jer je za to postojala potreba. Svaki iole ozbiljan političar koji ne razumije da je NSRS konačna instanca za stupanje na snagu odluka Predsjedništva BiH, ne razumije ništa o politici. Imaću vremena i volje da objasnim proceduru i tražim podršku, na njima je da odluče.
To je praktično nova praksa. Dodik to nije radio.
On je računao da ljudi razumiju šta je tema koja treba da nas okuplja.
Ivanić nije potezao veto, a prije njega tokom osam godina mandata Nebojša Radmanović je povukao taj potez tek nekoliko puta.
Sve zavisi od pristupa poslu. Zašto da ne tražite zaštitu od Narodne skupštine ako imate pravo na to? Možda Ivanić sve ovo ovako komentariše jer on veto nikada nije tražio. A imao je na raspolaganju ta dva koraka, prvi da nešto zaustavi, a drugi da o tome pita Skupštinu.
Spoljna politika već decenijama je rak-rana odnosa u BiH, a protekle četiri godine potpuno se raspala i vođena je na više kolosijeka. Da li ju je moguće vratiti u takoreći normalne tokove?
Pokušaćemo. To je jedan od zadataka. Da vidimo možemo li to kanalisati na ispravan način, da se saopštavaju usaglašeni stavovi, a ne da imamo slobodne strijelce. To je bilo mučno u prošlom mandatu jer ste imali ministra spoljnih poslova koji je iznosio svoj, i stav partije. Ali to nije nikakva novost. Toga je bilo i ranije, sad smo to učinili temom. Uvijek je postojala neka uzurpacija. Mi smo to učinili dostupnim javnosti. Niko nije ćutao. Dodik nije ćutao. Neki možda jesu. Potrebno je sve to dovesti u red, to je zadatak Predsjedništva, a onda da Vijeće ministara slijedi tu usaglašenu politiku.
Ranije je toga ipak bilo manje. Za vrijeme mandata već pomenutog Nebojše Radmanovića nije se događalo da član Predsjedništva ode u UN i iznosi neusaglašen stav. Ili je bio usaglašen ili ga nije bilo nikako.
To je bila dobra praksa. Ili imate usaglašeno ili nemate stav, ali nedopustivo je da neko nastupa, a da to prethodno nije dogovoreno. Da neko uzurpira sve i ode pričati po svijetu ono što misli on ili njegova partija. Ministarstvo spoljnih poslova prati politiku Predsjedništva, a ne samo jednog člana. To smo sada doživjeli kao vrhunac nereda u spoljnoj politici i ništa time BiH nije dobila, naprotiv.
Da li je bilo grešaka u kadrovskoj politici, odnosno da li je Republika Srpska mogla da spriječi da osobe kao što je Sven Alkalaj budu imenovane u Misiju pri UN?
Ne možete baš uvijek postaviti sve stvari kako vama odgovara. Zamislite da ambasadora kog predloži RS osporavaju druga dva člana. Nikad nikog ne bismo imenovali. Postoji nepisano pravilo da svako nosi odgovornost za svoje prijedloge, ali oni se i pored toga ne mogu ponašati kao slobodni strijelci.
Dijelite li stav da kadar iz RS-a treba da bude ministar vanjskih poslova?
Ostaje taj stav, to je jedan od orijentira u ovim pregovorima u koje ulazimo.
Već na startu pregovora iz SNSD-a poručujete da ćete vi odrediti ko će biti partner iz FBiH. Ko je taj partner?
Važno je da mi imamo taj dogovor sa HDZ-om BiH, a vidjećemo ko će se iskristalisati kao partner. I ta poruka da mi biramo partnera je bila reakcija jer su iz FBiH počeli da poručuju da će praviti vlast bez SNSD-a. Dobili su odgovor. Vlast se u Sarajevu uvijek sastavlja, teško se može zamisliti neka programska koalicija. Imamo tehničku koaliciju od onih koji su dobili izbore.
Da li ćemo na sceni ponovo imati višemjesečnu sagu sa formiranjem Vijeća ministara?
Mislim da će potrajati.
Očekujete li pritiske iz EU da se ubrza formiranje vlasti kao uslov za kandidatski status?
Pritisaka ima i biće ih. Nisam baš sigurna da je moguće da neko pritišće toliko jako pa da utiče na formiranje vlasti. To treba da se dešava kao rezultat našeg dogovora. Što se EU tiče, oni imaju svoju vizuru. Što se kandidatskog statusa tiče, biće dodijeljen svakako. Mi ulazimo u jednu fazu kada će ovaj prostor biti potrebniji EU nego u nekom ranijem vremenu.
Zašto?
Imamo određene potencijale za kojima sada vapi cijela Evropa, a drugačije nas posmatraju i u bezbjednosnom kontekstu. Danas u Briselu postoji neko pozitivno opredjeljenje za zapadni Balkan, ali cijela ta priča je ponekad mrcvarenje. Ukrajini usred rata daju kandidatski status, a od BiH traže ispunjavanje raznih uslova i reformi. I stalno imaju nove. A mi kada kažemo da je na tom putu logično da odu strane sudije i OHR, oni kažu da o tome ne treba sad raspravljati. Pa kad da raspravljamo?
Da li će biti pritisaka da se BiH o pitanju rusko-ukrajinskog sukoba pridruži politici EU?
Postojaće ti pritisci, ali sve je danas u svijetu fingiranje, osim onog brutalnog dijela koji se tiče rata i razaranja. Na zapadu se nekad zadovolje time što se neko priklonio nekoj rezoluciji iako se ona ne može sprovesti na terenu. Pa kažu da je BiH nešto podržala. A BiH je to uradila unilateralno, glasanjem nekog ministra bez stava Predsjedništva, gdje ne postoji ni naknadni stav institucija da to glasanje bude sprovedeno u praksi. To je sve foliranje, fikcija. Svijet je danas takav, licemjeran prilično.
Da li ste za uvođenje sankcija Rusiji?
Nikome ne treba uvoditi sankcije. I nama su ih uvodili i maltretirali nas. Treba da postoji snažna diplomatija i snažni igrači da riješe ove stvari. Ovdje je suština što neki neće da idu u diplomatske razgovore.
klix
BiH
Sankcije im presudile: Gorica Dodik zatvara restoran nakon što je stavljen na američku crnu listu
U objavi na X-u, Gorica Dodik je sarkastično firmu Agape nazvala “sigurnosnom prijetnjom svjetskoj stabilnosti”, a američkog ambasadara u Bosni i Hercegovini Michaela Murphyja je nazvala “milosrdnim anđelom”, što je bilo ime operacije bombardovanja Srbije 1999. godine.
Pored toga, Dodik je povezala situaciju Huntera Bidena, sina aktuelnog predsjednika SAD-a Joea Bidena, sa stavljenjem svoje firme na listu sankcionisanih kompanija.
“Sigurni smo da bi sve ovo drugačije bilo da se u našem restoranu dilovala droga ili da su se okupljali pedofili, tada bi se po uzoru na sina trenutnog američkog predsjednika našli na spisku njihovih poželjnih partnera”, objavila je.
Naravno, treba istaći da je Agape, kao jedna od mnogobrojnih firmi koje su u vlasništvu porodice Dodik, na listi sankcionisanih kompanija završila zbog, kako je rečeno u objavi Ureda za kontrolu imovine stranaca (OFAC), ključni dio Dodikove mreže podrške s ciljem omogućavanja njegove korupcije.
“Također su podržavali destabilizirajuće politike, djela i retoriku kojim se osporavaju i podrivaju suverenitet, teritorijalni integritet i multietnički karakter Bosne i Hercegovine, uključujući napade na Dejtonski mirovni sporazum i Ustav BiH”, poručili su u novembru 2023. godine iz Ambasade SAD-a.
Tada su iz Dodikove porodice saopštili da “sankcije ne znače ništa”, čak se i hvalili s tim, ali se situacija promijenila kada su iz američke administracije počele s aktivnijim djelovanjem usmjerenim prema bankama koje surađuju s firmama na crnoj listi.
Dodik je u svojoj objavi saopštila da je upravo zatvaranje računa bilo glavni razlog za zatvaranje restorana Agape, iako su sankcije uvedene prije više od godinu dana.
BiH
Sramotne izjave bh. ambasadora: ‘Nisam siguran koliko će BiH potrajati, guraju prst u oko Beogradu’
Ambasador Bosne i Hercegovine (BiH) u Srbiji Aleksandar Vranješ uputio je skandalozne poruke i izjavio da nije siguran koliko će BiH trajati.
“Da li oni misle da će ovdje biti neka generacija Srba koja će biti protiv simbola RS, protiv historije, da ćemo se odreći naših žrtava i da ćemo prihvatiti njihov narativ. To je jedan potpuno besmislen pristup”, istakao je Vranješ.
On je rekao da nikakva odluka, posebno neizabranih stranaca, neće mijenjati situaciju i da će se Dan Republike proslavljati i u budućnosti.
“RS traje 33 godine. Mnogo duže od prve Јugoslavije. Јoš malo ćemo preteći i drugu. Nisam siguran koliko će BiH da izdrži sa ovakvim uplitanjem iz Sarajeva“, naveo je Vranješ.
On je naveo da Srbija ima pravo da zaoštri politiku prema Sarajevu, ali da to ne čini, uprkos brojnim porukama upućenim iz Federacije kojima se gura “prst u oko” Beogradu.
“Kako očekuju da se Srbija postavlja prema Sarajevu, a s druge strane bez ikakvih problema ugoste jednog Aljbina Kurtija i daju mu tretman kao da je u pitanju neki državnik i da je predstavnik države s kojom BiH ima bilateralnu saradnju. Sami znaju da BiH nije priznala tu lažnu državu, niti će je ikada priznati”, ukazao je Vranješ.
S druge strane, navodi ambasador BiH u Srbiji, Sarajevo od Srbije očekuje da poštuje sve njihove narative, simbole i interpretaciju istorije.
“I da sve bude u skladu sa spoljnopolitičkom agendom iz Sarajeva koju nazivamo “viktimizacija”, koja podrazumijeva da svako malo neka država treba da izjavi saučešće političkom Sarajevu, kao i da njihovo stradanje treba da bude primarno i u fokusu svih država i državnika. To je jedna potpuna zabluda. Danas živimo drugo vrijeme i rat je iza nas”
On je konstatovao da situacija u BiH više nije primarna tema kod stranih državnika, dok iz Sarajeva pokušavaju uvijek da to vrate na dnevni red.
“To je jedna polušizofrena situacija. Svako malo u svijetu izbije neki novi konflikt i pričati o starim konfliktima je neukusno. Valjda bi suština bilateralnih odnosa trebala da bude budućnost. Svaki put kad Srbija pruži ruku i okrene priču ka budućnosti regionalnih odnosa kroz ekonomsku saradnju, oni stalno vraćaju u prošlost”, ukazao je Vranješ.
On smatra da se političari iz Sarajeva trude da nikada ne dođe do normalizacije odnosa.
“Stalno prema Beogradu, pa i Zagrebu, upućuju otrovne strelice koje su zasnovane na njihovoj interpretaciji prošlosti, sadašnjosti i budućnosti”, zaključio je Vranješ.
Radiosarajevo.ba
BiH
VIDEO Kaos u Bijeljini: Građani se sukobili s policijom, spriječen ulazak u Tužilaštvo
Građani su se u 9 sati okupili ispred Policijske uprave Bijeljina odakle su se zaputili ka Tužilaštvu u kojem Petrović čeka odluku o određivanju pritvora.
Advokat Ljubiše Petrovića Miodrag Stojanović kazao je da se uskoro očekuje odluka tužioca. Kako piše BN, Sabina Husejnagić je tužilac koja treba da donese odluku.
Grupa građana je pokušala da uđe u zgradu Tužilaštva te su tada policajci izašli iz zgrade i napravili kordon kako bi spriječila ulazak u dvorište Tužilaštva.
U naguravanju je oborena ograda, ali je spriječena eskalacija.
“Razgovarali smo sa komandirom, naš zahtjev je da Petrović bude pušten. PU postupaju po nalogu Tužilaštva, čekaju odluku. U roku od pola sata komandir policije će zvati tužioca, sačekaćemo šta je tužilac odlučio”, kazao je Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
BiH
Kovačević: “Sankcije pokazuje da RS nije mala, već je velika”
“Ovo su sramne sankcije odlazeće američke administracije. Te sankcije su uvedene na zahtjev odlazećeg američkog ambasadora Michaela Murphyja. Ne postoji smisleno objašnjenje za sankcije. Ne postoje dokazi koji bilo kako inkriminišu ove ljude”, rekao je Kovačević.
Kaže da nisu ništa uradili protiv Dejtonskog sporazuma, Ustava BiH i Ustava RS-a.
“Odlazeća administracija najveće svjetske sile posljednjeg radnog dana uvodi sankcije pojedincima i udara na Republiku Srpsku. To pokazuje da Republika Srpska nije mala, već je velika”, kaže Kovačević.
Naveo je da se odlazeća administracija SAD-a ponaša kao siledžije.
“Udare i onda pobjegnu”, navodi Kovačević.
Klix
BiH
Nikšić: Imamo jasan plan, izložit ćemo ga poslodavcima
Plan postoji, čekamo odgovor poslodavaca, poruka je federalnog premijera Nermina Nikšića nakon odluke o minimalnoj plaći u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Detalji o olakšavajućim okolnostima za privredni sektor Federacije trebali bi biti poznati na narednoj sjednici Ekonomsko-socijalnog vijeća.
Za plaće veće od minimalne, poslodavci bi trebali biti oslobođeni dodatnih doprinosa, prenosi FTV.
Prvi korak fiskalne reforme, Zakon o fiskalizaciji finansijskih transakcija, mogao bi biti u primjeni početkom jula, najavljuje predsjednik Vlade FBiH.
“Imamo vrlo jasan plan o kojem danas ne bih govorio, prije nego što ga izložim poslodavcima, a gdje govorimo o tome šta bi uradili 1. jula, šta ćemo uraditi sa novom godinom i sa početkom 2026. godine, kako ćemo ući u ovaj proces smanjivanja doprinosa i rasterećenja privrede”, kaže Nikšić.
Kaže da se “Vlada opredijelila novom uredbom da omogući svima onima koji dokažu platnom listom za novembar i za januar da su isplatili svom radniku, koji je imao plaću iznad 1.000 maraka, 100,200, 300 KM veću da to oslobodi dodatnih doprinosa”.
BiH
Gorica Dodik “čestitala” suprugu na sankcijama: “Sad smo oboje na crnoj listi”
Gorica Dodik, kćerka predsjednika bh. entiteta Republika Srpska i lidera SNSD-a Milorad Dodika, “čestitala” je večeras svome suprugu Pavlu Čoroviću što se našao zajedno s njom na “crnoj listi” SAD-a.
“Mužu moj, čestitam ti sankcije, sad smo zvanično oboje na crnoj listi”, napisala je Gorica Dodik na zvaničnom profilu na X-u.
Američko Ministarstvo finansija uvelo je u petak sankcije protiv 13 državljana iz Bosne i Hercegovine zbog, kako su naveli, “antidejtonskog ponašanja, korupcije ili za druge radnje koje destabilizuju ili ugrožavaju teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine”.
Među sankcionisanim osobama je i Pavle Čorović, državljanin BiH i Srbije, suprug Gorice Dodik, koja je već pod američkim sankcijama. On je direktor kompanije Global Liberty d.o.o. Laktaši, koja je povezana s porodicom Dodik, a sankcionisan je jer je primio značajne finansijske beneficije iz budžeta RS.
Ministarstvo finansija SAD-a je Čorović sankcionisalo prema Izvršnoj naredbi 14033 (E.O. 14033), jer direktno ili indirektno kontroliše kompaniju Global Liberty.
-
Cazinprije 6 dana
Krajiški ponos na Šampion Junior Kupu Sarajevo 2025: Naši mladi nogometaši briljirali!
-
BiHprije 6 dana
Njemačka firma trebala zaposliti stotine radnika u FBiH, ali sad se premišlja
-
USKprije 6 dana
Bh. državljanin uhapšen u Šri Lanci zbog krijumčarenja kokaina je internacionalni karate sudija iz Bihaća
-
BiHprije 6 dana
Konaković: Ne sumnjam da će SDA podržati Sanju Vulić jer u meni vide svoj najveći problem
-
BiHprije 7 dana
Za dio BiH izdato upozorenje: Budite spremni na smetnje, strukturalna oštećenja i rizik za povrede…
-
BiHprije 7 dana
Nedeljko Elek se ogradio od Emira Kusturice jer je kritikovao Vučića
You must be logged in to post a comment Login