BiH
Da li će bh. prijevoznici i građani satima čekati prelazak granice nakon ulaska Hrvatske u Schengen
Nakon što Hrvatska uđe u schengenski prostor, bh. prijevoznici suočit će se sa nizom poteškoća. Vlasti već trebaju početi raditi na iznalaženju načina smanjenja gužvi na graničnim prijelazima.
Teretna vozila koja prevoze robu iz BiH u zemlje Evropske unije, mogla bi u kolonama čekati i do deset sati nakon što Hrvatska uđe u Schengen. O detaljima svih poteškoća sa kojima će se prijevoznici suočiti ukoliko vlast odmah ne krene sa planiranjem procesa prilagodbe, pitali smo predstavnika Vanjskotrgovinske komore BiH.
“Ulazak Republike Hrvatske u Schengen je novi izazov s kojim će se BiH suočiti i sasvim je opravdana bojazan da će ovo dodatno zakomplicirati trenutnu situaciju na graničnim prijelazima u aspektu prekograničnog režima roba, ali i putnika”, kazao je za Klix.ba dopredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Vjekoslav Vuković.
Istakao je kako su velike gužve teretnih vozila odavno prisutne na graničnim prijelazima te da će ulaskom Hrvatske u Schengen one nesumnjivo biti još veće ukoliko se ne izvrši pravovremeni proces prilagodbi.
“BiH nema iskustava u ovom pogledu, no postoje lekcije i iskustva u odnosima koji su postojali na granici između Hrvatske i Slovenije. Zbog toga je Vanjskotrgovinska komora BIH pozvala kolege iz Hrvatske gospodarske komore, kao i sve zainteresirane privrednike koji se bave prijevozom i logistikom na sastanak kako bi se pripremili na ono što nas čeka”, naglasio je.
Iskustva Hrvatske i Slovenije, ističe Vuković, trebaju ukazati na situaciju u kojoj su primjenjivani standardi koji podrazumijevaju niz kontrola.
“To su bili zastoji i kolone. To sada čeka BiH. Mi s Hrvatskom imamo u međunarodnom cestovnom prometu putnika 9 graničnih prijelaza te 20 stalnih prijelaza za pogranični promet. Od tih 9, posebne statuse imaju Gradiška i Bijača gdje imamo BIP-ove, a to su prijelazi koji imaju fitosanitarnu kontrolu. Sada su dva, a mi se borimo da dobijemo barem još jedan, treći.. Razlog tome je činjenica kako u slučaju lako kvarljivih roba poput voća i povrća postoji zastoj jer fitosanitarne inspekcije iz BiH rade do 19 sati, a one iz Hrvatske do 15”, ističe Vuković.
To u praksi znači da ukoliko u 16 sati dođete na granični prijelaz, morate čekati do sutra ujutro.
“To je problem oko kojega pregovaramo s Hrvatskom kako bi otvorili te zelene koridore za lako kvarljivu robu, a jedan od prijedloga idu u smjeru da se uspostavi barem jedan prijelaz na kojemu će fitosanitarni inspektori raditi 24 sata”, kazao nam je.
Vanjskotrgovinska komora je prema riječima Vukovića na sebe preuzela dio tereta da s Hrvatskom gospodarskom komorom iznađe adekvatna rješenja i ponudi ih donosiocima odluka. Podsjetio je na pandemijske okolnosti kada su bila otvorena samo tri granična prijelaza za robe te da je bilo situacija kada je u koloni bilo i po 150 kamiona.
“Ulaskom Hrvatske u Schengen očekuje se veliki pritisak. Osim velike vanjskotrgovinske razmjene s Hrvatskom koja u prvih šest mjeseci 2022. godine iznosi oko 3,7 milijardi KM, 72 posto bh. roba izvozi se na tržište EU-a, preko Hrvatske. Kakav problem prijeti domaćim izvoznicima, može se ilustrirati situacijom u kojoj bi izvoznici, kada bi čekali 5 do 10 sati na prijelazu, morali plaćati penale zbog činjenice da nisu dovezli robu na vrijeme”, upozorio je.
Naglasio je kako se ne zna šta će se konkretno događati, ali da su nadležni u BiH obavezni analizirati koji su to prijelazi najbolji za BiH, te koje bi robe išle na koje prijelaze radi rasterećenja.
“Da, ako je moguće, dobijemo koji prijelaz više. Važnost ove tematike vidljiva je i ako se pogledaju analize o povećanju teretnog prometa, a iz dostupnih podataka vidljivo je kako je prisutan konstantni godišnji rast ukupnog broja ulazaka teretnih vozila iz BiH u Hrvatsku, te da je u 2021. godini veći za oko 40 posto u odnosu na broj ulazaka u 2015. godini”, zaključio je Vidović.
I građani mogu očekivati duža čekanja na granicama sa Hrvatskom.
Sa izazovima dugih čekanja na prelazak granice suočit će se i građani. Već su najavljena duža čekanja prilikom ulaska u Schengen zonu te detaljniji pregledi na granicama.
“Konkretno, očekujemo duža zadržavanja na graničnim prijelazima zbog detaljnijih kontrola. Kao što znate, između Hrvatske i Slovenije neće postojati čvrsta granica kao što je to sad slučaj, i mi očekujemo, a tako su nam i najavili iz Granične policije Republike Hrvatske da će pregledi biti detaljniji”, kazao je za Klix. ba potpredsjednik Udruženja u međunarodnom i međuentitetskom drumskom prevozu putnika VTK BIH Saudin Parić.
Očekuju da će do kraja godine režim kontrola na granicama sa Hrvatskom već biti strožiji jer i službenicima Granične policije Hrvatske je potrebno vrijeme za provedbu proceduru ulaska u Schengen.
Da li će bh. vlasti nešto konkretno uraditi, ili će Hrvatska u Schengenu postati noćna mora za vozače i privrednike, pokazat će period koji slijedi.
klix
BiH
Dodik: “Sve što je urađeno na evropskom putu, urađeno je zahvaljujući RS-u!”
Predsjednik SNSD Milorad Dodik rekao je da će danas poslije dužeg vremena s partnerima iz Federacije BiH razgovarati o funkcioniranju vlasti i međusobnim odnosima, te da će se ponovo dogovarati o dogovorenim, ali nerealizovanim pitanjima zbog straha, nesigurnosti i odsustva želje partnera iz FBiH.
Dodik je pozvao partnere da sprovedu već dogovoreno ako žele da budu od koristi za sva tri naroda i oba entiteta.
“Ponovo ćemo se dogovarati o pitanjima koja smo već dogovorili i potpisali kao Principe za formiranje Savjeta ministara. Ponovo ćemo se dogovarati o pitanjima koja smo opet dogovorili, prvo na sastanku u Laktašima, a potom na sastanku u Sarajevu”, istakao je Dodik, prenosi portal Srpskainfo.
On je naveo da je čitao najave da treba da dogovore plan rasta, odnosno tri preostale stavke, ali niko ne govori da je Federacija kroz četiri kantona odbila svih 120 tačaka.
“Šta ćemo s tim? Čitam da nam je zbog toga na čekanju 70 miliona evra, ali niko ne govori da nam je zbog opstrukcije Federacije na čekanju i da propada naših 700 miliona KM”, naglasio je Dodik na društvenoj mreži “X”.
On je rekao da je sve što je urađeno na evropskom putu, urađeno zahvaljujući Republici Srpskoj.
“I nije mi problem da pored toga slušam da, kao, ja nešto blokiram, ali od takvih besmislica niko nema koristi. Ako hoćemo da bude koristi za sva tri naroda i oba entiteta, sprovedimo već dogovoreno. Ili možemo unedogled da se dogovaramo”, rekao je Dodik.
Sastanak predstavnika političkih stranaka partnera u vlasti na nivou BiH biće održan danas u Sarajevu. Sastanak je planiran u 15.00 sati u zgradi Parlamentarne skupštine BiH, a konferencija za novinare u 16.30 časova, najavljeno je iz Parlamentarne skupštine BiH.
BiH
Helez poziva OHR da reaguje zbog antiustavnog djelovanja NSRS: Slično je i Hitler pripremio spajanje Austrije Njemačkoj
Ministar odbrane BiH Zukan Helez oglasio se nakon što je Narodna skupština RS danas usvojila dopune Zakona o upotrebi zastave, grba i himne, kojim se omogućava isticanje simbola stranih država te Zakon o izmjenama zakona o sprovođenju odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, kojima je iz sintagme “nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine” izbrisana Bosna i Hercegovina.
Zakonom o upotrebi zastave, grba i himne omogućuje se da se grb Nemanjića i himna “Bože pravde” mogu koristiti kao zvanična obilježja RS.
Ističe da je usvajanje oba ova zakona antidejtonski i antiustavni čin te da predstavljaju nastavak napada na suverenitet, teritorijalni integritet i cjelovitost Bosne i Hercegovine.
“Na sličan način je Hitler krajem 30-tih godina prošlog vijeka pripremio spajanje Austrije Njemačkoj. Grb Nemanjića i himna Bože pravde su simboli pod kojima su počinjeni najteži ratni zločini uključujući udruženi zločinački poduhvat i genocid nad Bošnjacima.
Naravno da predstavnici vlasti manjeg bh. entiteta RS djeluju u potpunoj koheziji sa režimom Aleksandra Vučića, a zvanična politika Srbije od 90-tih godina i Slobodana Miloševića pa sve do danas je ista. Srbija na sve načine pokušava da se proširi na zapadnu stranu Drine. Prvo su to pokušali otvorenom agresijom 90-tih godina protiv suverene i međunarodno priznate države Bosne i Hercegovine, a sada antiustavnim djelovanjem”, navodi Helez.
Dodaje da je pauza u implementiranju velikosrpske politike bila samo kada su u BiH bili imenovani ‘snažni’ visoki predstavnici koji su koristili Bonska ovlaštenja i kada je iza njih stajala međunarodna zajednica.
“Kako god mnogo je posla za Visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta koji mora poništiti ovaj antidejtonski i anticivilizacijski zakon. Osokoljeni agresijom Rusije na Ukrajinu, predsjednik manjeg bh. entiteta RS Milorad Dodik i vlasti RS su intenzivirali implementaciju velikosrpske politike, odnedavno uobličenu na svesrpskom saboru”, naveo je.
Pozvao je članice NATO-a i EU, naše partnere da posvete više pažnje secesionističkoj politici RS i velikosrpskoj politici režima Aleksandra Vučića.
Građanima manjeg bh. entiteta RS poručuje da se odreknu političara koji provode secesionističku politiku, piše Raport.
“U 30 godina pokušaja mijenjanja granica na Zapadnom Balkanu građani manjeg bh. entiteta RS su samo postali taoci takve promašene politike te najsiromašniji građani u Evropi.
Usvajanjem ovih zakona u Narodnoj skupštini RS vlasti neće konkretno pomoći nijednom građaninu na prostoru ovog entiteta. Ovo je još jedan u nizu promašenih i nepotrebnih poteza vlasti manjeg bh. entiteta RS koji mogu samo narušiti sveukupne odnose u Bosni i Hercegovini.
Bosna i Hercegovina je dovoljno velika za sve nas. Učinimo je državom, članicom EU i NATO-a, u kojoj će svi njeni građani ugodno živjeti od svog rada2, zaključio je ministar Helez.
BiH
Iz opticaja se povlače određene novčanice apoena 10, 20, 50 i 100 KM, provjerite imate li ih
Ovim novčanicama će se moći plaćati do 31. decembra 2024. godine, dok od 1. januara 2025. prestaju biti zakonsko sredstvo plaćanja i biće podložne isključivo zamjeni, navedeno je na internet stranici Centralne Banke BiH.
Novčanice ovih apoena koje ostaju u opticaju razlikuju se po zaštitnoj mikrooptičkoj niti “Motion™”, koja nije prisutna na starim izdanjima. Na osnovu ovog zaštitnog obilježja lako je razlikovati novčanice koje ostaju važeće od onih koje se povlače iz opticaja.
Cilj ove promjene je povećanje kvaliteta novčanica u opticaju i jačanje zaštite od krivotvorenja. Zamjena povučenih novčanica u 2025. godini obavljaće se u komercijalnim bankama, dok će nakon isteka roka u komercijalnim bankama zamjenu preuzeti Centralna banka BiH, u periodu od deset godina, počevši od 1. januara 2026. godine.
Novčanice apoena od 200 KM ostaju u opticaju i ne podliježu ovom procesu povlačenja.
-
BiHprije 6 dana
Stevandić u NSRS-u prozvan zbog 90-ih: “Tada sam stvarao RS, dobio sam metak, povrijedila me granata”
-
Sportprije 4 dana
Velika tragedija u Španiji: Nogometaš poginuo u katastrofalnim poplavama
-
Cazinprije 2 dana
Doborac okupio bh. rukometaše u Cazinu. Stručni štab Zmajeva jači za jedno ime
-
Sportprije 1 dan
UZNEMIRUJUĆE Munja pokosila četvoricu nogometaša, jedan umro na mjestu
-
Svijet / Zanimljivostiprije 2 dana
Slučaj u Njemačkoj: Nijemac napao Bosanke, razlog – smetalo mu je što su pričale na maternjem jeziku u autobusu
-
Svijet / Zanimljivostiprije 1 dan
SAD raspoređuju stratešku avijaciju na Bliski istok: Stiže šest bombardera B-52
-
BiHprije 2 dana
Dodik još jednom poručio kako podržava Trumpa: “Mnogo će bolje razumjeti situaciju u BiH”
-
BiHprije 1 dan
Cijene kafe u ugostiteljskim objektima u BiH i do 5 KM
You must be logged in to post a comment Login