Connect with us

USK

Deponije u Krajini veliki problem, prijetnja za sve: Ekološke bombe u “zelenom kantonu”

Published

on

Novac od kredita za izgradnju regionalne deponije u USK je potrošen i mora se vraćati. Otpad se i dalje odlaže kao i ranije. Građani i ekolozi se bune, vlasti su pasivne, a deponije prijete okolišu “zelenog kantona”.

“Sve je to politika”, govori odmahujući rukom stariji čovjek, čije je imanje jedva dva kilometra od deponije Meždre-Vlaški do, koja se nalazi između Bosanske Krupe i Cazina. Iako je nekoliko naselja na udaljenosti tri kilometra od ove deponije, mještani ne žele mnogo pričati. Nisu za deponiju, ali ne žele reći ništa ni protiv. Zašto? Ne kažu, piše DW.

Odlaganje i upravljanje otpadom jedan je od ključnih problema u svih osam općina na području Unsko-sanskog kantona, smatraju ekološki aktivisti, koji deponiju nazivaju ekološkom bombom, koja je spremna eksplodirati.

“Svaki građanin Bosanske Krupe i ovog kantona treba da zna da je to gore (Meždre-Vlaški do, op.Red.) nelegalna deponija. Dovoze nam Cazin i Bužim, a i mi odlažemo smeće. Mi to znamo, ustvari ne znamo da znamo, jer da znamo djelovali bi ili bi to blokirali. Kako se to odlaže, strašno. Dovoze se kamioni, samo se zagrće, ništa onako kako treba, kako struka kaže. Mislim da je to žalosno. I za nas i za politiku”, ističe Almir Harbaš, član neformalne grupe “Čuvari okoliša” iz Bosanske Krupe, koji upozoravaju na štetnost postojanja deponije Meždre-Vlaški do.

Glasniji, proaktivniji i odlučniji nedavno su bili mještani Bosanske Bojne, općina Velika Kladuša, koji su mirnim protestima iznijeli svoje nezadovoljstvo gradskom deponijom i posljedicama koje ona donosi. Prije nekoliko mjeseci i mještani Stijene kod Cazina pobunili su se zbog ideje formiranja deponije u ovoj mjesnoj zajednici.

Skup, skuplji, regionalna deponija

Projekt regionalne deponije u USK nikada nije realiziran zbog nemogućnosti da se odredi jedinstvena lokacija gdje će se nalaziti deponija, tvrdi ministar građenja, prostornog uređenja i zaštite okoliša u Vladi USK Adnan Alagić. Skupština kantona je sabotirala ovaj projekt, za koji je Svjetska banka odobrila kredit od pet miliona maraka. Novac je ipak potrošen za izradu potrebne dokumentacije te za plate i doprinose zaposlenih u preduzeću “Regionalna deponija USK”, a kredit ovog propalog projekta Vlada USK će vraćati sve do 2029. godine.

No, rješenja ima, navodi Ministar Alagić i optimistično ističe primjer Bihaća, koji je sa reciklažnim dvorištem pokazao da je moguće pametno odlagati smeće, ali i prerađivati ga, koristiti za energiju i resurse.

Kad je u pitanju odlaganje otpada u USK, pa i Federaciji, u toku je izrada strategije plana okoliša za BiH (ESAP). Prošle godine smo raspisali natječaj za upravljanje otpadom, ali je tender propao. Ovih dana ćemo opet raspisati natječaj za izbor izvođača koji će raditi taj plan. Regionalna deponija je duga priča, projekt koji je propao. Još 2014. je prihvaćena lokacija za takvu deponiju, usvojena studija izvodivosti, Čekala se samo okolišna dozvola za taj projekt. Međutim, 2016. godine je skupština USK stavila van snage odluku o prihvatanju lokacije. To je bio razlog propadanja ovog projekta!” kaže ministar Alagić.

Reciklažna metoda, metodologija koju koristi Ljubljana kao prijestolnica reciklaže u Europi, savjeti su i prijedlozi predstavnika političke opcije Naše stranke, koja ovih dana obilazi USK, tražeći dijalog s građanima u vezi sa odgovornim upravljanjem otpadom.

No, da bi se osigurala sredstva za reciklažu, educirao i osvijestio narod, te otpočeo projekat reciklaže, potrebno je i vremena, stručnjaka, ali i financijskih sredstava. Da li to mogu osigurati u ovom kantonu? Ministar Alagić kaže kako je stanje svugdje loše, ali je na deponiji Meždre-Vlaški do eskaliralo. “Tu se radilo o nesanitarnoj deponiji. Nama je jako važno da se na sve te deponije dovozi što manja količina otpada. A to se može postići samo reciklažom odnosno izdvajanjem, pa moram reći da je svijetli primjer JKP Komrad iz Bihaća, koji je otvorilo jedno reciklažno dvorište, koje funkcionira i koje smanjuje količinu smeća koje se odvozi na deponiju u naselju Ripač. Ministarstvo će takve projekte podržavati i u budućnosti. Po prvi put ove godine imamo sredstva planirana u budžetu i namjenski predviđena za uređenje deponija na području USK”, nastavlja ministar.

Privremene, sanitarne, regionalne, lokalne…deponije!

Deponija u Sanskom Mostu, koja je problem ove općine već dugo vremena, već četvrtu deceniju je okarakterisana kao privremena. Iako nismo dobili povratnu informaciju od općinske administracije, do objave ovog članka, ministar Alagić je potvrdio da se određeni koraci poduzeti na sanaciji ove deponije i uspostavljanju rješenja. Problem ove deponije, kao i mnogih drugih u Federaciji, jest upravo u tome da su kapaciteti već odavno prevaziđeni.

Meždre-Vlaški do, deponija na koju odlažu svoj otpad gradovi Cazin i Bosanska Krupa te općina Bužim, krajem prošle godine bila je u centru pažnje, kad se pričalo i pisalo da je nelegalna deponija koja nema ni dokumentaciju ni dozvole, te da je opasna po zdravlje ljudi.

“Isključivo u svrhu dnevne politike svašta se nešto radilo, međutim ništa konkretno. Niko nije imao nikakvih prijedloga. Čak su donesene zabrane, koje su mimo zakona. Problem se rješava. U posljednjih mjeseci za deponiju je uloženo oko 400.000 KM, investirali su gradovi Cazin i Bosanska Krupa, kao i komunalna preduzeća ovih gradova. Ovo nikad nije bila nekontrolisana deponija, kao što su izjavljivali vijećnici, možda se s njom samo moglo bolje upravljati. Ne može se reći da nismo ništa uradili!”, ističe gradonačelnik Bosanske Krupe, Armin Halitović. On ističe da je federalna inspekcija potvrdila da je deponija u zadovoljavajućem stanju. Halitović je 2013. godine, zajedno sa gradonačelnikom Cazina Nerminom Ogreševićem i načelnikom Bužima Mersudinom Nanićem potpisao sporazum o uspostavljaju zajedničkog centra za održivo upravljanje otpadom.

Na osnovu broja stanovnika u ove tri lokalne zajednice, procjenjuje se da godišnja količina otpada iznosi oko 32.000 tona. Odlaganje otpada na deponiju započelo je još 2007., a zajednički centar ili preduzeće nije uspostavljeno.

“Lokacija Meždre je na izuzetno nepovoljnom području. Nalazi se na krečnjačko dolomitnim stijenama, koje su izuzetno propusne. Na deponiju se odlažu sve vrste otpada i prilikom razgradnje oslobađaju se velike količine otpadnih voda. Te otpadne vode su pune teških metala, odnosno toksičnih supstanci, koje po svim zakonima prirode i fizike odlaze u rijeku Unu”, kaže Vildana Jogić, doktor biotehničkih nauka i vijećnica gradskog vijeća Bosanska Krupa. Ona je predvodila prošlogodišnju većinu u vijeću Bosanske Krupe u odlukama o zabrani dovoženja otpada općini Bužim i gradu Cazinu. Promjenom većine, ova odluka je stavljena van snage, a otpad se uredno dovozi i iz Cazina, Bužima i Bosanske Krupe.

“Zeleni kanton” u opasnosti

Rijeka Una je na udaljenosti od dva kilomatra od deponije, a rijeka Krušnica 10 kilometara. Na pitanje da li dolazi do zagađenja ovih rijeka, gradonačelnik Halitović ističe: “Mi smo uradili jedno istraživanje koje je provela certificirana firma o kvaliteti vode. I nigdje ni na jednom uzorku koji je uzet nisu pokazane vrijednosti koje bi mogle naštetiti flori i fauni rijeke Une i zdravlju građana koji ovdje žive.”

Jogić, koja ističe da je vlastitim istraživanjem došla do podataka suprotnih ovoj studiji, sumnja u pravilnost studije te vremenski period ali i pravilno uzimanje uzoraka iz rijeke Une. “Ja sam uradila analizu zemljišta i analizu okolnih usjeva u laboratoriji fakulteta gdje radim. Zabilježili smo nekoliko desetina puta veću količinu teških metala, sve ono toksično što direktno narušava ljudsko zdravlje.’’

I ministar Alagić je istakao da je ova deponija za sada najveći problem, dok gradonačelnici Cazina i Bosanske Krupe tvrde da se radi na kvalitetnijem oporavku i sanaciji ove deponije te obezbjeđivanju potrebnih sredstava da ova deponija nastavi s radom.

“Mi smo u svakom slučaju opredijeljeni za implementaciju potpisanih sporazuma i navedenog projekta s tim da smo u fazi kada treba riješiti imovinsko-pravne odnose na ovoj lokaciji, a nadležnost za rješavanje istog je na općini Bosanska Krupa. Smatram da se u tom pogledu svi slažemo i da ćemo zajedničkim snagama odgovoriti na sve izazove koje sa sobom nosi ova problematika”, ističe Nermin Ogrešević, gradonačelnik Cazina, dok Halitović nastavlja: “Saradnja između Cazina i Bosanske Krupe koji odlažu smeće na lokaciji Meždre-Vlaški do je odlična, dok se općina Bužim ponaša kao da ih se to ne tiče! Mi ćemo u skladu sa zakonskim propisima poduzeti određene korake zbog njihovog stava prema deponiji, na koju oni odlažu svoje smeće‘’

Unsko-sanski kanton se često naziva “zeleni kanton”, obzirom na prelijepu prirodu, smaragdne rijeke, prostranstva dolina i šuma. To je turistička destinacija, koja se već godinama brendira i koja daje određenu nadu za ekonomski napredak ove regije. Međutim, ukoliko se ne iznađu određena rješenja za pametnije odlaganje otpada, ističu sagovornici DW-a, ekološka katastrofa je neizbježna.

“Ako ovo ostane ovako, nije dobro. A mi moramo čuvati svoju djecu, svoju mladost! Našu budućnost‘”, zaključuje Harbaš, piše DW.

USK

Gradonačelnik Halitović o napadu vijećnika SDA: Nasrnuo je na mene, bacio mikrofon i uhvatio me za vrat

Published

on

By

Nakon što je Raport izvijestio o jučerašnjem fizičkom napadu tokom sjednice Općinskog vijeća Bosanska Krupa na gradonačelnika tog grada Armina Halitovića (SDP) koji je ranije i potvrdio tu informaciju za naš portal, sada se Halitović oglasio i na svom Facebook profilu .

Inače, Halitović je veći peti mandat na čelu Bosanske Krupe, a SDA sa svojim kandidatom nije ni ove godine uspjela da na oktobarskim lokalnim izborima pobijedi SDP-ovog kandidata što je i ranije izazivalo frustracije u redovima SDA koji bi izgleda kada nisu uspjeli demokratskim putem, prvog čovjeka Bosanske Krupe sada mijenjali silom.

No, Halitović najavljuje da neće podleći ni pritiscima, ni slli, a njegovu objavu prenosimo u cijelosti.

“Nakon 16 godina rada na poslovima načelnika i gradonačelnika Bosanska Krupa i više od 200 sjednica općinskog/gradskog vijeća, na kojima je bilo puno rasprava, replika, ubjeđivanja, previranja, pa i teških rijeci jučer sam doživio da je vijećnik SDA Jasmin Hasanović u vrijeme dok sam izlagao materijale o napretku i razvoju grada Bosanska Krupa za govornicom Gradskog vijeca fizički nasrnuo na mene pri tome bacajući mikrofon i gurajući me, uhvatio za vrat s namjeron da me fizički ozlijedi.

U ova četiri mandata pa sad i u petom mandatu kroz Vijeće je prošlo oko 100 vijećnika i vijećnica. Sa mnogim od njih sam se nekada slagao a nekada nisam, s nekim se kroz cijeli mandat nisam slagao, ali nikad, baš nikad, nikome nije palo na pamet da se fizički obračunava u toku trajanja sjednice, do dotičnog Jasmina Hasanovića iz SDA.

Neki ljudi bi trebali shvatiti da je vrijeme nasilja iza nas, da se trebamo okrenuti budućnosti u nadi da naš grad učinimo boljim za život, pri tome koristeći snagu argumenata, a ne fizičku snagu i nasilje!!!

Bez obzira na sva dosadašnja zastrašivanja i prijetnje koje su ispoljavane prema meni i mojim saradnicima, pa sad i fizički napad, ja ću i dalje ostati dosljedan u vršenju svojih obaveza prema poslu i obaveza prema građanima grada Bosanska Krupa”, naveo je Armin Halitović, gradonačelnik Bosanske Krupe.

 

Nastavi čitati

USK

Sjednica OV Bosanska Krupa jučer prekinuta zbog nasilja: Gradonačelnika Halitovića napao vijećnik SDA Jasmin Hasanović

Published

on

By

Sjednicu Općinskog vijeća Bosanska Krupa, jučer je obilježio incident u kojem je fizički napadnut Armin Halitović (SDP), gradonačelnik Bosanske Krupe, saznaje Raport.

Na Halitovića je nasrnuo Jasmin Hasanović, vijećnik SDA u Općinskom vijeću Bosanska Krupa, tokom razmatranja Izvještaja o razvoju Grada u prošloj godini.

Kako saznaje Raport Hasanović je bio nezadovoljan i izrevoltiran izlaganjem gradonačelnika Halitovića, te ga je fizički napao, nakon čega je sjednica prekinuta, a o svemu je obaviještena policija.

Armin Halitović, gradonačelnik Bosanske Krupe potvrdio je za Raport da je fizički napadnut na sjednici Općinskog vijeća i da je o svemu obaviještena policija.

Halitović je kazao da će se o svemu detaljnije oglasiti saopćenjem za javnost.

Nastavi čitati

USK

Bihać se mijenja: Infrastrukturne investicije za bolje sutra

Published

on

By

Grad Bihać se posljednjih godina nameće kao primjer lokalne zajednice koja kroz velike infrastrukturne projekte mijenja svoj izgled i otvara vrata turističkom razvoju. Jedan od ključnih projekata u realizaciji je izgradnja pješačkih staza i mostova na rijeci Uni, čija je ukupna vrijednost procijenjena na 500.000 KM.

Radi se o nastavku ambicioznog projekta nazvanog „Smaragdni put“, koji ima za cilj povezati sve otoke u centru Bihaća, uključujući Veliku otoku, Amerikančevu otoku i područje Higijenskog zavoda. Prema riječima direktorice JU Zavod za prostorno uređenje Bihać, Edine Osmanović, ova ideja stara je više od deset godina, a njenom realizacijom Bihać će dobiti potpuno novu dimenziju u turističkoj ponudi.

– Kroz povezivanje šetnica, parkova i tri drvena mosta, Bihać će postati jedinstvena destinacija na rijeci Uni, ne samo u Bosni i Hercegovini nego i u cijelom regionu. Već smo započeli izgradnju najdužeg mosta, dužine 48 metara, no radovi su trenutno privremeno obustavljeni zbog visokog vodostaja rijeke. Čim vremenske prilike to dozvole, nastavljamo s realizacijom. – istakla je Osmanović, prenosi Fena.

Osim što će povezati prirodne ljepote Bihaća, Smaragdni put je osmišljen kako bi unaprijedio turističku infrastrukturu i dodatno povećao interes posjetitelja za ovaj grad.

– Bihać ima potencijal da postane nezaobilazna turistička destinacija, a ovaj projekt je značajan korak ka ostvarenju tog cilja – izjavila je Osmanović.

Pored Smaragdnog puta, Grad Bihać planira nastavak ulaganja u komunalnu infrastrukturu. Projekti poput izgradnje i rekonstrukcije cesta, kanalizacionih mreža i vodovoda obuhvatit će različite dijelove grada, uključujući Veliki i Mali Lug, krug bivšeg Kombiteksa i druge lokalitete.

Ova ulaganja, često sufinansirana višim nivoima vlasti, ciljaju na unapređenje svakodnevnog života građana. Poseban akcent stavljen je na modernizaciju saobraćajnica i rješavanje problema odvodnje oborinskih voda, što će smanjiti rizik od poplava i učiniti grad funkcionalnijim.

– Ulaganje u infrastrukturu nije samo gradnja, već i ulaganje u bolju budućnost naših građana. Bihać ima potencijal da postane grad primjer za cijelu regiju – zaključila je Osmanović.

Dok radovi napreduju, Bihać polako, ali sigurno, gradi mostove prema održivoj i prosperitetnoj budućnosti.

FENA

Nastavi čitati

USK

USK – Stablo palo na 30-godišnjeg muškarca prilikom sječe šume

Published

on

By

U Sanskom Mostu dogodila se teška nesreća prilikom sječe šume, kada je 30-godišnji I.E. zadobio ozbiljne povrede. Na njega je, naime, palo stablo dok je obavljao posao u šumskom području, piše Dijaspora.

Isti je prevezen od Odjel hitne pomoći.

Pretpostavlja se da su nepovoljni uvjeti rada i vjerovatno nesretni splet okolnosti doveli do ove nesreće.

Nastavi čitati

USK

Američki sud odbio zahtjev “Babinog autonomaša” optuženog za ratne zločine u BiH

Published

on

By

Naime, Sead Miljković (52), porijeklom iz BIH je i zvanično optužen za mučenje zatvorenika u BiH tokom rata. Optužnica protiv njega je potvrđena još prije godinu dana.

Kako stoji u ovoj odvojenoj optužnici, Miljković je bio pripadnik Obezbjeđenje objekata i lica (OBL), policije takozvane Autonomne pokrajine Zapadna Bosna.

“Sead Miljković je navodno mučio zatvorenike, a potom je decenijama kasnije lagao o svom identitetu kako bi dobio američki pasoš”, saopšteno je iz Kancelarije državnog pravobranilaštva SAD.

Protiv njega su svjedočile i tri njegove žrtve. Kako prenose američki mediji prva žrtva je rekla da je Miljković bio među čuvarima koji su ga teško pretukli u više navrata, koristeći gumene palice, metalne cijevi i kundake. Ova žrtva tvrdi da joj je Miljković rekao da će je zaklati nožem ili bajonetom.

Druga žrtva je posvjedočila da ju je tukao “palicama i lopatom” nanoseći mu teške povrede, stoji u optužnici. I ova žrtva je navela da su Miljković i ostali tjerali zatvorenike da se međusobno bore te im prijetili ubistvom.

U svjedočenju treće žrtve stoji da ga je Miljković u više navrata tukao palicom i lopatom, od čega je jednom izgubio svijest i mislio da će umrijeti.

Inače, tokom svih ročišta Miljkovićev advokat se zalaže za odbacivanje optužbi, što zbog zastrajelosti, što zbog činjenice da je prava rijetkost da SAD podignu optužnicu za zločine počinjene u inostranstvu, ali da je njegov klijent spreman da odgovara i pred sudovima u BiH:

“Bosna i Hercegovina ima svoje sudove, svoje procedure, koje se bave ovakvim slučajevima. Zašto SAD ima interes da troši sopstvene resurse kada te zemlje same mogu suditi takve slučajeve”, rekao je Hos.

Kako su američki mediji prenijeli, u slučaju da bude proglašen krivim, prijeti mu do 20 godina zatvora po svakoj od tačaka optužnice.

Podsjetimo, Miljković, koji je u SAD živio pod prezimenom Dukić, uhapšen je 6. juna, 2023. godine u Ist Ridžu. On je posljednje 24 godine živio miran život sa suprugom i kćerkom u maloj kući u Tenesiju. Međutim, početkom juna prošle godine, u njegovu kuću upadaju imigracioni policajci na osnovu naloga za pretres i optužnice u kojoj se navodi da se on ne preziva Dukić, nego Miljković, i da je na Interpolovoj crvenoj listi jer ga Bosna i Hercegovina tereti za ratne zločine. Iako je promijenio ime, nije mogao da promijeni otiske prstiju, a prema američkom Odeljenju za nacionalnu bezbjednost (DHS), upravo su njegovi biometrijski markeri pomogli u potvrđivanju njegovog pravog identiteta.

Nastavi čitati

USK

BIHAMK: Obustavljen saobraćaj za teretna motorna vozila preko GP Izačić

Published

on

By

Zbog nepovoljnih vremenskih uslova obustavljen je saobraćaj za teretna motorna vozila preko prevoja Romanija i Rogoj. Na magistralnom putu M-17.5 Risovac-Blidinje-Rakitno obavezna je upotreba lanaca i zimske opreme za teretna motorna vozila, navode iz BIHAMK-a.

Zbog loših vremenskih uslova obustavljen je saobraćaj za teretna motorna vozila preko graničnog prelaza Izačić.

Na većini puteva u centralnoj i sjevernoj Bosni ima ugaženog snijega na kolovozu, dok u Hercegovini upozoravamo na mokar kolovoz i mjestimične odrone.

“Apelujemo na vozače da voze maksimalno oprezno i da na put ne kreću bez zimske opreme. Skrećemo pažnju na mjestimično jače udare vjetra, kao i na učestale odrone”, navode iz BIHAMK-a.

Dodatno, preko prevoja Borova glava (Šuica-Livno) upozoravamo na česte izlaske divljih konja na kolovoz.

Na magistralnom putu Jablanica-Blidinje zbog oštećenja kolovoza još uvijek je obustavljen saobraćaj.

U toku su radovi na magistralnom putu M-17 u Donjoj Jablanici, na lokalitetu Komadinovo vrelo, zbog čega se povremeno, saobraća usporeno, uz moguće kraće obustave.

Na dionici autoceste A-1 Podlugovi-Visoko zbog radova na postavljanju bukobrana na mjestu izvođenja radova u funkciji je preticajna traka.

Od ostalih puteva sa aktuelnim radovima izdvajamo magistralne puteve: Pelagićevo-Srebrenik, Husino-Ljubače, Ormanica-Špionica, Turbe-Nević Polje, Klašnice-Šargovac, Lepenica-Han Ploča i Čitluk-Ljubuški.

Na magistralnom putu Rogatica-Ustiprača, zbog oštećenja mosta, vozila do 30 tona saobraćaju jednom trakom, dok je za vozila preko 30 tona saobraćaj obustavljen.

Na graničnim prelazima: Gradina, Velika Kladuša, Orašje i Brod duga je kolona vozila na ulazu u Bosnu i Hercegovinu. Na ostalim graničnim prelazima putnička vozila ne čekaju duže od 30 minuta.

Zabranjen je saobraćaj za vozila preko 5 tona najveće dozvoljene mase na graničnom prelazu Karakaj (kod Zvornika). Teretna vozila preko 5 t preusmjeravaju se na granične prelaze Bratunac ili Rača, dok autobusi mogu koristiti GP Šepak. Teretna vozila mogu saobraćati na GP Šepak od 09 do 13 sati i od 22 do 06 sati.

Nastavi čitati
Advertisement

Najčitanije