Connect with us

Svijet / Zanimljivosti

Desničari u Njemačkoj spremni da ‘s riječi pređu na djela’: ‘Građani Rajha’ šire svoju ideologiju i dobijaju podršku!

Published

on

Nakon racije u miljeu tzv. „Građana Rajha“, akteri desničarske scene nastavljaju da šire svoju ideologiju, ali i da dobijaju podršku. Na predavanja dolaze kverdenkeri, ksenofobi i ezoterici

 

Izvor: Deutsche Welle
Pišu: Judith Brosel/ Valter Faber i David Meilander, SWR

Osnovni zakon više ne važi, Nijemci su apatridi i praktično van zakona: „Živimo u pravnom vakuumu”, sumirao je iz svog ugla zvijezda večeri pravni položaj Nijemaca i tako zaradio aplauz svojih gostiju. Mates Haug se na svom sajtu predstavlja kao „predsjednik Narodne skupštine”.

Jedan doušnik je javio da je Haug na tom događaju govorio o pretresu kuće 7. decembra u sklopu antiterorističke racije koja je sprovedena širom Njemačke. U intervjuu za „Report Majnc”, on je negirao da ima bilo kakve veze sa osumnjičenom terorističkom ćelijom. “Potpuno sam šokiran. Ja sam u suštini pacifista. A oni kod mene traže oružje ili tako nešto?”

Haug nije uhapšen, za razliku od navodnog kolovođe, Hajnriha 13. princa Rojsa. Poznaje ga dobro, rekao je Haug te večeri, jer se redovno viđaju. „Pravo je zadovoljstvo razgovarati sa njim, veoma je elokventan”. Haug, po svemu sudeći, opravdava prinčevo polaganje prava na presto njemačkog carstva: uostalom, on pripada najstarijoj plemićkoj porodici u Njemačkoj, mnogo starijoj od Georga Fridriha fon Hoencolerna. Još jedna okolnost čini Hajnriha 13. princa Rojsa pogodnim kandidatom: on ima „romanovsku krv”, baš kao i Vladimir Putin.

Desničarska ekstremistička mreža u Virtembergu

Haug nosi izmišljenu titulu „predsjednika Narodne skupštine” od 2003. godine. Prema sopstvenim izjavama, za vođu ga je izabralo 120 delegata „država rajha”. Kasnije je prodavao lažne pasoše navodnog „njemačkog rajha” i osuđen je na novčanu kaznu od 160 dnevnica, saopštilo je javno tužilaštvo u Tibingenu. Ali, Haug nije prestajao da širi svoju ideologiju: prije oko tri godine zapisao je svoje stavove pod naslovom „Njemački Rajh od 1871. do danas”.

Prema ovome, moć na zemlji leži u rukama vjerovatno samo jedne petočlane porodice i još jedne organizacije nalik porodici: The Elders and The Shriners – očigledno misli na masone. “Ovi ne samo da imaju beskonačno mnogo novca, oni su novac na ovoj zemlji!” Samo kroz ponovno uspostavljanje Njemačkog Rajha moglo bi se izbjeći iz kandži ovog tajnog društva.

Djelo je lektorisao Bernhard Grabert, nasljednik etablirane izdavačke kuće za desničarsku ekstremističku književnost u Tibingenu. Početkom 2020. godine objavila ga je Amadeus izdavačka kuća pravnog ezoteričara Jana Uda Holeja, koja takođe ima sjedište u Virtembergu. Od tada, Mates Haug je na turneji i održava „književne večeri”. Ako je vjerovati najavama na njegovom Telegram kanalu, on se pojavljuje skoro svake nedjelje pred odabranom publikom u velikim dijelovima Njemačke.

To je bio slučaj i prošlog petka na sjeveroistoku Baden-Virtemberga. Te večeri se pojavilo 26 muškaraca i žena, što je po Haugovim standardima prilično mali krug. U avgustu je, na primjer, govorio pred 80 pristalica u Kukshafenu, prenio je „Nordze cajtung”.

Antifašistički dokumentacioni i informativni centar Baden-Virtemberg izvještava o do stotinu učesnika na Haugovom predavanju u Frojdenštatu prošlog aprila. Haug već objavljuje termine predavanja za narednu godinu na svom telegram kanalu. Svaka od ovih večeri donosi Haugu priličnu sumu novca. Učesnici su ove večeri platili ulaz 30 evra. A još su mnogi od njih kupili njegovu tanku knjižicu od 90 stranica po cijeni 17 evra. Na pitanje jedne žene iz publike da li je tačno da ne plaća porez, Haug je odgovorio potvrdno.

„Mirovni sporazum sa Rusijom”

Mates Haug je takođe govorio o temi koju je njegova publika, po svemu sudeći, od njega očekivala, na primjer o desnopopulističkoj stalnoj temi „mirovni sporazum”, do kojeg nije došlo ni poslije Prvog ni poslije Drugog svjetskog rata. Princ Rojs, koji je legalni vlasnik svoje kneževine, odnosno zakoniti knez, teoretski bi mogao da zaključi mirovni ugovor sa Rusijom.

Ali, ko ide na ovakve događaje? „Report Majnc” je imao uvid u spisak učesnika. Na njemu se pojavljuju regionalno poznati aktivisti protiv vakcina i žena koja je predvodila brojne demonstracije protiv izbjeglica od 2015. godine. Po svemu sudeći, ona dobro poznaje još jednog učesnika, koji je 2017. osuđen na skoro pet godina zatvora zbog paljenja planiranog izbjegličkog hostela.

Novinari „Reporta Majnc” su nakon događaja uspjeli da razgovaraju sa učesnicima. Neki od njih su zbijali šale na račun antiterorističke racije, drugi su sumnjali u zavjeru ili su govorili o ciljanom “pokušaju zastrašivanja”. Svi su se složili da odbacuju sistem i da osjećaju da ih političari i mediji lažu.

Prezir demokratije i radikalizacije

U intervjuu za „Report Majnc”, Johanes Kis, koji istražuje ekstremizam na Univerzitetu u Lajpcigu, govori o stapanju različitih struja koje se sastoje, na primjer, od starih neonacista, desničarskih ekstremista, protivnika korone ili ezoteričara. Ideološke struje su iskoristile ovu situaciju „da svoje narative iznesu ljudima koji samo traže neku priču, bilo koju priču koja odgovara njihovom već postojećem preziru prema demokratiji”.

Sada postoji opasnost „da ove grupe vide ovo kao priliku” i da se poslije skoro tri godine pandemije korone osjećaju „sposobnim da djeluju”. „U naredne godinu-dvije sigurno ćemo vidjeti još ovakvih grupa, jer je ova radikalizacija u tim grupama toliko napredovala i ljudi su zapravo spremni na nasilje i žele da preduzmu akciju, odnosno žele da sa riječi pređu na djela.”

Savezna služba za zaštitu ustavnog poretka takođe vidi povećan rizik u mješovitoj sceni, u kojoj se „slivaju ideologije građana Rajha, priče o zavjeri iz oblasti delegitimizacije i desničarski ekstremistički narativi”. Mreža otkrivena tokom racije 7. decembra je „odličan primjer pojave nove mješovite scene orijentisane na nasilje”.

Na pitanje „Report Majnca”, nadležni organi su objasnili da mitovi zavjere tu igraju ključnu ulogu. „Iznad svega, propaganda predstojećeg ‘Dana X'” mogla bi da stvori značajan pritisak da se djeluje u takvim tajnim grupama i „na kraju da izazove ozbiljne akte nasilja”.

Svijet / Zanimljivosti

O stavu roditelja ovisi hoće li dijete imati radne navike

Published

on

Mnogim roditeljima je već dosta 15-godišnjaka koji ne znaju složiti krevet za sobom, koji ne peru suđe, koji ne posuđuju sami knjige za lektire već čekaju da sve to obave njihovi roditelji. Roditelji, sada već srednjovječni, koji su sve to činili u tih 15 godina sada žele malo odmora i vremena za sebe i smatraju da je red na njihovoj djeci. No pitanje je kako?

Piše: Kristina Bačkonja, dipl. psiholog

U svojoj praksi često se srećem s vrlo sličnim pitanjima i problemima roditelja. Jedno od njih, koje se opetovano ponavlja jest kako da njihova djeca – koja su sada već dovoljno odrasla – počnu konačno preuzimati odgovornost za kućne poslove i postanu samostalnija.

Mnogim roditeljima je već dosta 15-godišnjaka koji ne znaju složiti krevet za sobom, koji ne peru suđe, koji ne posuđuju sami knjige za lektire već čekaju da sve to obave njihovi roditelji. Roditelji, sada već srednjovječni, koji su sve to činili u tih 15 godina sada žele malo odmora i vremena za sebe i smatraju da je red na njihovoj djeci. No pitanje je kako? – prenosi ordinacija.vecernji.hr

Iako bi bilo idealno da dolaskom kod stručnjaka možemo dobiti recept nakon čije primjene stvari funkcioniraju bez problema, to je gotovo nemoguće. Taj “kako“ ne stane u jedan savjet i jednu pilulu koju je dovoljno jednom popiti da bi došlo do promjene. Taj “kako“ se gradi godinama, puno prije nego do problema uopće dođe.

Ako ste ikada pokušali promijeniti neku svoju naviku koja egzistira već godinama, sigurno ste primjetili da to baš i nije jednostavno. Ako već godinama imamo običaj popiti kafu prije doručka, trebat će nam neko vrijeme da se naviknemo na promjenu u kojoj ćemo prvo doručkovati a tek potom popiti kafu. Nije nemoguće, no isto tako je i prilično nerealno za očekivati da ćemo nakon prvog puta odmah usvojiti novi obrazac.

Navike se usvajaju od najranije dobi

Iz navike radimo puno stvari: zaključavamo vrata po izlasku iz stana, palimo svjetla na automobilu, zatvaramo vodu kada operemo ruke… Ali isto tako navika je i spremiti tanjir za sobom, oprati posuđe, složiti krevet, brinuti o svojim obavezama. Navika koja se usvaja od najranije dobi.

Kako to da onda nemaju svi 15-godišnjaci te navike? Odgovor na to pitanje imaju roditelji koji tih 15 godina sve čine umjesto djece.

Mogu razumjeti roditelje koji su sami imali teško djetinjstvo i stroge roditelje i koji su željeli svoju djecu osloboditi obaveza, dopustiti im da uživaju kako oni nikada nisu mogli. Mogu razumjeti roditelje u procesu rastave braka ili samohrane roditelje koji pokušavaju djetetu smanjiti stres i pritom čine sve kako bi ono bilo sretno. Međutim, ako dijete godinama nije imalo obaveze, ako nikada nije moralo pospremiti krevet, oprati suđe ili posuditi knjigu za lektiru (neovisno o razlozima) zašto bi ono odjednom to htjelo (ili znalo) u starijoj dobi?

Sa sigurnošću mogu reći da se nijedno dijete neće samoinicijativno uhvatiti posla u starijoj dobi ako do tada nije steklo radne navike i ako su do tada roditelji sve radili za njega. Godine same po sebi ne znače ništa ako tokom njih nismo ništa naučili. Drugim riječima, same godine ne garantiraju da će  20-godišnjak znati oprati posuđe a 10-godišnjak neće. To ovisi o njegovom prijašnjem iskustvu i stavu roditelja.

Sjećam se posjeta prijateljici koja je sa svojom trogodišnjom kćerkicom spremala posuđe u mašinu za pranje suđa – ponos koji je u tom trenutku zasjao na malom licu ne može se ni opisati. Prijateljica mi je tada objasnila da se njezina kćerkica voli tako igrati s njom: kada je mama pospremala kuću, malena je imala svoju igračku metlu koju je vukla po podu; kada je mama slagala ormar i malena je s veseljem i ponosom pomagala. Je li dijete od tri godine pomelo pod? Nije. Je li to isto dijete dobro posložilo posuđe u stroj za pranje? Nije. Jesu li majice u ormaru bile dobro posložene? Nisu. No to nije ni bila poenta. Majčin cilj nije bio da njezino dijete odradi posao umjesto nje; cilj je bio da dijete kroz igru i druženje stiče radne navike koje ne možemo usaditi nabrzinu i odjednom. Za to je potreban dobar primjer nas odraslih i vrijeme.

Nikada nije kasno

Rekla bi da nikada nije prerano (a ni prekasno) da se bavimo djetetom i naučimo ga sve što želimo da usvoji. Dok će nam u mlađoj dobi biti jednostavnije (dijete će vjerojatno s guštom i ponosom učiti kako se slaže krevet i veseliti se malim ritualima čišćenja, kuhanja i slično), u starijoj dobi se stvari malo kompliciraju. Da bi privolili našeg adolescenta da se osamostali potrebno je osluškivati što je njemu važno, kakav je njegov tempo. Primjer, ako znamo da je naše dijete jako motivirano da se jednog dana odseli od nas, tada mu i obaveze kao što su kuhanje i pospremanje možemo prezentirati kao nešto u čemu će jednog dana uživati u vlastitom domu. Rečenica poput “Pa sigurno nećeš visiti kod mame na ručku svaki dan – to nije cool” itekako bi ga mogla nagnati da uzme stvari u svoje ruke. Naravno da se stvari neće promijeniti preko noći i da ih neće prihvatiti s oduševljenjem – no, ništa se ne usvaja preko noći.

Na kraju bih voljela reći svim roditeljima da ne vjerujem u greške – samo u povratne informacije koje dobivamo od okoline. Neka svoju djecu i godine do kojih su došli iskoriste kao povratnu informaciju koja će im dati odgovor na pitanje kako (ne) dalje.

akos.ba

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

5 navika za zdraviji um i život

Published

on

Top pet navika za neurološki napredak. Ove navike će značajno smanjiti stres, povećati sive mase mozga, pomoći vam da iskoristie vašu podsvijest za rješavanje problema i da otkrijete nevjerovatani potencijal.

Napade sam počela dobivati u dobi od 5. godina. One napade kakve ste gledali u filmovima: padanje na tlo, tresenje kao da vas struja udara, kolutanje očima… Ovakvi napadi danas se nazivaju toničko-klonički napadi, a kad sam bila mala te napade su nazivali “grand mal” što znači “big bad” – veliki belaj.

Možda su promijenili ime iz razloga što kada nešto nazivate “big bad” pacijentu ne ostavlja baš puno nade. Niko još nije sa sigurnošću utvrdio zašto sam počela da dobivam te napade. Međutim, ta bolest me natjerala da već u ranoj dobi shvatim kako ta kašasta masa unutar naše lobanje funkcionira.

Počela sam da studiram i učim o nervima, nakon što sam uradila prvi EEG (snimak glave) u dobi od 11. godina. Na glavu su mi zalijepili masu nekih malih žica. Izgledala sam poput dijeteta vanzemaljaca iz naučno-fantastičnih filmova. To me nagnalo da se zapitam – Što oni s tim ispitivaju? Zašto? i Kako mogu kontrolirati te stvari koje nazivaju moždani valovi i električni impulsi? Strašno je imati takve napade koji su nalik na smrt i shvatiti kako ste bespomoćni. Kasnije

sam otkrila da bi ovi napadi možda mogali i biti pod kontrolom bez lijekova. Tada je nauka postala ustvari moj spasitelj. Kada sam imala 15. godina, bez znanja mog doktora i mojih roditelja, prestala sam uzimati lijekove i nisam ih od tada nikada više trošila.

Uporedo sa sticanjem doktorske titule iz oblasti kliničke psihologije i aktivnog učešća u neuro-naučnim studijima, te rada na UCLA neuropsihijatrijskom Institutu, naučila sam kako možemo proširiti kapacitet našeg mozga, ne samo zbog našeg zdravlja, već i zbog napredovanja na način na koji to prije nismo mogli ni zamisliti.

Tako sam otkrila pet top navika za neurološki napredak. Ove navike su bile uzrok da napadi koje sam imala prestanu. U posljednjih 25. godina, imala sam samo dva toničko-klonična napada.

Za vas, ove navike će značajno smanjiti stres, povećati sive mase mozga, pomoći vam da iskoristite vašu podsvijest za rješavanje problema i da otkrijete nevjerovatani potencijal.

Evo pet dnevnih navika koje već danas možete započeti praktikovati u okviru vaših svakodnevnih navika:

1. Spavanje umanjuje stres

Da li ste se ikada zapitali šta se dešava sa svim tim stresom kojeg akumuliramo u toku jednog dana? To auto koje ste skoro udarili? Vaše dijete koje vrišti na vas? Postoji čak i nesvijesni stres u vidu samokritike i osude? Gdje to sve odlazi?

Vaš mozak to prikuplja i čuva za onaj period kada budete spavali, a zatim to dalje obrađuje. Da ponovim još jednom. Kada spavate, vi obrađujete stres i traume koje ste doživjeli. Dakle, jedna od najjednostavnijih i najefikasnijih stvari koje možete učiniti, jeste da u vremenskom periodu od punih sedam do devet sati zatvorite vaše oči i spavate.

2. Budite se sa prvim izlaskom sunca

Vaš mozak koristi splet nervnih ćelija koji se zove suprahijazmatska jezgra i nalazi u se vašem hipotalamusu, a služi za regulaciju nečeg što se zove “cirkadijski ritam.” to je neka vrsta “sata” u vašem mozgu koji sinhronizuje sve ostale “satove” (ritmove) vašeg tijela. Abnormalni cirkadijalni ritam je povezana sa gojaznosti, dijabetesom, depresijom, poremećajima sna, hormonskim poremećajima, bipolarnim poremećajima i sezonskim afektivnim poremećajima.

Drugim riječima, probudite se u vrijeme izlaska sunca i nemojte više spavati. Ako ste roditelj, ova navika će vam dobro doći, jer većina djece se budi u to vrijeme.

3. Konzumirajte riblje ulje

Riblje ulje ima pozitivne efekte na zdravlje mozga. Moja djeca su veliki ljubitelji fermentiranog (visoko kvalitetna i ekstra obrađena hrana) bakalara i jednostavno smo ih navikli tokom godina da to jedu svakodnevno, iako ukus nije baš prijatan. Uzimajte to po kašiku, ali možete ga koristiti i u obliku kapsula dostupne su na tržištu i imaju ugodan limunski ukus.

4. Budite koncentrisani i meditirajte

Meditacija je odmah ispod svijesti i ima bezbroj neuroloških prednosti. Ne znate kako to svakodnevno postići i kako da na najjednostavniji način meditirate? Ja volim “Headspace”(čisto razmišljati i biti slobodan od pristiska) to je za vaš um kao odlazak u teretanu. Putem meditiranja i tehnika za postizanje svijesti i sabranosti, možete istrenirati vaš um za sretniji, zdraviji i ugodniji život.

5. Kreirajte sebi neugodnosti

Vašem um su potrebe nove stvari kako bi napredovao. Kako znati da li je ono što radite dovoljno? Kada se osjeća nelagodno, neugodno, čudno ili vas nešto plaši. Radeći svakodnevno stvari koje zahtjevaju veći napor a samim tim uzrokuju i neugodnost, stvarate vašem umu podlogu za razvoj novih grana na neuronskom stablu, umjesto da uništavate to vaše stablo.

Da budem iskrena, mogla sam i knjigu napisati o ovome, jer cijeli moj život živim vrteći se oko ovoga. Iako ima još mnogo stvari, voljela bi za početak da počnete sa ovih pet. Na kraju, možete li samo zamisliti koliko bi čudesno bilo da svi živimo u okviru naših potencijala koje imamo?

Izvor: success.com
Autor: Jennifer Jones

Za Akos.ba preveo Fahrudin Vojić

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Zabavni načini da djeci odagnate dosadu

Published

on

Iako je roditeljstvo definitivno najodgovorniji posao koji ćete u životu raditi, ponekad je potrebno da se poslužite nekim zabavnim metodama da dijecu naučite pameti. Djeci je tokom zime kada ne mogu napolje stalno dosadno i od nas očekuju da ih zabavimo.

Iako je roditeljstvo definitivno najodgovorniji posao koji ćete u životu raditi, ponekad je potrebno da se poslužite nekim zabavnim metodama da dijecu naučite pameti. Djeci je tokom zime kada ne mogu napolje stalno dosadno i od nas očekuju da ih zabavimo. Slijedeći put kad se djeca požale da im je dosadno predložite im neke od slijedećih „zanimacija“.

Autor: Jelena Računica

Grlite se. Insistirajte na tome da se stalno grlite sa djecom. Kad god klinci zakukaju da im je dosadno vi ih zovite da se mazite. Ovo će biti posebno odbojno tinejdžerima.

Igrajte se k’o pisne… Ovo uvijek pali jer djeca ne mogu dugo da šute, a ne vole ni da gube zato kad god klinci požele da ih zabavljate predložite igru šutnje i veoma brzo će naći način da se zabave sami.

Gledajte najdosadnije i najdugotrajnije filmove. Iz arhive izvucite sve one stare, dosadne filmove koji traju duže od dva sata i predložite filmski maraton tokom hladnih večeri.

Igra skrivača, ali ne ona klasična igra skrivača, već vi sjedite na kauču, brojite do sto, a klinci treba da vas sakriju jastucima sa sofe i svim onim što nađu u dnevnom boravku, ako ne uspiju dok izbrojite do 100, igra prestaje.

Čitajte sastojke sa namirnica. Ako predložite djeci da razgovarate o zdravoj harni i kako bi bilo dobro da čitate sastojke sa omiljenih prehrambenih proizvoda sigurno će glavom bez obzira pobjeći u svoju sobi i naći neku zanimaciju.

Pričajte o tome kako nastaju bebe. Ako vaše dete tinejdžerskog uzrasta stalno kuka kako mu je dosadno, predložite da razgovarate o tome kako dijeca dolaze na svijet i kažite da imate i film koji baš o tome govori. Vjerujte nam na riječ, više vas neće gnjaviti.

Ovo su sve mali zabavni trikovi namenjeni za nešto stariju decu koja bi trebalo da znaju kako da se zabave sami bez pomoći roditelja i koji na kraju krajeva razumiju ironiju i šalu. I ne brinite zbog ovoga nećete biti loš roditelj, naprotiv.

akos.ba

Nastavi čitati

Najčitanije