“Da bi hrvatska populacija opstala, jedino rješenje u ovom trenutku je da imaju svoj entitet. Hrvati u BiH jedini su jasno prozapadno orijentisani i mogu igrati važnu ulogu u balansiranju odnosa između Srba i Bošnjaka”, rekao je lobista i istraživač Max Primorac.
BiH
Dodik u Istočnom Sarajevu Bošnjake poredio sa “amebama”, a time pokazao nemoć pred integrativnom snagom Sarajeva
To da Milorad Dodik širi mržnju, nedosljedan je i spreman na sve za politički opstanak je postalo aksiom. To što se javnost navikla i što se često komentariše riječima “ma to on zbog politike”, nije izgovor da se takvo nešto prihvata kao normalno. Također, izjave ovog tipa morale bi biti i predmetom tužiteljske istrage zbog širenja vjerske i nacionalne mržnje.
“Ovaj grad ne smije dozvoliti dodatnu islamizaciju. Pusti me te priče isti smo ljudi, nismo ista vjera. Niko ne laže gore i više od Turčina… Da se suprotstavimo velikom muslimanskom nacionalizmu koji je pretvoren i reinkarnacija onog što se zove politički islam, koji nisu završili svoj posao ovdje”, kazao je Dodik.
Vraćanje u političku upotrebu izraza “Turčin”, za sobom nosi jezivi eho genocida i ulaska ratnog zločinca Ratka Mladića u Srebrenicu uz izjavu da “došlo vrijeme da se ponovno osveti Turcima na ovom prostoru”.
Ne treba sumnjati da je u Dodikovom obraćanju izraz “Turčin” čisto pežorativni izraz. Dodik nema problem da se umiljava “pravom Turčinu”, predsjedniku Turske Recepu Tayyipu Erdoganu.
“Turska je velika zemlja, a on je jedan veliki državnik šta god mi mislili i kakva god bila naša historija”, je primjer izjave Dodika.
U skandaloznom govoru Dodik je Bošnjake nazivao “podanicima”, ali i da ne bi “muslimanima nikad bio predsjednik”.
I ovdje je Dodik zaboravio da je kao predsjednik Republike Srpske bio predsjednik svih građana koji žive u toj administrativnoj jedinici pa i Bošnjaka, a još ranije je kao član Predsjedništva iz RS-a imao obavezu da predstavlja sve stanovnike entiteta, a rekao je i neistinu “da nije dozvolio da ga oni (Bošnjaci op.a) biraju. Istine radi, Dodik je tokom kampanje odlazio i u naselja s bošnjačkom većinom u okolini Prijedora.
“Oni govore kako je Banja Luka, Trebinje, Istočno Sarajevo njihovo, lažu. Sve je naše. Oni bezočno lažu, kao Turčin što laže, to njima nije problem. Nemam povjerenja, nije se moglo izgradit nikako, vi to znate. Šta je napravljeno u Istočnoj Ilidži, tamo je omogućeno da muslimani kupuju stanove. Je li mislite da je to sreća, a vi to znate bolje nego ja. Gdje se useli jedan, to je ko amebe da se usele. Moramo da govorimo o tome. Na globalnoj sceni je sukob između islama i hrišćanstva, i to je ta priča”, kazao je Dodik.
Prvo, nije omogućeno “muslimanima” da kupuju stanove, nego je to pravo svih građana Bosne i Hercegovine, ali se Dodik i ovdje namjerno postavlja u poziciju nekakvog vođe i razmišljanja da je neko u prilici da nekom omogući neko pravo.
Možda i najskandalozniji dio govora je dio u kojem Dodik Bošnjake upoređuje s “amebama”. Upravo se dehumanizacija smatra jednim od prvih koraka u procesu genocida, jer se na taj način omogućava da se druga strana posmatra kao vrijedna uništenja.
Konačno, kada izađe iz šatorske priče devedesetih, Dodik se prebacuje na globalne teme koje jednako površno posmatra. Priča o sukobu islama i kršćanstva jeste priča koju plasiraju razni desničari u kojima Dodik traži saveznike, ali čak i površan pogled pokazuje da se takav sukob ne dešava.
U Ukrajini ratuju kršćanski Rusi i Ukrajinci, američki predsjednik Donald Trump, kojem se Dodik pokušava umiliti, ima odličan odnos s liderima islamskih država, pa i ruski predsjednik Vladimir Putin u svojoj državi održava dobre odnose s muslimanima.
Dodik pokušava da globalnu desničarsku priču, ljudi koji nikad nisu živjeli s drugačijim i koji mržnju proizvode farmama trolova i lažnih informacija svede na nivo lokalne politike. Nazivanje “turcima”, “amebama”, nakon što se morao povinovati državnim organima nije pokazivanje snage nego nasuprot. Ipak, ovakav nastup je još jedan pokazatelj moralne i političke degeneracije Dodika, koji pokušava da vrati točak historije.
Odabir Istočnog Sarajeva za ovakav govor je i pokazatelj poraza degenerativne politike. Nikakvi politički govori i potezi ne mogu zaustaviti stvarnu ekonomsku integraciju Istočnog Sarajeva u Sarajevo, a što sa sobom nosi i društvenu. Dodikov govor je vapaj šatorske politike koja je poražena pred svjetlima Sarajeva kao istinske bosanske metropole, piše Klix.
BiH
Slaven Kovačević je kandidat DF-a za Predsjedništvo BiH na Općim izborima 2026.
Predsjedništvo Demokratske fronte je ovu odluku donijelo na današnjoj sjednici.
Kovačević je i ranije bio kandidat u izbornim ciklusima, ali ne za poziciju člana Predsjedništva BiH. U periodu 2012 – 2016 bio je SDP-ov vijećnik u Gradskom vijeću Sarajeva, u koje je ušao iz Općinskog vijeća Centar.
Nedavno je bio u žiži javnosti zbog presude Evropskog suda za ljudska prava, koji je presudio u korist Bosne i Hercegovine u predmetu u kojem se Kovačević žalio na povredu izbornog prava.
Inače, ovo je prvi zvanični kandidat za Predsjedništvo BiH na izborima naredne godine s obzirom na to da mnoge stranke još uvijek razmatraju potencijalne prijedloge.
Njegova kandidatura dolazi nakon što je Željko Komšić, predsjednik DF-a, dobio prethodna dva mandata, što je maksimalni broj uzastopnih mandata u Predsjedništvu BiH, te ovaj izborni ciklus nema pravo da se kandiduje.
Klix
BiH
Primorac: “Trump me sluša, Bosna i Hercegovina je slomljena država. Sjajno je biti Hrvat” (VIDEO)
Max Primorac, član američkog think-tanka Heritage Foundation i utjecajni lobist blizak američkom predsjedniku Donaldu Trumpu, boravio je u Zagrebu povodom konferencije posvećene 30. godišnjici Dejtonskog mirovnog sporazuma. Tom prilikom dao je intervju za Večernji TV, u kojem je iznio niz oštrih ocjena o stanju u Bosni i Hercegovini, prenosi Politicki.ba.
Govoreći o situaciji tri decenije nakon potpisivanja Dejtona, Primorac je rekao da je nedavno svjedočio pred američkim Kongresom, gdje je vladalo veliko interesovanje za stanje u Bosni i Hercegovini.
„Sjedinjene Američke Države potrošile su milijarde dolara pomoći, a Evropljani čak i više. A šta danas imate nakon 30 godina? Imate državu koja je doslovno slomljena. Ekonomija ne funkcioniše, broj stanovnika je drastično opao, a suverenitet praktično ne postoji. Konačni autoritet u Bosni i Hercegovini nisu njeni narodi, već strani diplomati. Ako nemate suverenitet, nemate ni državu“, rekao je Primorac.
Dodao je da je, prema njegovim riječima, propao pokušaj izgradnje zajedničkog građanskog identiteta u Bosni i Hercegovini.
„Oko jedan posto stanovništva se izjašnjava kao Bosanci. Pokušaj uvođenja sistema ‘jedan čovjek – jedan glas’ predstavlja direktno kršenje Dejtonskog sporazuma, koji je jasno definisao ravnopravnost tri konstitutivna naroda“, kazao je.
Primorac je posebno kritikovao ulogu visokog predstavnika, navodeći da se njegovim djelovanjem poništavaju odluke demokratski izabranih predstavnika.
„Smjene zvaničnika i nametanje odluka oduzeli su ljudima pravo da sami određuju svoju budućnost i stvorili dubok antagonizam među narodima“, ocijenio je.
Zalažući se za reorganizaciju zemlje, Primorac je rekao da Bosna i Hercegovina treba biti uređena kroz tri ravnopravne federalne jedinice. Posebno je naglasio položaj Hrvata, za koje tvrdi da su najviše stradali zbog neispunjenih obećanja Dejtona.
„Hrvatska populacija u Bosni i Hercegovini smanjena je za oko 60 posto. To je izuzetno opasan nivo, koji može dovesti do nestanka te zajednice. Hrvati ne mogu birati svog člana Predsjedništva, a postoji i realna prijetnja gubitka mehanizama zaštite u Domu naroda“, rekao je.
Upozorio je da bi daljnje slabljenje hrvatske zajednice moglo predstavljati sigurnosni problem i za Hrvatsku, NATO i Evropsku uniju.
„Ako se ne osigura treći entitet, hrvatska zajednica će nestati, a Evropa bi mogla ostati s prokremaljski orijentiranim srpskim entitetom i radikaliziranim muslimanskim entitetom“, ustvrdio je Primorac.
Govoreći o američkoj politici, Primorac je odbacio tvrdnje da Donald Trump ne obraća pažnju na Bosnu i Hercegovinu.
„Predsjednik jasno odbacuje koncept izgradnje nacija jer je svuda doživio neuspjeh. To se vidi i u američkoj politici prema Bosni i Hercegovini, gdje se naglašava uloga tri konstitutivna naroda i lokalnih rješenja“, rekao je.
Posebno je istakao Trumpovu posvećenost zaštiti progonjenih kršćana širom svijeta, navodeći da se pitanje vjerskih manjina i kraj politike izgradnje nacija upravo presijecaju u Bosni i Hercegovini.
Primorac se osvrnuo i na napade koji su na njega upućeni iz Sarajeva, uključujući vulgarne komentare ministra odbrane Bosne i Hercegovine Zukana Heleza.
„Izgleda da je čak i biti napola Hrvat problem za političku elitu u Sarajevu. U Vašingtonu su svjesni njegove reputacije i kontakata s Iranom. Ovakvi napadi samo pokazuju politički ekstremizam i nanose ozbiljnu štetu kredibilitetu Bosne i Hercegovine u Sjedinjenim Američkim Državama“, rekao je.
Komentarišući optužbe na račun hrvatskog identiteta, Primorac je poručio da u tome ne vidi ništa sporno.
„Šta je loše u tome što si Hrvat? Sjajno je biti Hrvat. Vrijednosti vjere, porodice i domovine povezuju Hrvatsku i Sjedinjene Američke Države. Napadi na hrvatski identitet iz Vašingtona, posebno s ljevice, više ne postoje. Ova administracija poštuje Hrvate koji cijene vlastiti identitet“, rekao je.
Zaključio je da se pred Hrvatskom i Sjedinjenim Američkim Državama otvara velika prilika za jačanje bilateralnih odnosa, ističući da je u interesu Vašingtona snažna i stabilna Evropa.
BiH
Iz Zagreba zagovaraju treći entitet, iz BiH poručili: “Ne gurajte nas u rat, Hrvati ovdje nisu manjina”
Konferencija o 30 godina Dejtona još jednom je ogolila stanje u Bosni i Hercegovini, ali i jasno pokazala šta susjedi i komšije misle o nama i žele od nas. Treći entitet i federalizacija – pojmovi su na kojima se iznova insistiralo. Uslijedile su danas i reakcije, “za” i “protiv” viđenog, ali tek rijetke. Postavlja se pitanje da li se BiH ponovo crta na političkim mapama i šta to znači? Da li su ovakve poruke prikaz geopolitičkih kretanja, evropskih stavova ili samo priča u predizbornoj godini?
Ovakvi stavovi izazvali su oštru reakciju bivšeg reisu-l-uleme u Bosni i Hercegovini.
“Molim vas, nemojte nas gurati u rat. Ne želimo rat. Hrvati nisu manjina u Bosni, mi smo manjina. Zato što svaki Hrvat u BiH ima i pasoš Hrvatske, Evropske unije. Mi smo jedini narod na Blakanu koji nema nacionalnu državu i ne žalimo se, ali očekujemo od vas da poštujte to da mi ne želimo nacionalnu državu, da želimo živjeti s vama. Želimo živjeti s vama nakon genocida, nakon udruženog zločinačkog poduhvata. A vi ne želite živjeti s nama. Zašto?”, upitao je bivši reis i predsjednik Svjetskog bošnjačkog kongresa Mustafa ef. Cerić.
Evropska parlamentarka Željana Zovko, vidjela je Cerićevo izlaganje kao napad, te ponovila slične stavove kao nekoliko sedmica ranije u SAD-u.
“Mi imamo i Rezoluciju od 2014. o federalizmu koji je jedini put da pomiri ove različitosti koje smo vidjeli ovdje. Međutim Bosna i Hercegovina tone sve više i više u jednu zatvorenost unutar same sebe“, navela je Željana Zovko, zastupnica u Evropskom parlamentu.
Federalizaciju ili treći entitet jedni vide kao put u nove podjele i eventualne sukobe. No, drugi u tome vide rješenje. Posebno, zbog kako navode, preglasavanja hrvatskog naroda pri biranju članova Predsjedništva BiH.
“Ne ulazim u koncepte, niti u preustroje. Ja ne ulazim u to, ja želim samo vidjeti pravo hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini da ga ostvari i ima jednaka prava kao i ostala dva konstitutivna Naroda. O tome ja govorim, a koji su načini dolaženja do toga… to je na političkim liderima u Bosni i Hercegovini da to ostvare”, tvrdi ministar vanjskih poslova Hrvatske Gordan Grlić-Radman
“Mi na nivou Federacije BiH imamo 11 parlamenata, 11 vlada. Mi smo pokušali, recimo sa kolegom Izetbegovićem sam o tome razgovarao prije 20-ak godina, da napravimo dva mega, kako bi on rekao, kantona, pa da jedan bude većinski bošnjački, drugi hrvatski, ali da budu struktuirani tako kakva je struktura stanovništva, međutim vrlo brzo je reakcija bila negativna”, istakao je Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH i HNS-a BiH.
Osude priči o trećem entitetu uputio je Zukan Helez, ministar odbrane BiH dok je lider SNSD-a Milorad Dodik pružio podršku Maxu Primorcu. Na samoj konferenciji došlo je i do oštre rasprave između ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića i Željke Cvijanović, članice Predsjedništva BiH. Dok Cvijanović zagovara nacionalne podjele kao način očuvanja identiteta, Konaković upozorava da rigidne etnonacionalne politike ostaju ključni razlog masovnog odlaska stanovništva iz Bosne i Hercegovine.
“Došlo je vrijeme da kažemo da Dejton nije dobar. Naravno, ja sam protiv unitarizacije, ja znam da je to nemoguće. Ja živim san građanske države, ne zagovaram ga, jer ne može.. To danas ne može. Isto tako ne može treći entitet”, stava je Konaković.
“Loklane odgovornosti, lokalna rješenja, lokalna inicijativa i vjerujem da je to jedini izlaz za Bosnu i Hercegovinu. Bosna i Hercegovina je, da se razumijemo, 30 godina bila i ostala jedan eksperiment”, poručila je Cvijanović.
Opasne poruke i zagovaranje dodatnih podjela ponovo dolaze iz redova HDZ-a, uz podršku SNSD-a, a bez jasnog suprotstavljanja. Sve u godini pred izbore i svega dan nakon niza političkih sastanaka u Banjaluci.
Video OVDJE.
BiH
Dodik brani Primorca a napada Cerića: Kada se religija upetlja u politiku, uvijek donosi radikalizam
Za Sarajevo je i sloboda mišljenja neprihvatljiva, a sada je meta progona Maks Primorac jer se usudio da razmišlja i svoje misli javno iznosi, rekao je lider SNSD-a Milorad Dodik.
Dodik je ocijenio da je za Sarajevo jednoumlje obrazac njihovog funkcionisanja, a da je svako ko izađe iz tog okvira osuđen na medijski linč.
– Sada je meta progona Maks Primorac, jer se usudio da razmišlja i svoje misli javno iznosi. Određeni stavovi Maksa Primorca meni su prihvatljivi, sa nekim nisam saglasan. Ali njegovo pravo je da ima svoje poglede na stanje i odnose u BiH i niko mu to pravo ne smije osporiti – naveo je Dodik.
Kako je rekao, posebno je zabrinjavajuće kada to radi nekadašnji reis Mustafa Cerić.
– Kada se religija upetlja u politiku, uvijek donosi radikalizam. Kao da Sarajevo nije i previše radikalizovano i isključivo. Јer, kad Alkalaj parama građana Republike Srpske zastupa samo stavove Bošnjaka, onda je to na mjestu. Kada Primorac o svom trošku govori šta misli, onda je to povod za hajku – kaže Dodik.
Prema njegovim riječima, u tome je suština problema Sarajeva.
– Nije im sporno šta se govori, već ko govori. Njihova “sloboda mišljenja” važi samo dok se ponavlja unaprijed zadati stav. Sve izvan tog kruga proglašava se opasnim, neprijateljskim ili izdajničkim – napisao je Dodik na Iksu.
Zato danas, dodao je, nije na udaru samo Maks Primorac, već sama ideja da u BiH može postojati drugačije mišljenje.
– Društvo koje progoni misao, ne brani istinu – ono samo potvrđuje sopstveni strah od nje – zaključio je Dodik.
Viši naučni saradnik u Fondaciji “Heritage” Maks Primorac rekao je na međunarodnoj konferenciji u Zagrebu posvećenoj Dejtonskom mirovnom sporazumu da su bonska ovlašćenja glavni krivac za odlazak stanovništa iz BiH, nefunkcionalnost ekonomije i veliku etničku netrpeljivost.
Primorac je u svom obraćanju iznio niz kontroverznih stavova o ustavnom uređenju BiH, ulozi međunarodne zajednice i položaju konstitutivnih naroda, te da je najviše pažnje izazvala njegova tvrdnja da je, zbog položaja Hrvata u BiH, “jedino realno rješenje formiranje trećeg entiteta”.
BiH
Čović: Visoki predstavnik nema šta raditi u BiH. Južna interkonekcija strateški interes Hrvata, ali ukloniti BH Gas iz upravljanja
Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović obratio se na konferenciji povodom 30. godišnjice Daytonskog sporazuma koja se danas održava u Zagrebu, rekavši kako je hitno potrebno zatvoriti Ured visokog predstavnika.
Prema Čoviću, međunarodni zvaničnici održavaju status quo i poluprotektorat u Bosni i Hercegovini. Kako je rekao, smatra da funkcija visokog predstavnika u praksi postoji samo u FBiH, navodeći da u RS skoro i ne priznaju njegovu nadležnost.
“Bolje da zašutim na izjave Konakovića”, rekao je Čović, nakon što je Konaković rekao kako se u Bosni i Hercegovini ne može bez međunarodnih institucija.
Kao glavni razlog za ukidanje Ureda visokog predstavnika je naveo to što nije riješio pitanje državne imovine.
“Visoki predstavnik nema šta raditi u BiH ako smo u mogućnosti da otvorimo pregovarački proces do kraja godine”, naveo je on.
U Zagrebu je govorio i o projektu Južne interkonekcije, rekavši kako je to strateški interes Hrvata. Rekao je da podržava inicijativu američkog otpravnika poslova u Ambasadi SAD u Sarajevu, jer, kako je rekao, projekat prolazi kroz Hercegovinu i iza njega stoje Sjedinjene Američke Države.
Naglasio je da neće dozvoliti da BH Gas u potpunosti upravlja interkonekcijom, jer u toj kompaniji nema Hrvata. Dodao je kako podržava projekt Južne interkonekcije, ali pod uslovom da se BH Gas ukloni iz upravljanja.
Raport
BiH
Željana Zovko: Federalizam i treći entitet kao put BiH ka EU
-
BiHprije 3 danaNakon što je ‘nelegalno’ ušao u BiH, Plenkovića u Banjoj Luci dočekali Dodik i Čović
-
Smrtovniceprije 3 danaNa Ahiret preselila Murić (rođ. Mahmutović) Ajiše
-
USKprije 5 danaJasmin Ponjević iz Velike Kladuše i njegov bahati maloljetni sin ostaju iza rešetaka
-
Cazinprije 5 danaU Bihaću otvoren IDDEEA registracijski ured za izdavanje elektronskih potpisa, uskoro i u Cazinu
-
BiHprije 5 danaNakon Australije i RS najavljuje zabranu: Dodik traži ukidanje društvenih mreža za mlađe od 16 godina
-
Cazinprije 4 danaVIDEO U Bihaću i Cazinu svečano otvoreni Registracioni uredi IDDEEA BiH
