Tako si lijepa. Šta god da kažem o tebi, uvijek je premalo. Samo je jedan od komplimenata koje je Meryem Uzerli primila ovih dana, nakon što je podijelila niz fotografija sa snimanja na Instagramu.

Meryem, poznata po ulozi Hurem u seriji ‘Sulejman Veličanstveni’, osvanula je u elegantnom izdanju, s profinjenom šminkom. Dok mnogi komentiraju njezinu ljepotu, neki obožavatelji ne mogu ne primijetiti koliko bi Meryem briljirala na velikim svjetskim ekranima.

“Volio bih da si Meryem rođena u Americi, da tvoj talent može zasjati u Hollywoodu”, poručio je jedan od pratitelja.

Uloga Hurem donijela joj je svjetsku slavu, ali i brojne probleme. Tokom snimanja Meryem je doživjela nervni slom te je morala napustiti set, a kao razlog spominjala se nesretna veza sa 17 godina starijim biznismenom Canom Atesom, koji je odbio priznati da je otac njene starije kćerke Lare.

Štaviše, navodno je od Meryem tražio da pobaci što je nju toliko pogodilo da je završila na liječenju u Berlinu, a u tom je gradu i nastavila živjeti. U međuvremenu je rodila i drugu kćerku, Lili Koi.

Promijenila je i imidž. Svoju prepoznatljivu bujnu crvenu kosu obojila je u plavo, a uz to je odlučila povećati usne, naglasiti jagodice i podignuti obrve.

Zdenac smrti, koji se na hindskom naziva “Maut Ka Kuan”, atrakcija je koja se sastoji od kosog zida za automobile i motore.

Inspirirani američkim motodromima nazvanim “Wall of Death”, Wells of Death u Indiji smatraju se mnogo opasnijim zbog kosih zidova i nedostatka sigurnosnih mjera, prenosi Bljesak.info.

Izvođači sami grade i rastavljaju svoje gotovo okomite zidove. Sastoje se od drvenih dasaka čija se visina kreće od 6 do 12 metara. Zbog drvenog cilindra u obliku bačve, predstava je u Indiji poznata kao “Zdenac smrti”.

Prvi motodrom debitirao je na Coney Islandu 1911. i proširio se preko mora, postavši popularniji u Britaniji nego u Sjedinjenim Državama.

U prvoj četvrtini 19. stoljeća motodrom se pretvara u silodrom, a Zidovi smrti ostaju popularni tokom 1960-ih. Na kraju je spektakl stigao do Indije i prihvatili su ga karnevalski izvođači.

U početku su izvođači koristili ručne bicikle za vožnju po velodromima 48 sati. Na kraju su ih zamijenili motocikli i automobili. Automobili se smatraju jedinstvenim indijskim dodatkom performansama.

Zdenac smrti popularna je aktivnost na mnogim događajima kao što su Vijayasadhami i Magh Mela, kulturno značajnim festivalima koji se slave u Indiji i Nepalu, prenosi The Mind Circle. Danas ta praksa nije tako poznata kao nekada, ali nekoliko preostalih bunara smrti u Indiji još uvijek privlače ljude. Stotine gledatelja kruže oko jame kako bi svjedočili ludim radnjama koje izvode odvažni vozači u automobilima ili na motorima.

Vozači crtaju krugove oko gotovo okomite jame koristeći snagu centrifugalne sile. Ne nose kacige niti zaštitnu opremu. Kako bi predstava bila opasnija, vozači izvode odvažne skokove i vratolomije. Čak grabe novac iz ispružene ruke gledatelja.

Popularnost događaja je oslabila zbog televizija koje su mogle prenositi isti sport dopuštajući ljudima da ostanu kod kuće. Ali nastavlja se izvoditi budući da neki vozači od nje preživljavaju, a neki je ljudi još uvijek uživaju gledati.

Doživjeti sto ili više godina života poseban je i rijedak uspjeh koji izaziva divljenje i znatiželju. Stogodišnjaci i superstogodišnjaci, osobe starije od 110 godina, često su predmet istraživanja zbog svoje dugovječnosti, zdravlja i životnih navika. Dok neki tajnu dugog života pripisuju genetici, drugi ističu zdravu prehranu, aktivan način života i pozitivan pogled na svijet. Tako je najstarija Španjolka Angelina Torres Vallbona otkrila svoju tajnu dugovječnosti prije 112. rođendan, prenosi Express.

Angelina, koja živi u Barceloni, tvrdi da je tokom života bila dobrog zdravlja i da se nikada nije razboljela. Naslijedila je titulu najstarije osobe u Španiji nakon smrti Marije Branyas koja je bila najstarija, ne samo u Kataloniji, već i na svijetu sa 117 godina prije nego što je umrla prošlog augusta. Osim toga, nakon što je u novembru preminula Piedad Loriente iz Aragona u dobi od 113 godina, Angelina sada drži rekord kao najstarija Španjolka.

Angelina je rekla da nema tajne u njenom impresivnom životnom vijeku. Njena dnevna rutina uključuje jednostavan doručak od čaše vode s nekoliko kapi limuna i kašičicom šećera. Unatoč poznatim zdravstvenim problemima vezanim uz šećer, sok od limuna nudi nekoliko prednosti, budući da je izvrstan izvor vitamina C za koji su studije pokazale da može smanjiti rizik od srčanih bolesti i moždanog udara, kao i povećati apsorpciju željeza iz biljne hrane, čime se sprečava anemija.

Angelina svoje duge šetnje i svoj cilj da bude prijateljica sa svima smatra dijelom svog životnog stila. Ljudi oko nje često je nazivaju anđelom, no ona se ne slaže s tim. “Nisam anđeo, samo se volim slagati sa svima”, izjavila je te dodala da često osjeća duboku empatiju prema onima koji su manje sretni od nje. Angelina je rođena u Bellvísu u Kataloniji 18. marta 1913. i bila je peta od sedmero braće i sestara.

Njen je otac umro kad je imala samo tri godine te se porodica preselila u Barcelonu. Angelina je ondje započela karijeru u izradi kravata s Vinilosom y Vidalom prije nego što je postala šegrt u krojačkoj radnji. Sve se to dogodilo prije razornog građanskog rata, perioda tokom kojeg je Angelina priznaje da je “puno patila”. Nakon rata udala se za Josepa Martíja i dobili su kćerku Mercè, dvoje unučadi i troje praunuka.

Superstogodišnjakinja je izrazila zahvalnost što je Božić mogla provesti sa svojom porodicom te je rekla da se dobro provela. Angelina je također podijelila svoju radost što je svjedočila izgradnji bazilike Sagrada Familia te je rekla da je ispala prekrasno. Dodala je da je u životu imala mnogo prijatelja koji su je puno voljeli te da se puno smijala i uživala u svojoj porodici.

harlotte Bosanquet iz Australije, mlada poduzetnica iz Sydneya, odustala je od studija kako bi pokrenula vlastiti posao čišćenja, koji joj sada donosi više od 17.000 eura mjesečno.

Iako na prvi pogled njen posao možda ne zvuči kao posao iz snova, Charlotte je dokazala da i iz najprljavijih prostora može izniknuti inspirativna poslovna priča.

Dok je studirala, Charlotte je tražila honorarni posao i slučajno naišla na čišćenje kuća pretrpanih otpadom i nepotrebnim stvarima. Ubrzo je otkrila strast prema transformaciji zapuštenih prostora te odlučila ovu aktivnost pretvoriti u poslovni pothvat. Osnovala je kompaniju specijaliziranu za čišćenje domova ljudi koji skladište prekomjerne količine predmeta, poznato i kao “hoarding”.

Njena kompanija, smještena u Sydneyu, zapošljava devet radnika, a Charlotte koristi posebnu opremu poput maski, rukavica i zaštitnih odijela kako bi se suočila s izazovima ovog posla. Njen rad često uključuje uklanjanje mrtvih glodavaca, izmeta i drugog otpada, što posao čini fizički zahtjevnim i psihički izazovnim.

Cijena transformacije i zarada

Charlotte naplaćuje između 3.100 i 12.300 eura (6.062 KM – 24.056 KM) za čišćenje jednog prostora, ovisno o njegovoj veličini i stanju. Nakon što podmiri troškove poslovanja i isplati radnike, ostaje joj oko 17.000 eura (33.248 KM) mjesečno. Dio zarade ulaže u širenje poslovanja, a uspjela je i uštedjeti dovoljno za kupovinu vlastite kuće s 21 godinom.

Ambiciozna poduzetnica već planira budućnost – namjerava proširiti svoj posao i povući se u penziju do svoje 30. godine. Charlotte naglašava važnost razumijevanja mentalnog zdravlja kada je riječ o stanju nečijeg doma. “Mentalno zdravlje može igrati veliku ulogu, zato razmislite prije nego što nešto kažete”, poručila je.

@carecleaningservicessyd

Today I partnered up with a local company @LawnLordsAu to focus on cleaning the outside of this hoarder clean. Due to high demand of my employees, they will be starting this job alongside me in a few weeks. What a beautiful opportunity, it is truly moving❤️ #hoaderclean #youngbusinessowner #fyp

♬ Daylight – David Kushner

Uz plaćene projekte, ponekad besplatno pomaže ljudima u teškim situacijama, koji ne mogu priuštiti njene usluge. “Pomoći ljudima koji misle da nemaju izlaz je najbolji osjećaj na svijetu”, rekla je Charlotte, dodajući da ima samo jedno pravilo: “Što je posao prljaviji, to bolje“.

Charlotte Bosanquet, koju na TikToku prati više od 240.000 ljudi, dijeli trenutke iz svog neobičnog poslovnog života, pokazujući transformacije prostora koje čisti. Njena priča dokazuje kako predanost, empatija i hrabrost da se suoči s izazovima mogu pretvoriti naizgled neugledan posao u inspirativnu poduzetničku priču.

@carecleaningservicessyd

@Aussie Industries satisfying end of lease , come back for part 2 ✨😌❤️ #endoflease #youngbusinessowner #cleanersoftiktok #skipbin #sydney #hussle #cleanout

♬ Calm Down X Love Nwantiti – DJ Drek

Grad Charlottetown (Prince Edward Island, Kanada) u julu 2024. postao je mjesto nebeskog događaja kada su fragmenti meteoroida pali na vrtnu stazu, za dlaku promašivši vlasnika kuće. Univerzitet u Alberti tada je dodalo ove fragmente svojoj opsežnoj zbirci meteorita, označavajući historijski dodatak.

Meteorit, nazvan “meteorit iz Charlottetowna”, imao je nezaboravan pad. Vraćajući se iz šetnje sa svojim psima, vlasnik kuće g. Velaidum otkrio je stazu prekrivenu crnim krhotinama, uključujući kamenje, pijesak i fragmente. U početku zbunjeni, on i njegova porodica počeli su čistiti nered.

Njihov susjed pružio je ključan trag, prisjetivši se glasnog udara tokom njihove odsutnosti, ukazujući na to da bi to mogao biti meteorit. Skepsa se pretvorila u strahopoštovanje kada je na snimci nadzorne kamere ugledao kamen kako pada s neba i razbija se na šetnici.

“Bilo je dvije minute od toga da me ubije. Pao bi točno na mjestu gdje sam stajao”, opisao je Velaidum, piše Dnevno.hr.

Prastari hondriti

Kustos zbirke meteorita Chris Herd s navedenog univerziteta, potvrdio je otkriće nakon ispitivanja fragmenata. Identificirao ga je kao hondrit – kameni meteorit koji sadrži hondre, mala okrugla zrna od neoksidirana željeza obavijena osnovnom tvari (matriks), kakva nisu nađena u drugim tijelima.

Hondriti se smatraju najstarijim stijenama u Sunčevom sistemu i ostatci su tvari od koje je Sunčev sistem nastao. Sadrže silikate, metale i sulfide, a stari su oko 4,56 milijardi godina. Njihovim proučavanjem istražuju se procesi koji su doveli do oblikovanja planeta, satelita i planetoida. To su ujedno i najčešći meteoriti na Zemlji, čine oko 85% svih meteorita.

“Ovaj meteorit je prvi i jedini ikada dokumentiran na Prince Edward Islandu. Njegov je pad bio spektakularan, upotpunjen zvukom. Nijedan drugi dokumentirani pad meteorita ne uključuje takvo slušno iskustvo”, dodaje Herd.