Nakon uspješnog susreta s američkim državnim sekretarom Antonyjem Blinkenom na marginama sastanka Globalne koalicije za borbu protiv ISIL-a u Rijadu, te značajnih poruka američkih saveznika u kontekstu Bosne i Hercegovine, već za narednu sedmicu ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković najavljuje seriju novih diplomatskih aktivnosti.

Konaković putuje u London, gdje, veli, ima niz važnih razgovora. Potom leti za Berlin, gdje ga 16. juna očekuje zvanični susret s ministricom vanjskih poslova Annalenom Baerbock. Nakon te posjete slijedi i zajednička sjednica Vijeća ministara BiH i Vlade Republike Hrvatske 20. juna. Već 22. juna je u zvaničnoj posjeti Sloveniji, gdje će mu domaćin biti kolegica Tanja Fajon…

Šef bh. diplomatije to naziva nastavkom jednog dinamičnog procesa u Ministarstvu vanjskih poslova BiH, kojim je, kako tvrdi, reafirmirana BiH na međunarodnoj sceni.

Ratifikacija granice

Upitan o sastanku Vijeća ministara BiH i Vlade Hrvatske, Konaković je rekao kako očekuje “da otvorimo sve teme”.

“Ne očekujem nikakvu senzaciju, da ćemo na toj sjednici riješiti sva otvorena pitanja kojih ima puno. Prije svega pitanje ratifikacije naših granica, potom pitanje naše imovine u Hrvatskoj koja je vlasništvo BiH i njome se moramo ozbiljnije pozabaviti. Očekujem da i Trgovska gora bude predmet našeg dogovora, ili barem inicijalnog razgovora… I niza drugih problema koje naše zemlje mogu rješavati u, čini mi se, drugačijem političkom ozračju. Jer, imamo zaista energiju koja iz BiH pruža ruku. Ne znato što je kukavička, nego baš zato što je hrabra  – da se ovdje naprave neki mostovi. Ali su vrlo jasno ocrtane i neke naše granice”, kaže Konaković u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba.

Smatra “jako dobro što imamo zajedničku sjednicu sa Vladom Hrvatske”, ali stvari posmatra u širem regionalnom kontekstu.

“Nadam se da ćemo u dogledno vrijeme isto tako imati sjednicu sa Vladom Srbije, naravno i Crne Gore u vrlo skoro vrijeme.  Kako bi sa našim prvim komšijama, imali razgovore o temama koje nas povezuju, a koje su, prije svega, ekonomske naravi. Vidjeli ste koliko smo jedni drugima u robnoj razmjeni važni. I zato bi bilo važno da politička stabilnost bude riječ koja je prirodna u našoj komunikaciji. Ako nemamo tu političku stabilnost, nemamo potencijal za ekonomski razvoj. To je dobra jasna stvar. Mislim da je dobro da se sastajemo, da ćemo otvoriti neka važna pitanja, neka i riješiti. Ali ja to vidim kao početak novog, boljeg popravljanja odnosa naše dvije zemlje (BiH i Hrvatske, op.a.)”, smatra naš sagovornik.

Pred nama je izazov

Govoreći o jednom od najvažnijih političkih događaja ove sedmice, zasjedanju Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira (PIC), Konaković se za portal Radiosarajevo.ba osvrnuo na zahtjeve u pogledu izborne reforme i državne imovine.

To su  – reći će Konaković – jednostavna pitanja.

“BiH ima obvezu reforme izbornog zakonodavstva zbog međunarodnih presuda, zbog diskriminacija koje nigdje u Evropi nisu viđene, zbog činjenice da se pojedini građani BiH ne mogu takmičiti za Predsjedništvo BiH, niti kandidirati. Da Srbin iz Sarajeva, Hrvat i Bošnjak iz RS-a, također, ne mogu. Pred nama je izazov, da budemo hrabri, da izmjenama Ustava i Izbornog zakona riješimo prije svega ta pitanja.  A, naravno, uvažimo i neke druge zahtjeve koje imaju hrvatska i srpska strana, a prije svega građani BiH od nas”, naveo je.

Država je titular

Kad je riječ o državnoj imovini, veli da je “naša pozicija potpuno čista” i jasna.

“Ne želimo ništa što nije primjereno po svjetskim standardima, i prava i politike. Država je titular državne imovine. U Parlamentu se može naći model po kojem bi se to moglo po potrebama davati na upravljanje  nižim nivoima vlasti, uz saglasnost Parlamenta. Očekujemo, isključivo na tom tragu rješenja, nikakva druga koja stvaraju pretpostavke za secesiju nisu uopšte prihvatljiva i na to nećemo, naravno, pristati. Naši stavovi po tim pitanjima su prilično poznati…”, zaključuje Konaković.