Connect with us

BiH

Godišnjica zločina na Korićanskim stijenama: “Našli smo pola glave mog Senada, nekoliko kostiju s rebara i ruke” (VIDEO)

Published

on

U nedjelju, 21. augusta, bacanjem ruža i minutom šutnje porodice žrtava, preživjeli i udruženja iz nekoliko bh. gradova obilježit će godišnjicu ubistava preko 200 osoba na Korićanskim stijenama u ljeto 1992. godine.

Mevlidi Mujkanović je na Korićanskim stijenama ubijen sin Senad, koji je imao samo 21 godinu. On je, kako je ispričala, 26. maja 1992. godine zarobljen na Mrakovici kod Prijedora, odakle je odveden u logor Omarska.

– Bio je u Omarskoj dugo, tamo je preživio sve golgote. Pokušao je da spasi nekog starca kojem je bilo zlo. Otvorio je vrata objekta gdje su bili zatočeni, utom su zapucali. Njega su ranili i još dvojicu. Odredili su ga bili da ide za bolnicu u Prijedor, da mu vade taj metak koji je bio u ruci. Onda su ga smjestili u Keraterm, a metka mu nisu izvadili – govori Mujkanović za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

Senad je, priča ona, nakon raspuštanja Keraterma prebačen u Trnopolje, gdje mu je bio otac. Nadao se da će tu naći spas, kaže. S brojnim drugim Prijedorčanima ušao je u konvoj koji ih je trebao odvesti na, za njih, sigurnu teritoriju kod Travnika.

– Njegovi posmrtni ostaci su pronađeni 2018. na Korićanskim stijenama, a ukopan je 2019. godine. Pronašli smo pola glave, nekoliko kostiju s rebara, ruke. Hvala Bogu pa sam pronašla išta, jer sam se bojala da su ga razvukli psi gore po Vlašiću – kaže Mujkanović, koja se ni danas ne može pomiriti s gubitkom sina, visokog, crnog, vrijednog momka, kako ga opisuje.

Iz Instituta za traženje nestalih osoba Bosne i Hercegovine (INO BiH) za BIRN BiH kažu da su na kolektivnoj dženazi u Prijedoru ove godine ukopane četiri osobe čiji su posmrtni ostaci ekshumirani na Korićanskim stijenama. Prema podacima Instituta sa područja Prijedora do sada su pronađene i identifikovane 2.604 žrtve, dok se još traga za 572 osobe.

Od 11 sati u nedjelju Savez logoraša u Bosni i Hercegovini, Savez udruženja logoraša regije Banja Luka, Udruženje logoraša Prijedor ‘92, Udruženje logoraša Kozarac te Organizacije porodica šehida, poginulih boraca i nestalih osoba Vrbanja Kotor-Varoš obilježit će godišnjicu zločina na Korićanskim stijenama.

Iz Saveza logoraša Bosne i Hercegovine podsjećaju da je za ratne zločine na prijedorskom području, kao i za ovaj zločin, osuđen predsjednik Kriznog štaba općine Prijedor Milomir Stakić, na 40 godina zatvora.

– Dvostruka egzekucija je podrazumijevala prije svega kukavičko pucanje u leđa poredanih logoraša uz povike njihovih ubica, a zatim i pad u ambis Korićanskih stijena, iako je logorašima prethodno obećana razmjena. Prethodno su logoraši opljačkani od policajaca, a na kraju ovog čina, u ponor stijena su bacane bombe i sasipani rafali po tijelima logoraša. Laž, krađa, maltretiranje i ubijanje nevinih, oduvijek su bili ogledalo neljudi – navodi se u saopćenju Saveza logoraša BiH.

Darko Mrđa, bivši pripadnik Interventnog voda Stanice javne bezbjednosti Prijedor, priznao je da je lično učestvovao u izvođenju, čuvanju, sprovođenju, strijeljanju i ubistvima više od 200 nenaoružanih muškaraca na Korićanskim stijenama, za šta je osuđen na 17 godina zatvora. Samo 12 muškaraca je preživjelo.

U Sudu BiH je za ovaj zločin pravosnažno osuđeno deset prijedorskih policajaca. Kazne dugotrajnog zatvora od po 23 godine su dobili Saša Zečević, Radoslav Knežević i Marinko Ljepoja; Zoran Babić je osuđen na 22 godine, a Milorad Škrbić i Dušan Janković na po 21 godinu zatvora. Kazna od 15 godina zatvora je izrečena Željku Stojniću. Damir Ivanković je osuđen na 14 godina, Ljubiša Četić na 13, a Gordan Đurić na osam godina zatvora, i njima trojici su kazne izrečene po sporazumima o priznanju krivnje koje su potpisali s Tužilaštvom BiH.

Jusuf Arifagić, predsjednik Udruženja logoraša Kozarac, kaže kako su ostaci ljudi koji su strijeljani na Korićanskim stijenama pronađeni u više masovnih grobnica, te da još uvijek nisu pronađeni posmrtni ostaci svih osoba koje su ubijene.

– Mi tragamo još za 550 ljudi s područja Prijedora, Kozarca i Brda. Imamo 200 skeletnih ostataka koji leže u hali Šajkovača u Sanskom Mostu i do danas se niko nije pojavio, niko nije dao krv da bi se oni mogli identificirati, što asocira da niko od porodica nije preživio – kaže Arifagić.

Među pronađem posmrtnim ostacima ubijenih na Korićanskim stijenama bilo je i pet osoba s područja Kotor-Varoši. Munevera Avdić, predsjednica Organizacije porodica šehida, poginulih boraca i nestalih osoba Vrbanja Kotor-Varoš, traži veću uključenost Tužilaštva Bosne i Hercegovine.

– Za Kotor-Varoš još niko nije odgovarao. Još tragamo za 275 osoba. U jednom danu u selima Šiprage i Grabovica stradala je 161 osoba i gubi im se svaki trag. Nikoga nisu osudili – kaže Avdić te podsjeća kako se na Sudu BiH vodi nekoliko sudskih procesa po optužnicama za komandnu odgovornost.

BiH

U KOZARCU PROUČENA HAFISKA DOVA TRINAESTOGODIŠNJEM HAFIZU AHMEDU SOFTIĆU

Published

on

U džamiji džemata Kamičani u Kozarcu je proučena hafiska dova hafizu Ahmedu Softiću, polazniku mekteba u džematu Kamičani i Škole hifza Medžlisa Islamske zajdnice Kozarac. Njegov muhaffiz je bio hafiz mr. Amir-ef. Mahić, glavni imam Medžlisa IZ Kozarac. Hafiskoj dovi su prisustovali hafizi, imami, rodbina i prijatelji hafizovih roditelja, a prigodnom besjedom se obratio i Uvjerenje o položenom hifzu hafizu Ahmedu je uručio muftija bihaćki hafiz Mehmed-ef. Kudić. Hafiskoj dovi je prisustvovao i rukovodilac Službe za vjerske poslove i obrazovanje Muftijstva bihaćkog mr. Haris-ef. Veladžić.
Nakon uvodnog dijela voditelja programa Nazif-ef. Horozovića, pozdravnu riječ u svojstvu domaćina je imao glavni imam Medžlisa IZ Kozarac hafiz Amir-ef. Mahić. On je iskazao veliko zadovoljstvo što je kao muhaffiz, imam, glavni imam, ali i kao Kozarčanin i kao musliman dočekao ovaj dan.
„Ni riječima niti na bilo koji drugi način ne možemo iskazati dovoljno zahvalnosti Allahu, dž.š., na ovom današnjem događaju u našem Kozarcu i što je povod našeg okupljanja danas ovo lijepo nurli lice našeg hafiza Ahmeda. Allah nas je počastio da u našem lijepom Kozarcu prisustvujemo petoj posljeratnoj hafiskoj dovi, a četvrtoj u ovom džematu i ovoj džamiji. Ovo je veliki događaj, veličanstven povod i neizmjerna milost Gospodara. Ovdje želim istaći posebno zalaganje i trud hafizovih roditelja, hadži Hajrudina i Maida-hanume, koji su se kao roditelji posebno žrtvovali da bi njihovo dijete danas ponio ovu časnu titulu. Na nama je da mu učimo dovu da čuva svoj hifz, da osnažuje svoju vezu sa našim Gospodarom i da bude uzor dobrima. Kao muhaffiz sam neizmjerno sretan što me je Gospodar počastio sa ovim mladim čovjekom i na kraju želim kazati da mi nastavljamo dalje afirmisati hifz i njegovati Božiju riječ u našim mektebskim učionicama i hafiskim halkama, ali isto tako i u porodičnim kućama iz kojih dolazi želja, htjenje i poticaj.“ – poručio je hafiz Amir-ef. Mahić.
Na ovoj hafiskoj dovi hafisku halku su činili hafizi iz Kozarca, Visokog, Banjaluke i Sanskog Mosta: Hafiz Amir-ef. Mahić, hafiz Edin-ef. Bukva, hafiz Ajdin-ef. Okić, hafiz Amel-ef. Didović, hafiz Merzuk-ef. Grabus, hafiz Muharem-ef. Šeperović i hafiz Muamer-ef. Okanović. U sredini halke je ovaj put sjedio hafiz Ahmed Softić.
Nakon što su hafizi proučili po odlomak iz Kur'ana Časnog, došlo je vrijeme da hafiz Ahmed prouči ono što je predviđeno da uči hafiz na svojoj hafiskoj dovi, a njegov muhaffiz hafiz mr. Amir-ef. Mahić je potom proučio dovu, gdje su dominirale emocije i neopisiva sreća.
Današnju hafisku dovu svojim prisustvom uveličao je muftija bihaćki hafiz Mehmed-ef. Kudić. U svom obraćanju je govorio o nadnaravnosti Kur'ana Časnog, te o vrijednost korištenja slobodnog vremena uz Kur'an.
„Kur'an je nenadmašna knjiga, neiscrpan izvor dobrote i velika Allahova blagodat narodu koji ga je prigrlio. Sva stvorenja da se okupe i da pokušaju napisati, sklopiti i napraviti jednu suru, to jednostavno neće uspjeti, jer Gospodar svjetova kaže da je Kur'an nadnaravna Božija riječ koju niko neće dostići, a pogotovo nadmašiti do Sudnjeg dana. Da je Kur'an nadnaravan, potvrđujemo i danas ovom hafiskom dovom našem mladom hafizu Ahmedu Softiću. Zamislite se samo na njegovom primjeru. Iako dijete u početnom dijelu svog života, uspio je naučiti šest stotina stranica i svaku riječ unutar tih stotinu stranica u bilo kojem dijelu dana i noći može ponoviti. Svako vrijeme rodi sebi onoga ko će u narodu potaknuti iskrenu vjeru, a tako je i sa hifzom Kur'ana. Trenutno imamo ekspanziju učenja Kur'ana napamet i to je, Uzvišenom hvala, zahvaljujući ljubavi koju ovaj narod ima prema časnom Kur'anu i hafizima. Međutim, ono što želim posebno istaći, jeste da nije isto postati hafiz u Kozarcu i biti hafiz Kur'ana u Sarajevu, Bihaću, Istanbulu, Mekki… to nije isto. Zbog toga je ovaj današnji događaj planetarno važan, od vitalnog značaja za cijeli naš narod i našu domovinu Bosnu i Hercegovinu. Koristim priliku da našem hafizu Ahmedu čestitam, da mu učim dovu za dobro zdravlje, dug život i berićet u poslovima. Čestitam i njegovom muhaffizu, vrijednom našem imamu i glavnom imamu i čestitom hafizu Amir-ef. Mahiću. Veliku zaslugu imaju i roditelji, kojima ovom prilikom čestitam.“ – istako je muftija Kudić.
Nakon svoga obraćanja, muftija Kudić je uručio mladom hafizu Uvjerenje Komisije za hifz Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini u kojem se potvrđuje da je hafiz Ahmed Softić uspješno završio učenje Kur'ana napamet pred Komisijom i stekao titulu hafiza Kur'ana Časnog.
Uslijedili su tekbiri, čestitanja, darivanja i time je spuštena zavjesa za još jedan poseban događan i važnu svečanost u nadi i želji da ovakvih događaja bude što više.
Iz biografije:
Hafiz Ahmed Softić je rođen 16.9.2011. godine u Beču, Austrija. Sin je hadži Hajrudina i Maida-hanume. Prije nekoliko dana je krenuo u osmi razred osnovne škole u Kozarcu. Redovni je polaznik mekteba džemata Kamičani i škole hifza Medžlisa IZ Kozarac. Postizao je zapažene rezultate na mektebskim takmičenjima na svim nivoima u više navrata.
Hifz je počeo učiti početkom 2017. godine da bi učenje Kur’ana napamet okončao u ramazanu 1444. godine, kada je imao 11 godina. Narednu godinu se posvetio temeljitoj sistematiziciji cjelokupnoga Kur’ana i pripremama za izlazak pred Komisiju za hifz Rijaseta IZ u BiH.
Hifz je polagao u periodu od 31. jula do 14. augusta 2024. godine pred komisijom u sastavu: hafiz dr. Mensur-ef. Malkić, hafiz Haso-ef. Popara, hafiz mr. Salih Halilović, hafiz mr. Sadrudin Išerić i hafiz mr. Hamza-ef. Lavić.
Prije godinu dana njegov stariji brat Ishak je također postao hafiz, tako da je ovo drugi hafiz u istoj porodici, a četvrti poslijeratni u džematu Kamičani i peti u Medžlisu IZ Kozarac.
muftijstvobihacko.ba
Nastavi čitati

BiH

HASAN PAJIĆ IZ CAZINA POSTAO HAFIZ KUR'ANA ČASNOG

Published

on

Danas je pred Komisijom za hifz Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, nakon samo pet dana preslušavanja, hifz Kur'ana Časnog položio i stekao časnu titulu hafiza Kur'ana Časnog hafiz Hasan Pajić iz Cazina.
Njegov muhaffiz je bio hafiz dr. Rifet Šahinović. Komisija koja ga je preslušavala je bila u sastavu: hafiz dr. Mensur-ef. Malkić, hafiz Haso-ef. Popara, hafiz mr. Salih-ef. Halilović, hafiz mr. Sadrudin-ef. Išerić i hafiz mr. Hamza-ef. Lavić.
Svoju čestitku mladom hafizu i njegovom muhaffizu je uputio i muftija bihaćki hafiz Mehmed-ef. Kudić, koji je ujedno u jednom periodu bio njegov muhaffiz.
„Dragulji naše domovine su ovi mladi ljudi koji nam iz dana u dan dokazuju nadnaravnost časnog Kur'ana. Pogotovo kada to jedan mlad čovjek učini u samo pet dana i to pred Komisijom za hifz koja prati njegovo učenje i koja ga na kraju i promoviše u hafiza. Iskrene čestitke upućujem dragom hafizu Hasanu Pajiću, njegovim čestitim roditeljima hadži Rasimu i Edini, poštovanom muhaffizu dr. Rifetu Šahinoviću, medresi „Reis Džemaludin-ef. Čaušević“ u Cazinu i cijeloj našoj zajednici, što smo dobili još jednog čuvara Knjige Časne i što smo počašćeni što su to mladići i djevojke, uglavnom, koji su se opredjelili da cijeli svoj život posvete učenju, proučavanju i postupanju u skladu sa propisima časnog Kur'ana.
Drago mi je što naša medresa u Cazinu iz dana u dan priprema nove kandidate za polaganje hifza i što značajan broj mladih ljudi ulaže velike napore u učenju Kur'ana napamet i na takav način potvrđuje riječi Svevišnjeg koji je rekao: „A Mi smo Kur'an učinili jednostavnim za pamćenje – pa ima li ikoga ko bi pouku primio?“ – istakao je u svojoj čestitki muftija Kudić.
Nije svoje emocije i ponos skrivao ni mentor/muhafiz mladog hafiza hafiz dr. Rifet Šahinović. On je istakao da je zahvalan Allahu na ovakvom kandidatu i na ovoj lijepoj omladini koja uči i proučava Kur'an Časni.
„Zahvalan sam Stvoritelju na ovoj blagodati kojom sam i danas počašćen. Hafiz Hasan je još jednom dokazao svu mudžizu Kur'ana Časnog, a njegova priprema za Komisiju je bila više nego fascinantna. Da su nam njegove školske obaveze dozvoljavale, siguran sam da bi za mjesec dana dodatne pripreme mogao proučiti cijeli Kur'an za jedan dan pred cijenjenom komisijom. Jednostavno, njegova memorija i posvećenost Kur'anu je fenomen i velika Božija blagodat. Čestitam njemu i njegovim roditeljima, a zahvalan sam i našoj medresi i našem muftiji na podršci i na brizi o hifzu i hafizima.“ – rekao je hafiz Šahinović.
Hafiz Hasan Pajić, sin hadži Rasima i Edine, je rođen 9. septembra 2007. godine u Cazinu, gdje je završio osnovu školu. 2022. godine je upisao medresu reis „Džemaludin-ef. Čaušević“ u Cazinu i danas je učenik trećeg razreda. Svoje početke hifza je počeo u osnovnoj školi pred muftijom hafizom Mehmed-ef. Kudićem. S njegovim dolaskom u medresu, intenzivirao je učenje Kur'ana napamet pred svojim muhaffizom hafizom dr. Rifetom Šahinovićem i danas je završio sa tom fazom svoga učenja. Odličan je učenik, a krasi ga lijepo ponašanje i ljubazna komunikacija sa kolegama, profesorima i ljudima općenito. Njegov brat Tarik i sestra Najla također uče hifz, što je na ponos cijele porodice i naroda u cjelini.
muftijskobihacko, fb
Nastavi čitati

BiH

Korisniku uduplali iznos: Kako EPBiH procjenjuje potrošnju struje kada nema ko očitati brojilo

Published

on

By

Redakciji Faktora obratila se građanka Sarajeva neugodno iznenađena nakon što je dobila posljednji račun za struju koji je duplo veći od prethodnog. U Elektroprivredi Bosne i Hercegovine joj je pojašnjeno da se radi o pretpostavljenoj potrošnji s obzirom na to da nije imao ko očitati brojilo za posljednji mjesec.
Sve ne bi bio problem da račun koji je dobila nije iznosio više od 80 KM, iako je u proteklih godinu dana njen maksimalan račun iznosio nešto više od 40 KM, a nerijetko i ispod 40 KM, kako je sama kazala.
S obzirom na to da ovo nije jedini slučaj kada Elektroprivreda BiH na terenu nema dovoljno izvšioca koji očitavaju potrošnju struje, zanimalo nas je na osnovu kojih parametara procjenjuju, odnosno pretpostave potrošnju električne energije domaćinstva kada stanje brojila nije očitano. Posebno imajući u vidu da je račun koji je dobila njihova korisnica duplo veći od prosječnog.
– Podružnica Elektrodistribucija Sarajevo samo u slučajevima kada je nama kupac onemogućio očitanje brojila električne energije ili izuzetno, u slučajevima neplaniranog odsustva radnika s posla (zbog bolovanja ili nekih drugih nepredviđenih okolnosti), ispostavlja račune prema procijenjenoj potrošnji električne energije.
Procjena potrošnje se vrši putem aplikacije i to metodom ostvarenih vrijednosti potrošnje iz prethodnog obračunskog perioda. Ova metoda procjene pouzdana je kod stabilne potrošnje na mjernom mjestu tokom cijele godine, odnosno kod kupaca koji ne koriste električnu energiju za hlađenje ili grijanje.
Svakako, metoda procjene eventualno može dovesti do disproporcije računa na mjernim mjestima sa varijabilnom potrošnjom u jednom mjesecu. Imajući u vidu navedeno, jasno je da procjenjena potrošnja može u određenoj mjeri odstupati od stvarne i sadržavati veću ili manju količinu kilovatsati, što automatski utječe na visinu računa.
Međutim, to stanje se u potpunosti koriguje narednim, redovnim očitanjem, tako da kupci ne mogu biti ni na koji način oštećeni – odgovorili su iz EPBiH.
No i dalje nije jasno otkud tolika disproporcija.
Podsjetimo da je struja poskupjela za otprilike deset posto, kako tvrde u Elektroprivredi BiH.

Novi račun

Prethodni račun
Nastavi čitati

Najčitanije