Connect with us

BiH

HMS o strankama u Sarajevu: Svi su isti – mrze Hrvate! A i Srbe!

Published

on

Bivši predsjednik tobož liberalne Naše stranke asimilirani Peđa Kojović, prije par dana je ponovio kako je cilj sarajevske (bošnjačke) oporbe osvojiti 6 izaslanika u nacionalnim klubovima Doma naroda i preuzeti vlast u FBiH.

U čemu je razlika između samozvanih sarajevskih građanskih, lijevih, multietničkih stranaka kako sebe nazivaju SDP BiH, DF, Naša stranka i nacionalnih stranaka poput SDA, Naroda i pravde (NiP)…? Neki u šali znaju reći, razlika postoji; Prvi, jedu svinjetinu i piju, za razliku od ovih drugih.No, šalu na stranu. Lider SDA Bakir Izetbegović nekoliko je puta ponovio kako je razlika između njegove SDA i sarajevskih tzv. ljevičarskih stranaka u jedan posto, prigovarajući “ljevičarima” što nigdje u BiH nisu uspjeli prdobiti podršku Hrvata i Srba, piše Hrvatski medijski servis.

Tekst prenosimo u cjelosti, bez čak i pravopisnih i/ili slovnih intervencija.

Zašto je tomu tako? SDP BiH, Naša stranka, DF, kao i SDA i NIP bore za iste političke ciljeve, čak i na isti način, eliminaciju Hrvata kao političkog, konstitutivnog naroda u FBiH i BiH, te Republike Srpske, kao institucionalnog okvira za ostvarenje konstitutivnih prava Srba u BiH, kako bi tronacionalnu BiH pretvorili u bošnjačku državu, ili za početak, bar od FBiH napravili bošnjački entitet.

Advertisement

Uvođenje građanskog načela jedan čovjek jedan glas u FBiH, u kojoj su Bošnjaci četiri puta brojniji od Hrvata, za što se sve sarajevske stranke, bez izuzetka, zalažu i slijepcima je jasno, rezultiralo bi, ne stvaranjem građanskog društva, već pretvaranjem hrvatsko-bošnjačke FBiH u bošnjačku federalnu jedinicu u BiH. Način na koji tzv. “ljevičari” to žele ostvariti ne razlikuje se od metoda koje koristi SDA. Izabrati bošnjačkim glasovima 6 Hrvata u hrvatski klub Federalnog doma naroda i stvar je završena. Po nakaradnim Petritschewim amandmanima na Ustav FBiH i protuustavni Izborni zakon tada je moguće kompletnu izvršnu vlast u FBiH, predsjednika i dva dopredsjednika, te Vladu FBiH oformiti bez stranaka koje bi dobile i stopostotnu izbornu potporu građana hrvatske nacionalnosti.

Isti ciljevi

Bivši predsjednik tobož liberalne Naše stranke asimilirani Peđa Kojović, prije par dana je ponovio kako je cilj sarajevske (bošnjačke) oporbe osvojiti 6 izaslanika u nacionalnim klubovima Doma naroda i preuzeti vlast u FBiH. Požalio se novinarima ovaj sarajevski liberal, koji ne odustaje od borbe za bošnjačke nacionalne interese, unatoč tomu što su ga proglašavali četnikom i bacali po sali Skupštine Sarajevske županije, kako bi im to bilo onemogućeno Schmidtovim amandmanima na Izborni zakon i Ustav FBiH, po kojima Bošnjaci više ne bi mogli birati predstavnike Hrvata iz Bosansko-podrinjske i Unsko-sanske županije. Isto to govore bošnjački nacionalisti i šovinisti Reuf Bajrović i Emir Suljagić, ali i Bakir Izetbegović, Elmedin Konaković… Uostalom zar se neki dan u Sarajevu sve te tobož lijeve, multietničke i građanske stranke zajedno s bošnjačkim nacionalnim strankama SDA i NiP-om i SBB-om nisu ujedinile u prosvjedu pred OHR-om protiv povratka bar dijela otetih prava Hrvatima.

Ideološki nespojivi politički blokovi

Advertisement

Zanimljivo je i kako bošnjačka politička scena, uoči listopadskih izbora, nije grupirana po ideološkim razlikama, što bi bilo logično, već po matematičkim kalkulacijama kako se domoći vlasti. Tako jedan, navodno oporbeni blok, čine stranke, čije bi ideološke razlike trebale biti nespojive, da stvarno postoje, socijaldemokratski SDP, liberalna Naša stranka i desničarski Narod i pravda, koji je vlast u Sarajevskom kantonu, a oporba na federalnoj i državnoj razini. Na drugoj, rivalskoj, strani je nacionalistička SDA, s kojom je u koaliciji navodno liberalni Komšićev DF, koji su oporba u Sarajevu a vlast u FBiH i BiH. Komšićevci doduše na izbore izlaze samostalno, pa će nakon izbora vidjeti kojem bloku će se prikloniti. I jedna i druga grupacija htjeli bi svu vlast za sebe i, ako je moguće, bez onih koje izaberu Hrvati, u većinski bošnjačkim kantonima, FBiH, a u BiH, opet bez predstavnika Hrvata, s oporbom iz RS-a.

Zvala se one lijevim, liberalnim, multietničkim ili građanskim strankama sve su jedinstvene u zahtjevu za reduciranje ovlasti federalnog Doma naroda, na ovlasti koje ima Vijeće naroda u RS, a to je izravno usmjereno protiv najmalobrojnijeg naroda- Hrvata u BiH, koji bi time nestao kao politički subjekt, jer Dom naroda, po Ustavu ima zakonodavnu funkciju i ravnopravan je Zastupničkom domu. To je zapravo, jedina i posljednja brana majorizaciji Hrvata u FBiH.

Ista retorika

Bošnjačke stranke, bez obzira kako sebe zvale liče kao jaje jajetu, čak i u retorici. Ustavno pravo koje je Hrvatima potvrđeno i presudom Ustavnog suda BiH na izbor predstavnika u Dom naroda Parlamenta F BiH i neizravno u Predsjedništvo BiH za sve njih je “ispunjavanje želja Dragana Čovića”, “aparthejd”, “cementiranje novih etničkih podjela”, “fašizam”, “rasizam”, segregacija, “retrogradni zahtjevi”, dok konstitutivne narode redovito nazivaju plemenima, a njihove izabrane predstavnike plemenskim poglavicama.

Advertisement

Diskreditacija i omalovažavanje hrvatskih političara

Jednaka je i njihova mržnja prema političkim predstavnicima Hrvata, posebice najjačoj hrvatskoj stranci HDZ BiH. Nazivajući zahtjeve HDZ BiH, posve neutemeljeno, anticivilizacijskim i protueuropskim, bošnjački političari, ali i njihovi nazovi intelektualci i analitičari nastoje diskreditirati i opstruirati borbu hrvatskih predstavnika za ostvarenje ustavnih prava pripadnika hrvatskog naroda, dok Hrvatski Narodni Sabor koji okuplja zastupnike od općinske do državne razine iz 12 hrvatskih stranaka posprdno nazivaju nevladinim udruženjem, sugerirajući kako nema smisla ispunjavati želje jedne udruge, još ako su pri tom te želje takve kakvim su ih oni okarakterizirali.

Po čemu su SDP, NS i DF multietničke?

No, razmotrimo postoji li bilo kakvo opravdanje da se SDP, DF, Naša stranka nazivaju multietničkim, lijevim, liberalnim, bosanskohercegovačkim strankama. Za takvu atribuciju te bi stranke, osim pripadnika sva tri naroda i ostalih u vodstvima i članstvu trebale imati i značajnu podršku ne samo Bošnjaka, već i Hrvata i Srba u BiH. Osim što imaju po nekog asimiliranog Hrvata i Srbina na stranačkim pozicijama u tim stranaka, koji se bore za ostvarenje političkih ciljeva Bošnjaka, podrška građana hrvatske i srpske nacionalnosti sarajevskim “multietničkim” strankama na razini je statističke greške. Zapravo njihova borba za multietničku BiH ogleda se u tome da građani Bošnjaci biraju, bošnjačkim interesima lojalne i odane Hrvate i Srbe i tako uzurpiraju pozicije u vlasti predviđene za, od Hrvata i Srba, izabrane predstavnike. I one se u toj namjeri ne razlikuju od nacionalne, ili nacionalističke SDA.

Advertisement

Ljevičarstva ni na vidiku

Što je s ljevičarskim opredjeljenjem SDP BiH i DF-a? Naša stranka je navodno liberalna. Programski ciljevi lijevih i socijaldemokratskih stranaka u demokratskim društvima usmjereni su na zaštitu socijalno ugroženih, marginaliziranih i ranjivih društvenih skupina- radnika, pripadnika malobrojnijih naroda, nacionalnih i vjerskih manjina, LGBT osoba itd. Sarajevski ljevičari umjesto zaštite manjinskih skupina, potiču mržnju prema njima. Jedan od prosvjednika na skupu ispred OHR-a u televizijske kamere reče kako se svi Hrvati u BiH mogu staviti u dva vagona- željeznička, što je nacistička retorika. Ni liberal Kojović, ni socijaldemokrat Nikšić i “frontaš” Komšić, kao ni bošnjačke nacionalne stranke, koje su sa SDA organizirale prosvjed ispred Schmidtova ureda, nisu se ogradile od te izjave, niti ju osudile. A i zašto bi, kad je to njihov pristalica, njegove riječi produkt su te “lijevo-liberalne” sarajevske retorike. Da ne spominjemo poruke “liberala i ljevičara” Komšića koji je okretao svoj mitraljez prema Mostaru, kao sjedištu hrvatske politike u BiH, dok su njegove pristalice pozivale na nabijanje na kolac lidera Hrvata u BiH Dragana Čovića i silovanje bivše hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović

Na govor mržnje prema pripadnicima u Sarajevu nedavno upriličene LGBT povorke, sarajevski socijaldemokrat Nikšić pravio se gluh. U Komšićevom, Nikšićevom i Kojovićevom ljevičarstvu nema sadržaja europske socijaldemokracije. Svima je na prvom mjestu država, ali ne socijalno pravedna država- već država u kojoj će, po Miloševićevom modelu- jedan čovjek jedan glas- brojniji narod vladati nad malobrojnijim.

Protiv čega su prosvjedovali Dervo Sejdić i Azra Zornić?

Advertisement

Žalosti što se, čak, i tobožnji predstavnici nacionalnih manjina u BiH, poput Roma Derve Sejdića ne bore za prava romske zajednice, već za političku hegemoniju bošnjačkog naroda. Podsjetimo, Dervo je zajedno s Jakovom Fincijem tužio BiH pred Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu jer se kao pripadnik romske zajednice nije mogao kandidirati za Predsjedništvo BiH i državni Dom naroda. I dobio tu presudu. Mogao se Dervo kandidirati za sva druga predstavnička tijela od općine, preko županije, do zastupničkih domova Federacije BiH i BiH, ali nije. Njemu je baš smetalo što ne može u Predsjedništvo BiH. I kada su u svibnju ove godine raspisani Izbori, bez da je provedena presuda po njegovoj apelaciji, Dervi nije na pamet palo pobuniti se jer se nije mogao kandidirati za člana kolektivnog šefa države. Ali zato jeste prije neki dan kada su se Bošnjaci pobunili protiv navodne Schmidtove namjere da se vrati dio otetih prava Hrvatima u BiH. Za Dervu je to “fašizam i rasizam”, kao i za druge bošnjačke prvake, ali i apelanticu pred Europskim sudom za ljudska prava Azru Zornić, koja je kao pripadnica “ostalih” zaprijetila ratom vratili se Hrvatima i djelić otetih prava.

Samo iz ova dva slučaja jasno je kako se svi ti apelanti nisu borili pred Sudom u Strasbourgu za ostvarenje svojih prava, već su bili istrumenti za ostvarenje velikobošnjačkih ciljeva, političke eliminacije Hrvata i pretvaranje BiH, ili bar FBiH, to je lakše ostvarivo, u bošnjačku državu.

Što se priviđa Markovini, Juratoviću i fra Ivi?

Fascinantno je kako SPD-ov zastupnik u Bundestagu Josip Juratović, uz sve što smo naveli, uspijeva uočiti razliku između onog što govori i ciljeva za koje se bori njegov ljubimac Denis Bećirović i Bakir Izetbegović. Kako se povjesničaru i samodeklariranom antifašisti Draganu Markovina priviđa da su SDP, Naša stranka i DF bosanskohercegovačke, lijeve i socijaldemokratske opcije, koje birači trebaju podržati na izborima, kako bi se smijenili nacionalisti. Ili kako teolog dr. fra Ivo Marković, koji iskazuje iracionalnu, patološku, mržnju prema Draganu Čoviću dok upućuje “drugarsku kritiku” Nikšićevom SDP-u, što se dao uvući u kolo SDA, misli kako među sarajevskim strankama postoji suštinska razlika u političkim ciljevima. Kao da oni nisu odavno dio istog zavjereničkog kola koje bi politički gazeći Hrvate željeli ostvariti isti cilj- od BiH napraviti bošnjačku državu, ili bar, za početak od FBiH bošnjački entitet. S tom razlikom što bi bošnjački titoistički nacionalisti htjeli da to bude narodna socijalistička bošnjačka republika, a Alijini sljedbenici Islamska bošnjačka republika ili, kao što reče bivši hrvatski šef diplomacije Miro Kovač -bošnjačka džumuhirija./HMS/

Advertisement

BiH

Stanivuković o pozivu Dodika: Mi gledamo u naš Beograd, pitat ćemo maticu Srbiju

Published

on

By

Draško Stanivuković, predsjednik Partije demokratskog progresa potvrdio je večeras da mu je stigao poziv za sastanak od predsjednika bh. entiteta RS, Milorada Dodika.

“Dobili smo poziv, informisani smo o tome, upućen je meni kao predsjedniku PDP-a. Prisjetimo se i da sam prije tri dana dobio poziv i kao gradonačelnik. Odazvao sam se u Vladu jer smatram da su razgovor i dijalog uvijek put da nešto čujete, možda neke nove informacije, neka nova saznanja, da čujete i neke stavove koje možda i ne dijelite. I da došao sam u zgradu Vlade na poziv predsjednika. Ovaj poziv shvatam kao predsjednik jedne političke organizacije, a to je jedan drugi poziv. S obzirom da je poziv uslijedio prije sat, dva, tri , moja dužnost kao predsjednika stranke je da obavim konsultacije sa svim svojim saradnicima i Predsjedništvom PDP-a, ali i šire konsultacije u okviru opozicionog bloka. Na bazi tih konsultacija mi ćemo donijeti odluku šta je najbolje i za RS, i naravno šta je najbolje i za događaje koji predstoje”, kazao je Stanivuković.

“Zaista jesmo zabrinuti, period je veoma neizvjestan, izazovan i narednim dani mogu da determinišu mnoge događaje i dane koji su pred nama da odrede zaista pravce našeg naroda i nacije na ovim prostorima. Zato to shvatamo ozbiljno. Čak u ovim danima sam imao i imam intenzivno komunikaciju sa našom maticom Srbijom, jer je veoma važan stav Srbije po svim ovim pitanjima. Mi gledamo u naš Beograd, gledamo u zvanične stavove Srbije koja je na kraju potpisnica i garant Dejtonskog mirovnog sporazuma, tako da i ti stavovi i pogledi su nam važni”, dodao je predsjednik PDP-a.

“Bez obzira koliko se politički razlikovali, ali ima tema gdje prosto moramo biti kao jedno i jedinstveni. Tako da ću kao predsjednik PDP-a obaviti konsultacije unutra samog PDP-a, unutar opozicionog bloka, ali i držati intenzivne kontakte i komunikaciju sa maticom Srbijom vjerujući da je u ovom trenutku najbolje da bude opšti nacionalni konsenzus, svesrpski konsenzus, svih Srba u RS, Srbiji, šta bude konsenzus vega toga ja ću biti samo jedan u nizu patriota koji će da takav stav i poštuje i zauzme. Shodno tome, dajte vrijeme da danas i sutra obavimo više razgovora na upravo više nivao, lokalni, republički, pa i nivo matice naše i da pokušamo pronaći najbolji odgovor gdje jasno kažemo da mir i stabilnost nema alternativu. Uzavrela glava i vruća glava, mislim ne mogu da budu nešto što će dati prioritet. Ili kao što imate onu poslovicu koja divno kaže da “Srcu ne smije biti mjesto u glavi”. Politika i procesi nisu jedan dan, iako taj jedan dan može djelovati kao konačan, ipak poslije tog dana svane. Moramo gledati šta slijedi iza toga i nakon toga, 10 i 20 godina koji su pred nama. I neki ljudi kojima se danas sude, prije 20 godina su pravili greške prema nekim ljudima kojima se tada sudilo, ali to ne može biti alibi da danas ja kažem, neko je pravio greške, pa evo idem i ja da pravim. Institucije moramo čuvati, svaku. Ona institucija koja se zove mjesna zajednica Gornja i Donja Piskavica, ni nju ne damo! Ni tu nadležnost da prenesu”, zaključio je Stanivuković.

Nastavi čitati

BiH

Dodik: Zatražit ćemo od Srbije da uđemo u konfederalni odnos. Granice se znaju, oko toga se ne mora više ratovati

Published

on

By

Milorad Dodik ne prestaje radikalizirati situaciju uoči izricanja presude u proces protiv njega, koje je zakazano za srijedu.

Dodik je dao intervju za Blic TV u kojem je govorio o svemu, a najavio je da će tražiti da se entitet RS spoji sa Srbijom.

Prvo je rekao da će čekati nekoliko mjeseci a onda proglasiti da je Dejtonski sporazum propao. Po njemu to znači vraćanje na ‘nezavisnu RS’.

Advertisement

On je naveo da će na sjednici Narodne skupštine Srpske, na čijem je dnevnom redu zaštita Ustava, tražiti da se situacija i politički sistem prilagode Ustavu BiH.

“Mi znamo da je to nemoguće uraditi jednokratno, već ćemo ostaviti par mjeseci, a ako to ne budu željeli, onda ćemo proglasiti da je propao dejtonski proces, koji se svakako propao, jer politička i institucionalna praksa nije ustavna”, rekao je Dodik.

Ako BiH nije dejtonska, kaže Dodik, onda ‘ćemo mi tražiti ono što smo unijeli u BiH, a to je nezavisna Republika Srpska’.

Advertisement

“Možda neće trebati ni referendum. Zatražit ćemo od Srbije da uđemo u federalni-konfederalni odnos, monetarnu uniju. Granice su i sada slobodne, a umjesto na Drini bit će entitetske granice. Niko neće zabraniti muslimanima da putuju, da prolaze”, rekao je Dodik.

On je ukazao da su ‘međuentitetske granice u Dejtonu’ uspostavljene da ne mora više da se ratuje, te dodao da proces ide ka tome da će jednog dana osvanuti priča – ili ima BiH ili nema.

“BiH nema ako mi ne učestvujemo u institucijama. Nema je ako mi donesemo odluku neke druge vrste. Mi smatramo da BiH isključivo može biti kapacitirana u skladu sa Ustavom. U suprotnom, mi smo protiv te BiH, a kada to kažem onda me optužuju za secesiju”, rekao je Dodik.

Advertisement
Nastavi čitati

BiH

Dodik: “Srpska će od srijede da živi svoj miran život…Zato meni sude tri sudije muslimana, tužilac je musliman…”

Published

on

By

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik poručio je da očuvanje i jačanje Ustava BiH daje šansu BiH da živi.

Dodik je naveo da će Srpska do srijede, 26. februara za kada mu je u Sudu BiH zakazano izricanje presude, i od srijede živjeti svoj miran život, a da će se politički procesi odvijati u institucijama i kroz javni narativ.

 

On je naveo da će jedina tačka na sjednici Narodne skupštine Republike Srpske iduće sedmice biti da se očuva i ojača Ustav BiH kao pažljivo balansirani i strukturisani dokument koji daje šansu BiH da živi.

Advertisement

 

Dodik je naglasio da je svaka presuda protiv njega problematična sa stanovišta da je stranac nametnuo odluku, da je riječ o čovjeku koji nije legalno izabran, te naglasio da ne može niko da mijenja zakone odlukama i da je jedino zakonodavno tijelo u BiH je Parlamentarna skupština.

 

Predsjednik Srpske ističe da njemu sude za krivično djelo koje ne postoji u zakonu i da je jasno da se protiv njega vodi politički proces.

Advertisement

 

„Tvrditi da odlukama pojedinca možete da mijenjate zakone Parlamentarne skupštine BiH više je udarac na BiH nego na Milorada Dodika“, rekao je Dodik za TV “Blic”.

 

Dodik je napomenuo da nigdje u svijetu ne postoji da stranac svojom odlukom mijenja zakon, dodajući da to čak ne može da uradi ni parlament dok se ne prođe određena procedura.

Advertisement

 

„Suština je da je Šmit donio odluku da će njegova odluka biti sastaviti dio zakonodavstva, što su muslimani prihvatili. Zato meni sude tri sudije muslimana, tužilac je musliman, jer oni to prihvataju, podanički mentalitet o tome govori“, naveo je Dodik.

 

Predsjednik Srpske je istakao da Bošnjaci žele unitarnu državu i da je ovaj proces protiv njega počeo od američkog ambasadora Majkla Marfija i ostalih iz stare američke administracije kojih više nema.

Advertisement

 

On je napomenuo da je Republika Srpska strana u Dejtonskom sporazumu, uz Federaciju BiH i da je za dva entiteta ostavljeno pravo da dogovaraju dopune tog sporazuma, a da se sada želi poništiti pravo Srpske da je strana, jer Bošnjaci žele unitarnu BiH.

 

Pozvaću opoziciju da razgovaramo

Advertisement

 

“Pozvaću opoziciju da razgovaramo, ako žele neka dođu, ako ne žele neću im zamjeriti”, istakao je za RTRS Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske.

 

„Za razliku od njih ja nikoga ne mrzim. Jedini relevantan momenat u kome gubite ili prikupljate snage su izbori. Mi smo pokazali na nedavnim lokalnim izborima da imamo snagu i podršku naroda. To ima i opozicija, i oni se i zovu opozicija zato što nemaju većinu. U tome pogledu postoji razlika između nas. Pokušavam da ostanem u službi dugoročnog nacionalnog interesa“, istakao je Dodik.

Advertisement

 

Podvukao je da i bez opozicije ima potpunu većinu, javnost, kao i prijatelje sa kojima se konsultuje oko mnogih pitanja.

 

„Imamo i potpuno drugačiju poziciju kada je u pitanju odnos SAD prema nama sa novom administracijom. Pozivam ih da dođu, ali poslije 12 časova u ponedjeljak taj razgovor više neće imati smisla, jer dolazi nam u posjetu bivši gradonačelnik Njujorka Rudolf Đulijani i još mnogo toga, ali otom -potom“, dodao je Dodik.

Advertisement

 

Dodik je podvukao da lično ne očekuje da ća ga opozicija podržati, ali da je spreman za dijalog.

 

„Lično ne očekujem da me podrže, jer oni nisu podržali ni svog predsjednika Radovana Karadžića. Kada sam išao na svjedočenje u Hag, Karadžić je bukvalno zaplakao kako su ga izdali svi njegovi najbliži saradnici i niko iz SDS-a nije ni išao tamo, svi su pobjegli od njega. Čak ga je tadašnja garnitura izbacila iz stranke. Zašto bi ja onda očekivao da stanu uz mene“,  naglasio je Dodik.

Advertisement

 

Dodik je poručio da razumijem metode opozicije Srpske u kojima mimo političkih kriterijum osuđuju njega i njegovu porodicu.

 

„Međutim danas vidim da su kretanja daleko opasnija za Srbe ovdje. Za mene je primarno da se borim za srpski nacionalni identitet i njegovo biće. Ali ja nisam čovjek koji bi ugrozio i jednog Bošnjaka ili Hrvata koji žive ovdje. Odnos Banjaluka – Sarajevo nije u pitanju moj lični odnos prema Bošnjacima. To je politički odnos, oni imaju svoje, mi svoje stavove“, rekao je Dodik.

Advertisement

 

Dodik je podvukao da je Dejtonski sporazum potpuno urušen.

 

„Ostalo je još samo da se sruši pitanje pariteta u odlučivanju i sve je gotovo. Nametnuta je vojska, dat im je Sud i Tužilaštvo koje nisu imali, fiskalne nadležnosti putem Uprave za indirektne poreze. BiH propisuje stope PDV i nameće nam ih ovdje. SIPA, OBA, Granična služba nisu predviđene Dejtonskim sporazumom. Sve su te stvari koje su nam otete iz naše nadležnosti. Mi smo prvih godina to veoma uspješno radili. Pedi Ešdaun je nametnuo zakon u kome kaže da BiH donosi ustav tako što se prvo iz indirektnih poreza izuzima dio sredstava, a ono što ostane dijeli se entitetima vjerujući da će napraviti ekspanziju u rastu tog budžeta i razvlastiti entitete. Naravno to se nije desilo, potpuno pogrešan koncept“,  istakao je Dodik.

Advertisement
Nastavi čitati

BiH

Dodikove prijetnje nisu nimalo bezazlene, sve podsjeća na 1992. godinu

Published

on

By

Milorad Dodik, predsjednik entiteta RS i SNSD-a u velikom je strahu od presude Suda BiH najavljene za narednu sedmicu, a nakon okončanog sudskog procesa koji se protiv njega godinu dana vodio zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika.

Zbog procesa koji je vođen isključivo protiv njega kao pojedinca i odgovorne osobe koja je potpisivala ukaze o proglašenju zakona koje je visoki predstavnik prije toga poništio i koji su se odnosili na neobjavljivanje presuda Ustavnog suda BiH u RS i neobjavljivanje odluka visokog predstavnika u RS, sada suočen s eventualnim posljedicama isključivo njegovog čina, Dodik je spreman uvući čitav entitet, ali i državu u krizu i haos samo kako bi spasio sebe, svoju poziciju i sačuvao moć.

Iz „arsenala“ brojnih prijetnji Dodik je povukao i onu da će Narodna skupština RS sve zaključke od 2010. godine naovamo pretočiti u zakone.

Advertisement

Otvorene prijetnje

Brojne od tih zaključaka je Ustavni sud BiH ranije već proglasio neustavnim i stavio van snage, a one donesene krajem 2024. godine poništio je visoki predstavnik Christian Schmidt.

Dodik sada ponovo najavljuje da će NSRS preispitati svoju odluku o učešću u reformi Oružanih snaga BiH, odnosno najavljuje organizovanje vojske RS, te prijeti da će zabraniti rad Suda i Tužilaštva BiH na prostoru Republike Srpske.

Zaključci, koje je Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) sa manjim koalicionim partnerima usvajao u NSRS uglavnom bez glasova većih opozicionih stranaka i to Srpske demokratske stranke (SDS) i Partije demokratskog progresa (PDP) odnosili su se na izlazak zvaničnika iz tog entiteta iz državnog pravosuđa, indirektnih poreza, sigurnosti i odbrane, te su predviđali formiranje entitetskih agencija.

Advertisement

Narodna skupština RS usvojila je u decembru 2021. godine niz zaključaka kojima je bilo predviđeno donošenje zakona o uspostavljanju vojske RS, visokog sudskog i tužilačkog vijeća RS, kao i entitetske uprave za indirektno oporezivanje.

Sudeći prema Dodikovoj najavi NSRS bi trebala „oživjeti“ i neustavni zaključak o graničnoj liniji između dva entiteta u BiH i pretočiti ga u zakon.

Nema sumnje da će vladajuća većina u NSRS, kao i dosada „slijepo“ slijediti Dodikove upute i da će slučaju osuđujuće presude njihovom šefu, pokušati ga spasiti radikalnim potezima i štiteći i sebe i njega kriti se iza kolektivne odgovornosti.

Advertisement

Ugrožavanje mira

Dodikove najave su veoma opasne i evidentno je da on do naredne srijede želi što više „zapaliti“ atmosferu i huškačkom retorikom dizati tenzije do usijanja.

U zemlji u kojoj se skoro 30 godina nakon rata priča o ratu i u kojem je mir „na staklenim nogama“ Dodikovi potezi su velika prijetnja i miru i sigurnosti i stabilnosti.

Posebno se to odnosi na eventualni poziv koji bi kadrovima SNSD-a u oružanim snagama BiH, ili policijskim agencijama poput SIPA-e, Granične policije, Obavještajno-sigurnosne agencije, Direkcije za koordinaciju policijskih tijela uputio Dodik.

Advertisement

Jer, od čovjeka koji prijeti i državi i njenim institucijama, a i građanima svašta se može očekivati, pa i da izda naredbe svojim kadrovima u Oružanim snagama i policijskim agencijama štetne i opasne po državu i njene građane i u konačnici po mir.

Sve podsjeća na devedesete

Dodik je već unio pometnju i nemir svojim prijetnjama, a sada je pitanje da li su njegovi kadrovi na pozicijama na državnom nivou, naročito oni u sigurnosnom sektoru spremni da se odupru njegovim opasnim pozivima ili već čekaju da spremno izvrše ili možda već izvršavaju neku njegovu naredbu koja ne može biti na dobrobit većine građana ove zemlje, naročito onih u FBiH?

Advertisement

U ovom trenutku građani, naročito oni s iskustvom žrtve agresije s početka devedesetih godina prošlog stoljeća, s pravom se pitaju jesu li institucije spremne da ih zaštite i od potencijalnih agresivnijih napada u režiji Milorada Dodika i njegovih sljedbenika i pristalica, piše Raport.

Jer, ko god je doživio i preživio rane devedesete i početak agresije na BiH, ne može se oteti utisku da ovi februarski dani podsjećaju na one u februaru 1992. godine, nakon kojih znamo šta je uslijedilo.

Nastavi čitati

BiH

NATO o Dodikovim “radikalnim odlukama” ako bude osuđen: Nećemo dozvoliti ugrožavanje mira

Published

on

By

Iz NATO-a su za Klix.ba komentarisali najave predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika (SNSD) da će donijeti “radikalne odluke” ako ga Sud Bosne i Hercegovine u prvostepenoj presudi proglasi krivim za neprovođenje odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta.

U odgovoru na upit Klix.ba su najprije naveli da podržavaju teritorijalni integritet i suverenitet Bosne i Hercegovine te su napomenuli da je sigurnost Bosne i Hercegovine važna za region, Evropu i NATO. Uvjeravaju da neće dozvoliti ugrožavanje mira.

“Nećemo dozvoliti da nastane sigurnosni vakuum ili da se ugrozi teško stečeni mir. NATO ostaje posvećen partnerstvu s Bosnom i Hercegovinom. Podržavamo misiju Althea koju Evropska unija provodi u okviru aranžmana Berlin Plus. Produbljujemo naš politički dijalog i praktičnu saradnju sa zemljom, i kroz NATO-ovo sjedište u Sarajevu i nedavno uspostavljenu ćeliju za podršku političkom djelovanju. Podržavamo reformske napore, uključujući Paket za izgradnju odbrambenih kapaciteta”, poručili su.

U NATO-u očekuju od političara u Bosni i Hercegovini da rade svoj dio posla.

“Prijetnje secesijom, unutrašnji politički sukobi, retrogradne i nacionalističke ideje narušavaju teško stečenu stabilnost ove države. One su destabilizirajuće i opasne. Od vitalnog značaja je da svi politički lideri u Bosni i Hercegovini ulože istinski napor u provođenju reformi, na dobrobit svih građana, i doprinosu pomirenju, trajnom miru i dobrosusjedskim odnosima. Ovo je ključno za sigurnost Bosne i Hercegovine i regionalnu stabilnost”, dodaju.

Advertisement

Podsjećamo, prvostepena presuda Dodiku i v. d. direktora Službenog glasnika RS-a Milošu Lukiću bit će izrečena 26. februara u 13 sati. Dodik je najavio dvodnevni miting u Banjoj Luci te mogućnost ponovnog formiranja vojske RS-a ako bude proglašen krivim.

Nastavi čitati

BiH

Kovačević: “Državu čini teritorija, narod i narodna vlast. RS sve to ima”

Published

on

By

Portparol SNSD-a Radovan Kovačević kazao je kako je Republika Srpska spremila novi entitetski Ustav, za koji se nadaju da će biti potvrđen kroz referendum građana RS-a, a kojim će biti eliminisano “sve ono što su nezakonito i protivpravno visoki predstavnici mijenjali”.

“Sve je u skladu sa Ustavom BiH i Dejtonskim sporazumom”, rekao je Kovačević i dodao da se čeka trenutak za usvajanje novog Ustava.

On je pozvao sve građane Republike Srpske da dođu na narodni miting u utorak, 25. februara, sa kojeg će biti poručeno, kako navodi, “da niko ne može suditi Republici Srpskoj, koja će da odbrani svoja prava i sve vrati u okvire ustavnog poretka”.

“RS će imati jasan odgovor koji će biti radikalan. Ranije smo rekli da postoji opcija A i B, a ova druga je radikalna. Ovdje je riječ o tome da se sudi predsjedniku RS jer je izvršavao obaveze na koje Ustav obavezuje. On po Ustavu RS izražava državno jedinstvo RS. Kada sudite nekome ko izražava državno jedinstvo, samo zbog toga što je radio nešto na šta ga Ustav obavezuje, onda je jasno da sudite svim građanima”, tvrdi Kovačević u izjavi za RTRS.

On također smatra, iako po struci nije pravnik, da se na taj način sudi pravu građana RS-a da biraju i da je to jasan signal da je ovo prvi korak ka tome da RS u potpunosti nestane.

Advertisement

“Građani treba da shvate da ovdje nije riječ ni o kakvim strankama, pojedincima, već o našem pravu da postojimo i sami donosimo odluke o svojoj sudbini i odluke na koje na osnovu Ustava imamo pravo”, rekao je Kovačević, koji je delegat iz reda srpskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.

On je naglasio da građani RS jasno, jedinstveno i nedvosmisleno stoje uz rukovodstvo RS-a, no to nije tačno, s obzirom da postoje mnogi koji se protive okupljanju i ne planiraju doći na isto.

“Državu čini teritorija, narod i narodna vlast koja ima legitimitet. Republika Srpska sve to ima, zato se toliko snažno bore protiv RS i svih prava koja su joj zagarantovana. Pitaju nas ovih dana šta će to da bude odgovor Republike Srpske, a naš odgovor je jednostavan – Ustav BiH, Ustav Republike Srpske i Dejtonski sporazum”, poručio je Kovačević.

Advertisement
Nastavi čitati
Advertisement

Najčitanije