BiH
Hoće li doći do rasta kamatnih stopa u BiH?
Kreditna zaduženost građana Bosne i Hercegovine kod komercijalnih banaka u posljednje vrijeme umjereno raste, a najviše su se podizali nenamjenski potrošački krediti, kazali su Feni iz Centralne banke BiH, ustvrdivši kako će rast kamatnih stopa na domaćem tržištu u određenoj mjeri odrediti odluke Europske centralne banke (ECB).
Kreditna zaduženost stanovništva kod komercijalnih banaka u ožujku 2022. godine iznosi 10,5 milijardi maraka, dok je na kraju 2021. godine iznosila 10,4 milijardi maraka, potvrdili su iz Centralne banke BiH.
Navode kako kreditna zaduženost bh. građana umjereno raste tako da je godišnji rast u ožujku iznosio 5,5 posto.
Na početku godine, dodaju, došlo je do kratkotrajnog smanjenja kredita, ali su nakon toga opet počeli rasti, dok je u cijeloj 2021. godine bilježen porast za razliku od recesijske 2020. godine u kojoj nije bilo značajnijeg rasta kredita.
Visoka stopa inflacije
Visoka inflacija utjecala je i na rast kamatnih stopa pa su pojedine ključne centralne banke u borbi s rastućom inflacijom pribjegle povećanju kamatnih stopa.
Tako je FED u ožujku 2022. godine podigao kamatne stope za 25 baznih poena, nakon čega je početkom svibnja uslijedilo drugo povećanje kamatnih stopa za 50 baznih poena te se kamatne stope kreću u rasponu od 0,75-1 posto.
Također, Bank of England je 5. svibnja 2022. godine povećala referentnu kamatnu stopu za 25 baznih poena i ona trenutno iznosi 1 posto, što je najviša razina u posljednjih 13 godina.
Iz Centralne banke BiH napominju kako je Europska centralna banka zadržala referentne kamatne stope nepromijenjenima, premda se priprema za niz postepenih povećanja kamatnih stopa koja će referentnu kamatnu stopu dovesti u pozitivnu teritoriju.
– U našim bankama, kamatne stope na kredite pretežno se vežu za EURIBOR, kamatnu stopu na europskom novčanom tržištu te će sigurno odluke ECB-a u određenoj mjeri determinirati kretanje kamatnih stopa na domaćem tržištu – kažu iz Centralne banke.
Visoke stope inflacije, dalje navode, bilježe se na globalnoj razini i mogle bi se zadržati i u 2022. godini, imajući u vidu strukturne poremećaje na tržištu energenata uzrokovane izbijanjem rata u Ukrajini, novi kineski lockdown i njegov utjecaj na globalne lance snabdijevanja, kao i činjenicu da kompanije povećavaju plaće jer se suočavaju s deficitom radnika.
Kolika je štednja građana u bankama?
Prema posljednjim raspoloživim podacima Centralne banke BiH na kraju ožujka 2021. godine ukupni depoziti stanovništva iznosili su 13,78 milijardi maraka.
Ukoliko se promatra ročna struktura depozita stanovništva, kratkoročni i dugoročni depoziti iznose 4,98 milijardi maraka, dok depoziti po viđenju i transakcijski računi iznose 8,80 milijardi maraka.
Središnji registar kredita poslovnih subjekata i fizičkih osoba
Upitani koliko se često ažuriraju podatci u Središnjem registru kredita poslovnih subjekata i fizičkih osoba u BiH, iz Centralne banke kažu kako banka podatke ažurira odmah po njihovom prijemu, nakon čega su ažurirani podaci dostupni korisnicima podataka.
– Dakle, ažuriranje podatka u registru je u realnom vremenu, ali nakon što Centralna banka zaprimi ispravno dostavljene podatke od strane sudionika koji dostavljaju podatke o zaduženjima fizičkih osoba i poslovnih subjekata – naglašavaju iz Centralne banke BiH.
FENA
BiH
Dodik: “Sve što je urađeno na evropskom putu, urađeno je zahvaljujući RS-u!”
Predsjednik SNSD Milorad Dodik rekao je da će danas poslije dužeg vremena s partnerima iz Federacije BiH razgovarati o funkcioniranju vlasti i međusobnim odnosima, te da će se ponovo dogovarati o dogovorenim, ali nerealizovanim pitanjima zbog straha, nesigurnosti i odsustva želje partnera iz FBiH.
Dodik je pozvao partnere da sprovedu već dogovoreno ako žele da budu od koristi za sva tri naroda i oba entiteta.
“Ponovo ćemo se dogovarati o pitanjima koja smo već dogovorili i potpisali kao Principe za formiranje Savjeta ministara. Ponovo ćemo se dogovarati o pitanjima koja smo opet dogovorili, prvo na sastanku u Laktašima, a potom na sastanku u Sarajevu”, istakao je Dodik, prenosi portal Srpskainfo.
On je naveo da je čitao najave da treba da dogovore plan rasta, odnosno tri preostale stavke, ali niko ne govori da je Federacija kroz četiri kantona odbila svih 120 tačaka.
“Šta ćemo s tim? Čitam da nam je zbog toga na čekanju 70 miliona evra, ali niko ne govori da nam je zbog opstrukcije Federacije na čekanju i da propada naših 700 miliona KM”, naglasio je Dodik na društvenoj mreži “X”.
On je rekao da je sve što je urađeno na evropskom putu, urađeno zahvaljujući Republici Srpskoj.
“I nije mi problem da pored toga slušam da, kao, ja nešto blokiram, ali od takvih besmislica niko nema koristi. Ako hoćemo da bude koristi za sva tri naroda i oba entiteta, sprovedimo već dogovoreno. Ili možemo unedogled da se dogovaramo”, rekao je Dodik.
Sastanak predstavnika političkih stranaka partnera u vlasti na nivou BiH biće održan danas u Sarajevu. Sastanak je planiran u 15.00 sati u zgradi Parlamentarne skupštine BiH, a konferencija za novinare u 16.30 časova, najavljeno je iz Parlamentarne skupštine BiH.
BiH
Helez poziva OHR da reaguje zbog antiustavnog djelovanja NSRS: Slično je i Hitler pripremio spajanje Austrije Njemačkoj
Ministar odbrane BiH Zukan Helez oglasio se nakon što je Narodna skupština RS danas usvojila dopune Zakona o upotrebi zastave, grba i himne, kojim se omogućava isticanje simbola stranih država te Zakon o izmjenama zakona o sprovođenju odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, kojima je iz sintagme “nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine” izbrisana Bosna i Hercegovina.
Zakonom o upotrebi zastave, grba i himne omogućuje se da se grb Nemanjića i himna “Bože pravde” mogu koristiti kao zvanična obilježja RS.
Ističe da je usvajanje oba ova zakona antidejtonski i antiustavni čin te da predstavljaju nastavak napada na suverenitet, teritorijalni integritet i cjelovitost Bosne i Hercegovine.
“Na sličan način je Hitler krajem 30-tih godina prošlog vijeka pripremio spajanje Austrije Njemačkoj. Grb Nemanjića i himna Bože pravde su simboli pod kojima su počinjeni najteži ratni zločini uključujući udruženi zločinački poduhvat i genocid nad Bošnjacima.
Naravno da predstavnici vlasti manjeg bh. entiteta RS djeluju u potpunoj koheziji sa režimom Aleksandra Vučića, a zvanična politika Srbije od 90-tih godina i Slobodana Miloševića pa sve do danas je ista. Srbija na sve načine pokušava da se proširi na zapadnu stranu Drine. Prvo su to pokušali otvorenom agresijom 90-tih godina protiv suverene i međunarodno priznate države Bosne i Hercegovine, a sada antiustavnim djelovanjem”, navodi Helez.
Dodaje da je pauza u implementiranju velikosrpske politike bila samo kada su u BiH bili imenovani ‘snažni’ visoki predstavnici koji su koristili Bonska ovlaštenja i kada je iza njih stajala međunarodna zajednica.
“Kako god mnogo je posla za Visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta koji mora poništiti ovaj antidejtonski i anticivilizacijski zakon. Osokoljeni agresijom Rusije na Ukrajinu, predsjednik manjeg bh. entiteta RS Milorad Dodik i vlasti RS su intenzivirali implementaciju velikosrpske politike, odnedavno uobličenu na svesrpskom saboru”, naveo je.
Pozvao je članice NATO-a i EU, naše partnere da posvete više pažnje secesionističkoj politici RS i velikosrpskoj politici režima Aleksandra Vučića.
Građanima manjeg bh. entiteta RS poručuje da se odreknu političara koji provode secesionističku politiku, piše Raport.
“U 30 godina pokušaja mijenjanja granica na Zapadnom Balkanu građani manjeg bh. entiteta RS su samo postali taoci takve promašene politike te najsiromašniji građani u Evropi.
Usvajanjem ovih zakona u Narodnoj skupštini RS vlasti neće konkretno pomoći nijednom građaninu na prostoru ovog entiteta. Ovo je još jedan u nizu promašenih i nepotrebnih poteza vlasti manjeg bh. entiteta RS koji mogu samo narušiti sveukupne odnose u Bosni i Hercegovini.
Bosna i Hercegovina je dovoljno velika za sve nas. Učinimo je državom, članicom EU i NATO-a, u kojoj će svi njeni građani ugodno živjeti od svog rada2, zaključio je ministar Helez.
BiH
Iz opticaja se povlače određene novčanice apoena 10, 20, 50 i 100 KM, provjerite imate li ih
Ovim novčanicama će se moći plaćati do 31. decembra 2024. godine, dok od 1. januara 2025. prestaju biti zakonsko sredstvo plaćanja i biće podložne isključivo zamjeni, navedeno je na internet stranici Centralne Banke BiH.
Novčanice ovih apoena koje ostaju u opticaju razlikuju se po zaštitnoj mikrooptičkoj niti “Motion™”, koja nije prisutna na starim izdanjima. Na osnovu ovog zaštitnog obilježja lako je razlikovati novčanice koje ostaju važeće od onih koje se povlače iz opticaja.
Cilj ove promjene je povećanje kvaliteta novčanica u opticaju i jačanje zaštite od krivotvorenja. Zamjena povučenih novčanica u 2025. godini obavljaće se u komercijalnim bankama, dok će nakon isteka roka u komercijalnim bankama zamjenu preuzeti Centralna banka BiH, u periodu od deset godina, počevši od 1. januara 2026. godine.
Novčanice apoena od 200 KM ostaju u opticaju i ne podliježu ovom procesu povlačenja.
-
BiHprije 6 dana
Stevandić u NSRS-u prozvan zbog 90-ih: “Tada sam stvarao RS, dobio sam metak, povrijedila me granata”
-
Sportprije 4 dana
Velika tragedija u Španiji: Nogometaš poginuo u katastrofalnim poplavama
-
Cazinprije 1 dan
Doborac okupio bh. rukometaše u Cazinu. Stručni štab Zmajeva jači za jedno ime
-
Sportprije 1 dan
UZNEMIRUJUĆE Munja pokosila četvoricu nogometaša, jedan umro na mjestu
-
Svijet / Zanimljivostiprije 2 dana
Slučaj u Njemačkoj: Nijemac napao Bosanke, razlog – smetalo mu je što su pričale na maternjem jeziku u autobusu
-
Svijet / Zanimljivostiprije 1 dan
SAD raspoređuju stratešku avijaciju na Bliski istok: Stiže šest bombardera B-52
-
BiHprije 1 dan
Dodik još jednom poručio kako podržava Trumpa: “Mnogo će bolje razumjeti situaciju u BiH”
-
BiHprije 1 dan
Cijene kafe u ugostiteljskim objektima u BiH i do 5 KM
You must be logged in to post a comment Login