Connect with us

Sukob u Ukrajini

Hoće li nuklearni bunker u Uralu spasiti Putina od Armagedona? ‘Ne može se skrivati vječno…‘

Published

on

Stručnjaci ističu da nuklearni rat nije ono što prvenstveno Putina brine…

Planinski lanci smatraju se najboljim skrovištem od nukleranog napada. Strme padine i doline planinskog područja pomažu u apsorpciji topline i svjetlosti vatrene kugle nuklearne eksplozije, kao i početne radijacije. Osim toga, samo tlo također apsorbira zračenje i eksploziju, tako da se pod zemljom zračenje može značajno smanjiti, u usporedbi s nadzemnim etažama.

Nekoliko zemalja ima vojna utočišta ukopana duboko ispod planina, uključujući SAD koji ima podzemne komplekse Cheyenne i Raven Rock u Coloradu i Pennsylvaniji.

I ruski predsjednik Vladimir Putin navodno ima svoj bunker, ukopan duboko u planinu Jamantau koja je dio uralskog lanca, kao i na vjerojatno još nekoliko nepoznatih lokacija.

Građenje vojne strukture u Uralu snimljeno je satelitom 1995., no Rusija je odbila objasniti što tamo rade kada ih je o tome upitao SAD.

‘Ne bi bilo iznenađujuće da Rusija ima takvo skrovište, kao što ima i SAD, a planine su logična mjesta za to‘, kazao je za Newsweek Seth Baum, izvršni direktor Instituta za procjenu rizika od globalnih katastrofa.

Nema skrivanja

“U slučaju interkontinentalnog nuklearnog rata – dok bi planinski teren nudio ograničenu ‘zaštitu od eksplozije‘, čak ni planinski lanac ne bi spasio ruskog predsjednika od dugoročnih posljedica nuklearnog uništenja. Nema skrivanja od planetarnog i ekološkog Armagedona koji bi izazvao nuklearni sukob velikih razmjera”, ističe pak Thom Davies, izvanredni profesor geografije na Sveučilištu Nottingham u Ujedinjenom Kraljevstvu.

Naime, skrivanje ispod planine ne može trajati vječno, a vanjski svijet može biti neprepoznatljiv i nenastanjiv, ovisno o razmjerima nuklearnog rata.

Planinski kompleks Cheyenne, primjerice, izrađen je 600 metara ispod granita, s vratima koja mogu izdržati nukelarnu eksploziju od 30 megatona na udaljenosti od dva kilometra.

Ova vojna baza prije je bila dom Svemirskom zapovjedništvu Sjedinjenih Država i Zapovjedništvu obrambenog zrakoplovstva Sjeverne Amerike, a sada je pod jurisdikcijom Američkih svemirskih snaga.

Međutim, postoje neka druga mjesta na kojima bi se bilo bolje sakriti u slučaju nuklearnog rata punog opsega. Profesor Davies ističe kako su najsigurnija mjesta na svijetu izolirana zemljopisna područja poput Antarktike ili pacifičkih otoka, no kako se čak ni tamo ne bi mogla izbjeći ‘nuklearna zima‘. Tako je tijekom Hladnog rata ogromna američka nuklearna baza bila tajno zakopana daleko u arktičkom krugu, ispod Grenlanda, kao dio takozvanog projekta Iceworm.

Kištimska katastrofa

Davies naglašava kako Putin ima pristup ogromnoj infrastrukturi nuklearnih bunkera i vojnih objekata koji datiraju iz doba Hladnog rata.

“Vjerojatno je da je Ural jedno od takvih mjesta, a posebno su te planine dugo igrale stratešku geopolitičku ulogu za Rusiju, koja se proteže do Drugog svjetskog rata kada je industrija premještena istočno od Urala iz zapadnih dijelova Sovjetskog Saveza tijekom operacije Barbarossa. Regija Urala također je bila poprište katastrofe u Kištimu 1957., danas treće najgore nuklearne nesreće u povijesti, iza Černobila i Fukušime”, rekao je.

Kištimska katastrofa dogodila se 29. rujna 1957. u postrojenju za preradu nuklearnog goriva Majak u tadašnjem SSSR-u. Eksplodirao je podzemni spremnik tekućeg nuklearnog otpada, a eksplozija je odbacila u zrak betonski poklopac težak 160 tona.

U narednih 10 do 11 sati radioaktivni oblak kretao se prema sjeveroistoku otišavši 300 do 350 kilometara od mjesta eksplozije. Čestice oblaka na kraju su dugoročno kontamirnirale više od 20.000 četvornih kilometara zemlje na kojoj živi najmanje 270.000 ljudi.

Događaj je zataškala sovjetska vlada, a malo je ljudi čak i u Rusiji znalo za katastrofu sve do 1980-ih.

Narodni ustanak

Bez obzira na to hoće li navodni uralski bunker Putinu pružiti zaštitu u slučaju nuklearnog armagedona, Davies napominje kako to nije ono što ga prvenstveno brine.

“Ako se Putin nečega boji, to vjerojatno nije nuklearni rat. Uostalom, on je jedina osoba koja bi aktivirala lanac događaja koji bi doveli do nuklearnog sukoba – i iako je javno prijetio time (u rujnu nakon pripajanja četiri regije Ukrajine), takav događaj ostaje gotovo nevjerojatan. Ono čega se ruski predsjednik daleko više boji, i toga se boji već godinama, jest narodni ustanak u Rusiji, čemu smo svjedočili u drugim bivšim sovjetskim zemljama posljednjih desetljeća.”

Međutim, Davies tvrdi da glasine o tajnom nuklearnom bunkeru služe da učine Putina moćnijim na svjetskoj pozornici, u strahu da će pokrenuti nukelarni sukob, piše Jutarnji.

“Izvještaji o Putinovom bunkeru za njega imaju korisnu geopolitičku svrhu; u njegovom je interesu da članice NATO-a misle da bi on doista mogao upotrijebiti nuklearno oružje”, zaključio je.

Sukob u Ukrajini

VIDEO Bukte sukobi među srbijanskim plaćenicima na ukrajinskom ratištu, u fokusu komandant Četničkog pokreta

Published

on

By

Sukobi među srpskim plaćenicima koji se bore na strani Rusije protiv Ukrajine postaju sve učestaliji. O ovim tenzijama u svom novom videosnimku govori Dejan Berić, poznat po posredovanju u dolasku srbijanskih dobrovoljaca na ukrajinsko ratište.

Berića je, prema njegovim riječima iznesenim u snimku objavljenom na njegovom YouTube kanalu, tužio Bratislav Živković, komandant takozvanog Četničkog pokreta – srpske paravojne formacije.

Živković, koji je ranije bio povezan s ekstremno desničarskom organizacijom Unité Continentale, učestvovao je 2014. i 2015. godine u sukobima na strani proruskih separatista u ukrajinskim pokrajinama Donjeck i Lugansk, prenosi Blic.

Optužbe i prijetnje

Dejan Berić, srpski plaćenik koji ratuje za Rusiju protiv Ukrajine, optužuje Bratislava Živkovića za kontinuirane provokacije i prijetnje. Berić, koji se od prezaduženog zanatlije transformirao u snajperistu, a zatim u “ratnog reportera” i osnivača firme u Rusiji, tvrdi da ga Živković provocira s ciljem da ga isprovocira na fizički obračun.

“Bratislav Živković me tuži za uvredu časti i dostojanstva. Kada je krenuo na sud, snimio je video ispred suda i rekao da će me inteligentno ‘razvaliti’. On konstantno provocira, pokušava da me isprovocira da ga udarim, ali mu to naravno ne uspijeva. Nakon što je sudija izašla, obećao je da će me ubiti, samo čeka da sudski proces završi. Ko to može da uradi? To može samo čovjek koji je siguran da će, iako ga ovdje ne žele, u Srbiji biti siguran”, izjavio je Berić u videosnimku koji je podijelio prije nekoliko dana.

Također je dodao da nije vidio nikoga ko je uspio da “očisti svoju historiju” na internetu poput Bratislava Živkovića.

“Za tako nešto nije potrebna pamet, već mnogo novca. Treba platiti za takve stvari. I kad se to završi, pa čak i ako dobije na sudu, ja ću ga i dalje zezati koliko god mogu, jer ljudi poput njega to zaslužuju”, najavio je Berić.

Ko je Bratislav Živković?

Bratislav Živković poznat je kao kontroverzna ličnost koja se bavi ilegalnim aktivnostima učešća u stranim sukobima, čime krši zakone Srbije. Godine 2018. uhapšen je zbog sumnje da je organizirao učešće Srba u oružanim sukobima u Ukrajini, nudeći im mjesečnu naknadu od 200 eura. Ipak, tužilaštvo je 2019. obustavilo istragu protiv njega.

Živković, koji navodno posjeduje srpsko i rusko državljanstvo, tvrdio je da sredstva za angažman “srbijanskih dobrovoljaca” nisu dolazila iz Rusije, već iz budžeta samoproglašene Luganske Narodne Republike.

Živković sa četnicima na Krimu

Prema pisanju medija iz 2017. godine, Bratislavu Živkoviću je zbog špijunaže i prijetnji po nacionalnu sigurnost zabranjen ulazak u Rumuniju, a potom i u druge NATO zemlje na period od 15 godina. Nakon toga, preselio se u Bugarsku, a zatim u Rusiju.

Živković je također pod istragom Generalnog tužilaštva Ukrajine zbog svoje uloge u napadima na ukrajinske snage u Donjecku i Lugansku. Prema dostupnim podacima, Ukrajina istražuje učešće šest državljana Srbije u sukobima na strani proruskih snaga.

Dejan Berić, koji se 2014. godine priključio proruskih separatistima u istočnoj Ukrajini, danas sebe predstavlja kao ratnog reportera. Na svom YouTube kanalu objavljuje sadržaje koje opisuje kao izvještaje s ratišta, a koji su u velikoj mjeri proruska propaganda.

“Juče sam gledao Skota Ritera, bivšeg američkog obavještajca, koji je najavio veliki miting u Americi. Cilj mitinga je da pokaže kako obični Amerikanci nisu spremni za nuklearni rat s Rusijom”, izjavio je Berić.

Dejan Berić

Dodao je: “Narodna diplomatija je i ovo što ja radim. Rat će se završiti, a pamtiće se šta je koja država uradila – dobro ili loše. Naš je zadatak da radimo za buduću Srbiju i njene odnose”.

Ko je Dejan Berić?

Dejan Berić je od zanatlije iz malog sela Putinci u Srbiji postao snajperista na ratištu u Ukrajini, a kasnije “ratni reporter”. Prema podacima, dvije zanatske radnje u njegovom i vlasništvu njegove porodice ugašene su zbog finansijskih problema, piše Klix.

Godine 2018. osnovao je firmu u Rusiji, pod nazivom “Deki orka”, koja se bavi internet trgovinom, ali posluje s gubicima.

Berić je na frontu u Ukrajini od 2014. do 2017. djelovao kao snajperista. Nakon više povreda, povukao se s prve linije, ali je ostao aktivan u posredovanju dolaska srbijanskih dobrovoljaca na ukrajinsko ratište. Na svom Telegram nalogu objavljuje snimke s fronta, čiju autentičnost nije moguće potvrditi.

On je sedam puta nagrađivan od strane Ruske Federacije za svoje aktivnosti u istočnoj Ukrajini. Ruski mediji su ga prikazivali kao “srbijanskog snajperistu koji pomaže djeci Donbasa”.

Nastavi čitati

Sukob u Ukrajini

Lavrov o Orešniku: Spremni smo na sve, kriva je pretpostavka da Rusija nema crvenih linija

Published

on

By

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je da se upotrebom balističkog hipsersoničnog projektila Orešnik u ratu u Ukrajini nastojalo natjerati Zapad da shvati da je Moskva spremna upotrijebiti sva sredstva kako bi se osigurala od nanošenja “strateškog poraza”.

U intervjuu Tuckeru Carlsonu, voditelju bliskom Donaldu Trumpu, emitiranom sinoć na X-u, Lavrov je rekao: “Poruka je da vi, mislim na SAD i saveznike SAD, koji također isporučuju ovo oružje dugog dometa režimu u Kijevu — oni moraju shvatiti da ćemo biti spremni upotrijebiti sva sredstva da im ne dopustimo uspjeh u onome što nazivaju strateškim porazom Rusije”.

 

Lavrov je također rekao da je “vrlo ozbiljna greška” za bilo koga na Zapadu pretpostaviti da Rusija nema crvenih linija ili da se one “stalno pomiču”.

Podsjetimo, prije dvije sedmice Rusija je ispalila svoju novu hipersoničnu raketu Orešnik na ukrajinski grad Dnjepar u velikoj eskalaciji rata koji traje gotovo tri godine. Ruski predsjednik Vladimir Putin od tada prijeti da će upotrijebiti oružje protiv Kijeva kao odgovor na ukrajinske udare na teritoriju Rusije.

“Nadamo se da je signal poslan Orešnikom shvaćen ozbiljno”

“Šaljemo signale i nadamo se da je posljednji, prije nekoliko sedmica, signal s novim sistemom naoružanja koji se zove Orešnik… shvaćen ozbiljno”, rekao je Lavrov.

Iako je inzistirao da Rusija ne želi eskalirati situaciju i želi “izbjeći svaki nesporazum” s Washingtonom i njegovim partnerima, Lavrov je upozorio da ćemo “poslati dodatne poruke ako ne donesu potrebne zaključke”.

Putin je rekao da projektil Orešnik leti 10 puta brže od zvuka i da ga protuzračna odbrana ne može presresti. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij nazvao je napad “posljednjim napadom ruskog ludila” i apelirao na slanje sistema protuzračne odbrane kako bi se odgovorilo na novu prijetnju.

Carlson intervjuirao Putina, nije ga pritisnuo o važnim temama

Carlson, jedan od medijski eksponiranijih pristaša novoizabranog predsjednika SAD Donalda Trumpa, intervjuirao je ruskog predsjednika Vladimira Putina u Moskvi u februaru. Bio je to prvi Putinov intervju s nekim američkim novinarom ruske invazije na Ukrajinu 2022.

Komentatori američkih medija uvelike su kritizirali Carlsonovo postupanje s Putinovim intervjuom, rekavši da je Carlson dopustio čelniku Kremlja da kontrolira razgovor i nije ga uspio pritisnuti u vezi s važnim temama kao što su optužbe za ratne zločine u Ukrajini.

Nastavi čitati

Sukob u Ukrajini

Ruski patrijarh Kiril o nuklearnom oružju: Kršćani se ne boje smaka svijeta

Published

on

By

PATRIJARH Ruske pravoslavne crkve Kiril rekao je da nema potrebe raspirivati ​​strah oko nuklearnog oružja jer se kršćani ne boje smaka svijeta.

Na plenarnoj sjednici 26. Svjetskog ruskog narodnog sabora patrijarh Ruske pravoslavne crkve Kiril I. komentirao je potencijalnu upotrebu nuklearnog oružja.

“Raspirivanje straha oko mogućih apokaliptičnih scenarija, pretjerani alarmizam i špekulacije o nuklearnom pitanju nisu korisni s duhovne točke gledišta. Neprijatelj čovječanstva pokušava posijati tjeskobu u srca ljudi jer lakše je manipulirati osobom lišenom duhovnog svijeta… Ne treba se igrati sa svim tim jer kršćani se ne boje takozvanog kraja svijeta. Čekamo Isusa, koji će doći u velikoj slavi, uništiti zlo i suditi svim narodima”, poručio je Kiril.

No, dodao je da to ne znači da trebamo sjediti skrštenih ruku.

Zahvalio ruskim znanstvenicima na razvoju oružja

“Naprotiv, naša zemaljska misija je da budemo vojnici Gospodnji, da se odupremo zlu i branimo visoke moralne ideale. To je cilj u Rusiji”, rekao je.

Kiril je zahvalio ruskim znanstvenicima na razvoju, kako ga je nazvao, “nevjerojatnog oružja”. Iako je vrhovni vjerski poglavar, moskovski patrijarh često komentira političke procese u zemlji uz podršku politike Vladimira Putina.

Nastavi čitati

Sukob u Ukrajini

Lavrov direktno zaprijetio Zapadu: Napadnete li Rusiju nećete se sakriti ni preko Atlantika

Published

on

By

Ruski ministar vanjskih poslova, Sergej Lavrov, upozorio je NATO da će Rusija odgovoriti na svaku agresivnu akciju Alijanse odgovarajućim mjerama.

“Naši protivnici ne bi trebali biti u zabludi. U slučaju agresivnih postupaka NATO-a ili njegovih članica protiv naše zemlje, poduzet ćemo adekvatne mjere u skladu sa suverenim pravom Rusije na samoodbranu, koristeći sve dostupne mjere za osiguranje naše sigurnosti, kao što je predviđeno Poveljem UN-a. Nikome neće biti omogućeno da se sakrije preko Atlantskog okeana ili Lamanša,” izjavio je Lavrov u intervjuu za Sputnjik.

Lavrov je istakao da Moskva ne može ignorisati činjenicu da NATO otvoreno pokazuje neprijateljski stav prema Rusiji. Podsjetio je da Alijansa Rusiju označava kao “najznačajniju i najdirektniju prijetnju sigurnosti”, dok njeni lideri neprestano izjavljuju da bi Rusija mogla napasti neku od članica NATO-a u narednim godinama.

Pritom je upozorio da se militarizacija Evrope ubrzava, a NATO snage tokom vježbi uvježbavaju ofanzivne operacije protiv Rusije. “Ukoliko Kijev počne koristiti zapadno oružje dugog dometa za napade na duboko rusku teritoriju, to će značiti da ne samo Ukrajina, već i zemlje NATO-a već otvoreno ratuju protiv Rusije, više ne skrivajući prisustvo ‘plaćenika’, ‘dobrovoljaca’, instruktora i drugih osoba ‘pod lažnim zastavama’,” naglasio je Lavrov.

Lavrov je također naglasio da je antiruska politika SAD-a zasnovana na unutrašnjem konsenzusu. “Antiruska i rusofobna orijentacija američke politike ima dvopartijsku podršku. Ukrajina se smatra ključnim elementom hibridnog rata protiv Rusije,” komentarisao je Lavrov, osvrćući se na budućnost odnosa dviju zemalja u kontekstu američkih predsjedničkih izbora.

Na kraju, Lavrov je izjavio da je Rusija spremna za ravnopravan dijalog sa SAD-om, ali pod jednim uvjetom. “Naš stav, kako ga je formulirao predsjednik Putin, jasan je. Spremni smo na ravnopravan dijalog ukoliko američka strana pokaže ozbiljne namjere da pregovara pošteno, uz priznavanje ruskih nacionalnih interesa i principa reciprociteta,” zaključio je ruski ministar vanjskih poslova, naglasivši važnost diplomatskih kontakata između dvije nuklearne sile.

Klix

Nastavi čitati

Sukob u Ukrajini

Srbin poginuo u Ukrajini: “Sine moj, ponosan sam na tebe, dao si život u borbi protiv sotone i zla!”

Published

on

By

STRAHINJA Bjelica (30), Beograđanin koji se u Ukrajini dobrovoljno borio na strani ruskih snaga, poginuo je nedavno na ratištu, piše Blic. Mladić je rodbini često slao fotografije i snimke s ratišta. “Došli smo braniti Kosovo, ali u Ukrajini”, rekao je Strahinja na jednoj od snimki.

“Vidi bande. Idemo, radimo. Ljudi ne žele sjediti kući u miru, oni žele ići u rat”, govori 30-godišnjak u nastavku videa dok snima trojicu muškaraca u vojnoj opremi kako hodaju ispred njega.

Na drugoj snimci Beograđanin govori: “Braćo moja, kakva sam ja beba u kacigi. Kad odem tamo, kad me snajperist nacilja u glavu, napravit ću takvu facu i bit će mu žao pucati. Samo će me ozlijediti u nogu.”

Otac poginulog Srbina: Ponosan sam na tebe, sine, dao si život u borbi protiv sotone

Poslije Strahinjine smrti, njegova obitelj je objavila fotografije koje im je slao te na kojima pozira s ostalim vojnicima. Na društvenim mrežama se oglasio njegov otac Gavrilo.

“Neka ti je laka zemlja ratniče moj, neka te anđeli čuvaju kada nismo znali mi. Voli te tata”, napisao je otac u objavi na Fejsu gdje je podijelio Strahinjinu sliku.

Osim toga, njegov otac je ostavio komentar ispod jedne objave na TikToku: “Sine moj, ponosan sam na tebe, dao si život u borbi protiv sotone i zla. Kao što si mi i rekao da će mi biti ponos što ćeš da se boriš protiv fašista za slobodu i krst časni. Voli te otac!” napisao je.

U Srbiji je kazneno djelo sudjelovanje u ratu u stranoj državi

U Beogradu je nakon početka ruske invazije na Ukrajinu održana sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost. Na njoj se govorilo i o sudjelovanju građana Srbije u ratu.

Vlast je tada rekla da će svi građani koji se ne pridržavaju zakona biti sankcionirani, a od 2014. je sudjelovanje u ratu u stranoj državi u Srbiji kazneno djelo za koje je propisana kazna zatvora do 10 godina.

Preko 300 građana Srbije otišlo se boriti na strani Rusa, prema podacima Veleposlanstva Ukrajine iz prosinca 2018.

 

Nastavi čitati

Sukob u Ukrajini

VIDEO Putin na poklon dobio Kur'an, pogledajte šta je s njim napravio

Published

on

By

Ruski predsjednik Vladimir Putin u srijedu je neočekivano posjetio većinski muslimansku regiju Čečenije, što je bio njegov prvi posjet tom području u 13 godina.

Posjet je izazvao veliku pažnju, pogotovo nakon što se pojavio video koji prikazuje Putina kako s poštovanjem ljubi poklonjeni Kur'an i drži ga blizu srca.

Prema međunarodnim novinskim agencijama, čečenski čelnik Ramzan Kadirov po dolasku je Putinu poželio toplu dobrodošlicu. Dvojica čelnika razgovarala su o bilateralnim odnosima s naglaskom na jačanju vojnih, trgovinskih i gospodarskih veza.

Ovaj je Putinov prvi posjet Čečeniji od 2011. Odnosi između dviju regija izuzetno su jaki, a Kadirov često spominje Putina kao bliskog prijatelja u medijskim interakcijama.

Tijekom posjeta, Putin je u pratnji Kadirova i velikog muftije Čečenije boravio u džamiji Isa Proroka u glavnom gradu Groznom.

U džamiji je ruskom predsjedniku uručeno rijetko izdanje Kur'ana, koje je poljubio iz poštovanja i držao na prsima.

Veliki muftija Čečenije također je recitirao stih iz sure Al-Anfal i osigurao njegov prijevod na ruski za Putina.

Nastavi čitati
Advertisement

Najčitanije