Planinski lanci smatraju se najboljim skrovištem od nukleranog napada. Strme padine i doline planinskog područja pomažu u apsorpciji topline i svjetlosti vatrene kugle nuklearne eksplozije, kao i početne radijacije. Osim toga, samo tlo također apsorbira zračenje i eksploziju, tako da se pod zemljom zračenje može značajno smanjiti, u usporedbi s nadzemnim etažama.

Nekoliko zemalja ima vojna utočišta ukopana duboko ispod planina, uključujući SAD koji ima podzemne komplekse Cheyenne i Raven Rock u Coloradu i Pennsylvaniji.

I ruski predsjednik Vladimir Putin navodno ima svoj bunker, ukopan duboko u planinu Jamantau koja je dio uralskog lanca, kao i na vjerojatno još nekoliko nepoznatih lokacija.

Građenje vojne strukture u Uralu snimljeno je satelitom 1995., no Rusija je odbila objasniti što tamo rade kada ih je o tome upitao SAD.

‘Ne bi bilo iznenađujuće da Rusija ima takvo skrovište, kao što ima i SAD, a planine su logična mjesta za to‘, kazao je za Newsweek Seth Baum, izvršni direktor Instituta za procjenu rizika od globalnih katastrofa.

Nema skrivanja

“U slučaju interkontinentalnog nuklearnog rata – dok bi planinski teren nudio ograničenu ‘zaštitu od eksplozije‘, čak ni planinski lanac ne bi spasio ruskog predsjednika od dugoročnih posljedica nuklearnog uništenja. Nema skrivanja od planetarnog i ekološkog Armagedona koji bi izazvao nuklearni sukob velikih razmjera”, ističe pak Thom Davies, izvanredni profesor geografije na Sveučilištu Nottingham u Ujedinjenom Kraljevstvu.

Naime, skrivanje ispod planine ne može trajati vječno, a vanjski svijet može biti neprepoznatljiv i nenastanjiv, ovisno o razmjerima nuklearnog rata.

Planinski kompleks Cheyenne, primjerice, izrađen je 600 metara ispod granita, s vratima koja mogu izdržati nukelarnu eksploziju od 30 megatona na udaljenosti od dva kilometra.

Ova vojna baza prije je bila dom Svemirskom zapovjedništvu Sjedinjenih Država i Zapovjedništvu obrambenog zrakoplovstva Sjeverne Amerike, a sada je pod jurisdikcijom Američkih svemirskih snaga.

Međutim, postoje neka druga mjesta na kojima bi se bilo bolje sakriti u slučaju nuklearnog rata punog opsega. Profesor Davies ističe kako su najsigurnija mjesta na svijetu izolirana zemljopisna područja poput Antarktike ili pacifičkih otoka, no kako se čak ni tamo ne bi mogla izbjeći ‘nuklearna zima‘. Tako je tijekom Hladnog rata ogromna američka nuklearna baza bila tajno zakopana daleko u arktičkom krugu, ispod Grenlanda, kao dio takozvanog projekta Iceworm.

Kištimska katastrofa

Davies naglašava kako Putin ima pristup ogromnoj infrastrukturi nuklearnih bunkera i vojnih objekata koji datiraju iz doba Hladnog rata.

“Vjerojatno je da je Ural jedno od takvih mjesta, a posebno su te planine dugo igrale stratešku geopolitičku ulogu za Rusiju, koja se proteže do Drugog svjetskog rata kada je industrija premještena istočno od Urala iz zapadnih dijelova Sovjetskog Saveza tijekom operacije Barbarossa. Regija Urala također je bila poprište katastrofe u Kištimu 1957., danas treće najgore nuklearne nesreće u povijesti, iza Černobila i Fukušime”, rekao je.

Kištimska katastrofa dogodila se 29. rujna 1957. u postrojenju za preradu nuklearnog goriva Majak u tadašnjem SSSR-u. Eksplodirao je podzemni spremnik tekućeg nuklearnog otpada, a eksplozija je odbacila u zrak betonski poklopac težak 160 tona.

U narednih 10 do 11 sati radioaktivni oblak kretao se prema sjeveroistoku otišavši 300 do 350 kilometara od mjesta eksplozije. Čestice oblaka na kraju su dugoročno kontamirnirale više od 20.000 četvornih kilometara zemlje na kojoj živi najmanje 270.000 ljudi.

Događaj je zataškala sovjetska vlada, a malo je ljudi čak i u Rusiji znalo za katastrofu sve do 1980-ih.

Narodni ustanak

Bez obzira na to hoće li navodni uralski bunker Putinu pružiti zaštitu u slučaju nuklearnog armagedona, Davies napominje kako to nije ono što ga prvenstveno brine.

“Ako se Putin nečega boji, to vjerojatno nije nuklearni rat. Uostalom, on je jedina osoba koja bi aktivirala lanac događaja koji bi doveli do nuklearnog sukoba – i iako je javno prijetio time (u rujnu nakon pripajanja četiri regije Ukrajine), takav događaj ostaje gotovo nevjerojatan. Ono čega se ruski predsjednik daleko više boji, i toga se boji već godinama, jest narodni ustanak u Rusiji, čemu smo svjedočili u drugim bivšim sovjetskim zemljama posljednjih desetljeća.”

Međutim, Davies tvrdi da glasine o tajnom nuklearnom bunkeru služe da učine Putina moćnijim na svjetskoj pozornici, u strahu da će pokrenuti nukelarni sukob, piše Jutarnji.

“Izvještaji o Putinovom bunkeru za njega imaju korisnu geopolitičku svrhu; u njegovom je interesu da članice NATO-a misle da bi on doista mogao upotrijebiti nuklearno oružje”, zaključio je.