Connect with us

Svijet / Zanimljivosti

Hrvatski mediji o situaciji u BiH: ‘Naredba glasi – iz svake kuće po dva glasa Šefiku, jedan Komšiću…‘

Published

on

Tekst s Jutarnji.hr prenosimo u cijelosti:
Situacija u BiH posljednjih dana postala je zapaljiva. Christian Schmidt najavio je prošli tjedan moguće promjene izbornoga zakona

Bosna i Hercegovina u listopadu će vjerojatno provesti još jedne izbore po diskriminatornom i manjkavom izbornom zakonu. Bezuspješne rasprave o tome kako te probleme otkloniti traju duže od desetljeća.

Složeni unutarnji ustroj BiH uvjetovao je i podjednako komplicirani izborni zakon uz brojna asimetrična rješenja koja vrijede na razini države ili njezina dva entiteta te distrikta Brčko kao samostalne izborne jedinice.

Entiteti su morali prilagoditi svoj ustroj intervencijama visokih predstavnika, ali i odlukom Ustavnog suda BiH iz 2000. godine da su sva tri naroda konstitutivna na cijelom teritoriju države.

Ustroj zakonodavnih tijela u BiH je asimetričan jer je na razini države i u Federaciji BiH uspostavljen dvodomni sustav, a u Republici Srpskoj ne.

U državnoj razini i u Federaciji postoje dva parlamentarna doma, Zastupnički i Dom naroda. U Republici Srpskoj je, pak, na snazi jednodomni sustav kroz Narodnu skupštinu RS.

U tom entitetu, doduše, postoji i Vijeće naroda, ali to tijelo nema ovlasti potvrđivati zakone koje usvaja Narodna skupština, kako je to slučaj na državnoj razini i u Federaciji BiH, nego samo odlučivati o pitanjima koja se tiču zaštite vitalnog nacionalnog interesa i to tako što će takva pitanja preusmjeriti entitetskom ustavnom sudu.

Etnička delegiranja i uzaludne presude

Gornji dom parlamenta (Dom naroda) i na državnoj i entitetskoj razini ključan je jer je jamac konstitutivnosti naroda.

Zastupnici u državnom Domu naroda biraju se neizravno delegiranjem po pet Hrvata i Bošnjaka iz Doma naroda parlamenta Federacije BiH, dok Narodna skupština RS u to tijelo delegira pet Srba.

Državni dom naroda ravnopravan je Zastupničkom domu jer, uz to što štiti vitalne nacionalne interese, potvrđuje i sve zakone. Odnosno ima pravo veta.

Europski sud za ljudska prava u pet je odvojenih slučajeva način biranja članova Predsjedništva BiH i zastupnika u Domu naroda proglasio suprotnim odredbama Europske konvencije o ljudskim pravima jer diskriminiraju građane temeljem njihove etničke pripadnosti ili mjesta prebivališta.

Sve su pokrenuli Jakob Finci i Dervo Sejdić, Židov i Rom koji su prvi tužili BiH jer se kao pripadnici nacionalnih manjina ne mogu kandidirati za članove državnog vrha niti mogu biti delegirani u državni Dom naroda, a Europski sud je još 2009. godine potvrdio kako je riječ o diskriminaciji te naložio izmjenu takvih zakonskih rješenja.

Nakon toga uslijedile su još četiri tužbe, a presude suda iz Strasbourga potvrdile su kako je diskriminacija to što se kandidiranje za državna tijela vlasti ograničava mjestom prebivališta u jednom od dva entiteta. To se odnosi na činjenicu da se, primjerice, Hrvat ili Bošnjak nastanjen u RS ne može kandidirati za Predsjedništvo BiH niti to može Srbin koji živi u Federaciji BiH.

Diskriminatornom je proglašena i činjenica da se pravo na kandidiranje priječi osobama koje se odbijaju nacionalno izjasniti.

Nijedna od tih presuda dosad nije provedena.

Prava Hrvata

Dvije su političke krize pokazale kako je izborni sustav dodatno problematičan, ne samo sa stajališta prava pojedinaca, nego i ostvarenja kolektivnih prava, prije svega hrvatskoga naroda.

Kriza koja je izbila 2000. godine, kad je bez sudjelovanja HDZ BiH formirana vlast u Federaciji BiH pod vodstvom SDP-a, potaknula je Božu Ljubića da Ustavnom sudu BiH podnese tužbu zbog odredbi u izbornom zakonu koje su odredile da se iz svake županije Federacije BiH u entitetski Dom naroda delegira barem po jedan pripadnik svakog konstitutivnog naroda ako je izabran za zastupnika u županijskoj (kantonalnoj) skupštini.

Drugim riječima, te su odredbe omogućile građanskim strankama da na svojim izbornim listama u kantonima u kojima Hrvata praktički nema istaknu ljude koji su se izjasnili kao Hrvati, stvarni ili prigodni, i tako popune kvotu u federalnom Domu naroda presudnu za uspostavu izvršne vlasti.

Ustavni sud zaključio je da Dom naroda nije dom županija i da je stoga nužno da iz svake od njih budu birani pripadnici svakoga naroda, odnosno utvrđeno je da je neproporcionalan način izbora zastupnika u to tijelo sukladan Ustavu.

Time je zapravo spriječeno preglasavanje Hrvata u Domu naroda, ali taj potencijalni problem još nije trajno riješen.

Sudskim pravorijekom brisane su sporne odredbe izbornoga zakona i sad postoji praznina u dijelu koji se odnosi na popunu Doma naroda. Ona je na izborima 2018. godine popunjena provedbenom odlukom Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP) koje je odredilo koliko će koja županija delegirati zastupnika i iz kojeg naroda.

Dom naroda čini po 17 zastupnika iz svakog konstitutivnog naroda te sedam pripadnika nacionalnih manjina. To tijelo ima ovlasti isticati kandidate za predsjednika odnosno dopredsjednike Federacije, a oni potom predlažu entitetsku vladu. Za to je potrebno najmanje šest glasova iz svakog etničkog kluba.

Upravo oko te brojke vode se polemike, a u građanskim strankama pak strahuju kako bi im nakon provedbe presude Ustavnog suda bilo trajno onemogućeno preuzeti izvršnu vlast.

Hrvatskog člana biraju Bošnjaci

Drugu krizu prouzročilo je opetovano kandidiranje i izbor Željka Komšića za člana Predsjedništva BiH. Nesrazmjer u glasovima koje je on osvajao u utrci s kandidatima iz HDZ BiH pokazao je kako za njega glasuje pretežito bošnjačko biračko tijelo.

Čak je i bosanski franjevac Ivo Marković, teolog poznat i po nesmiljenim kritikama na račun politike HDZ-a BiH, žestoko kritizirao način na koji je Komšić izabran u Predsjedništvo BiH.

Ustvrdio je i da je Komšićevu izboru pomogla Islamska zajednica u BiH instruirajući vjernike kako će glasati.

“Iz kuće dva glasa idu za Šefika Džaferovića, jedan za Komšića. Tako je Komšić postao praktički SDA kadar, Hrvati u BiH nisu ga mogli doživljavati kao svoga, ogadio je Hrvatima BiH kao domovinu”, rekao je fra Ivo.

To ustrajno kritizira i hrvatski državni vrh, predsjednik Zoran Milanović žešće, premijer Andrej Plenković umjerenije, ali bez značajnije razlike u meritumu.

Stranke okupljene oko Hrvatskog narodnog sabora (HNS) inzistiraju na usvajanju novog izbornog modela koji bi zajamčio pravo na legitimno predstavljanje naroda u tijelima vlasti i smatraju kako se to najlakše može ostvariti kroz dvije izborne jedinice u Federaciji BiH što bošnjačke i građanske stranke odbacuju smatrajući da vodi da dubljim etničkim podjelama.

Politički lideri iz BiH uz posredovanje predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela obvezali su se kako će cjelovito rješenje za izmjene izbornoga zakona dogovoriti u roku od šest mjeseci nakon uspostave nove vlasti na temelju rezultata izbora zakazanih za 2. listopada.

Uzavrela situacija

Situacija u BiH posljednjih dana postala je zapaljiva. Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt najavio je prošli tjedan moguće promjene izbornoga zakona na što su bošnjačke stranke organizirale masovan prosvjed u Sarajevu.

Schmidt je potom reterirao i u srijedu objavio djelomične izmjene izbornoga zakona, ali one su uglavnom tehničke prirode i ostalo je otvoreno pitanje načina popune Doma naroda parlamenta Federacije BiH koje hrvatske stranke smatraju ključnim.

Doduše, najavio je da će, ne dogovore li se uskoro političari u BiH o promjenama izbornoga zakona, ponovno djelovati.

Rekao je da mu je jedan od prioriteta rješavanje provedbe presude Ustavnog suda BiH u slučaju “Ljubić”, odnosno način popune Doma naroda parlamenta Federacije BiH, najvažnije pitanje za hrvatske stranke.

Hrvatske stranke u BiH i hrvatski državni vrh u međuvremenu su iskazali nezadovoljstvo time što je Schmidt zasad izborni zakon promijenio samo tehnički.

Situaciju je dodatno “zakuhao” čelnik SDA Bakir Izetbegović izjavama o “prebrojavanju Bošnjaka” koje su gotovo jednoglasno, uključujući i američko veleposlanstvo u Sarajevu, ocijenjene ratnohuškačkim.

Napisao: Ranko Mravak/Hina

Sukob u Ukrajini

Lavrov direktno zaprijetio Zapadu: Napadnete li Rusiju nećete se sakriti ni preko Atlantika

Published

on

By

Ruski ministar vanjskih poslova, Sergej Lavrov, upozorio je NATO da će Rusija odgovoriti na svaku agresivnu akciju Alijanse odgovarajućim mjerama.

“Naši protivnici ne bi trebali biti u zabludi. U slučaju agresivnih postupaka NATO-a ili njegovih članica protiv naše zemlje, poduzet ćemo adekvatne mjere u skladu sa suverenim pravom Rusije na samoodbranu, koristeći sve dostupne mjere za osiguranje naše sigurnosti, kao što je predviđeno Poveljem UN-a. Nikome neće biti omogućeno da se sakrije preko Atlantskog okeana ili Lamanša,” izjavio je Lavrov u intervjuu za Sputnjik.

Lavrov je istakao da Moskva ne može ignorisati činjenicu da NATO otvoreno pokazuje neprijateljski stav prema Rusiji. Podsjetio je da Alijansa Rusiju označava kao “najznačajniju i najdirektniju prijetnju sigurnosti”, dok njeni lideri neprestano izjavljuju da bi Rusija mogla napasti neku od članica NATO-a u narednim godinama.

Pritom je upozorio da se militarizacija Evrope ubrzava, a NATO snage tokom vježbi uvježbavaju ofanzivne operacije protiv Rusije. “Ukoliko Kijev počne koristiti zapadno oružje dugog dometa za napade na duboko rusku teritoriju, to će značiti da ne samo Ukrajina, već i zemlje NATO-a već otvoreno ratuju protiv Rusije, više ne skrivajući prisustvo ‘plaćenika’, ‘dobrovoljaca’, instruktora i drugih osoba ‘pod lažnim zastavama’,” naglasio je Lavrov.

Lavrov je također naglasio da je antiruska politika SAD-a zasnovana na unutrašnjem konsenzusu. “Antiruska i rusofobna orijentacija američke politike ima dvopartijsku podršku. Ukrajina se smatra ključnim elementom hibridnog rata protiv Rusije,” komentarisao je Lavrov, osvrćući se na budućnost odnosa dviju zemalja u kontekstu američkih predsjedničkih izbora.

Na kraju, Lavrov je izjavio da je Rusija spremna za ravnopravan dijalog sa SAD-om, ali pod jednim uvjetom. “Naš stav, kako ga je formulirao predsjednik Putin, jasan je. Spremni smo na ravnopravan dijalog ukoliko američka strana pokaže ozbiljne namjere da pregovara pošteno, uz priznavanje ruskih nacionalnih interesa i principa reciprociteta,” zaključio je ruski ministar vanjskih poslova, naglasivši važnost diplomatskih kontakata između dvije nuklearne sile.

Klix

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Zbog poziva UN-u za uvođenje embarga, Izrael se obrušio na Tursku: “Akcije su vam vođene zlom”

Published

on

By

Izraelski ambasador u Ujedinjenim nacijama je optužio Tursku za “zlonamjernost”, nakon što je Ankara dostavila pismo potpisano od strane 52 zemlje pozivajući na obustavu isporuka oružja Izraelu zbog rata u Gazi.

“Šta se drugo može očekivati ​​od zemlje čije su akcije vođene zlom u pokušaju stvaranja sukoba uz potporu zemalja ‘Osovine zla'”, rekao je ambasador Danny Danon, koristeći pejorativni izraz za opis arapskih zemalja koje su potpisale pismo.

Ministarstvo vanjskih poslova Turske saopćilo je u nedjelju da je predalo pismo Ujedinjenim nacijama, a među potpisnicima su Arapska liga i Organizacija islamske suradnje.

Izrael se suočio s međunarodnim kritikama zbog vođenja svog rata u Gazi, gdje je njegova ofanziva ubila najmanje 43.374 ljudi, od kojih su većina civili, prema brojkama ministarstva zdravstva.

“Ovo pismo je još jedan dokaz da UN vode neke zlokobne zemlje, a ne liberalne zemlje koje podržavaju vrijednosti pravde i morala”, rekao je Danon.

Tursko pismo, u koje je AFP imao uvid u ponedjeljak, naziva “zapanjujući” broj civilnih žrtava “nesavjesnim i nepodnošljivim”.

“Stoga upućujemo ovaj zajednički poziv da se poduzmu hitni koraci kako bi se zaustavila opskrba ili prijenos oružja, streljiva i srodne opreme Izraelu, okupacijskoj sili, u svim slučajevima kada postoje razumni razlozi za sumnju da bi se mogli koristiti u Okupirani palestinski teritorij”, navodi se u pismu.

Dodalo se da Vijeće sigurnosti UN-a (VSUN) mora poduzeti korake kako bi osiguralo poštivanje svojih rezolucija “koje se flagrantno krše”.

Vijeće sigurnosti UN-a pozvalo je u martu na prekid vatre u Gazi, ali mučilo se govoriti jedinstvenim glasom o tom pitanju zbog veta ključnog izraelskog saveznika, Sjedinjenih Američkih Država.

Klix

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

‘Jurio’ 40 km/h: Nijemci zaustavili traktoristu iz BiH

Published

on

By

Saobraćajna patrola iz njemačkog Memingena jučer je zaustavila traktoristu u blizini Midelhajma koji je vozio traktor sa prikolicom i to brzinom od 40 km/h.

Dodatni problem je što prikolica nije imala registarske tablice.

Tokom legitimisanja vozača, utvrđeno je da je riječ o 30-godišnjem državljaninu Bosne i Hercegovine, koji je pokazao vozačku dozvolu koja ne podrazumijeva upravljanje poljoprivrednim mašinama niti upravljanje vozilom sa prikolicom ove težine.

Inače, dozvoljena brzina za ovu vrstu vozila je 25 km/h, što je bio dodatni prekršaj.

On će biti prijavljen za vožnju bez odgovarajuće dozvole kao i za prekoračenje brzine. Policija ga je odmah isključila iz saobraćaja i zabranila dalje putovanje.

Nastavi čitati

Najčitanije