Connect with us

BiH

Hrvatski mediji: Visoki predstavnik Schmidt pokazao je da nije ništa bolji od bosanskih političara

Published

prije 2 godine

on

Manje-više je sve što je Schmidt rekao o bosanskohercegovačkim političarima točno. Problem je u tome što se dosta od toga što je rekao može primijeniti i na njega samog, počevši od pravedničkog bijesa što bi se netko usudio pomisliti da Nijemcu koji za golemu plaću stoluje u Sarajevu možda i nije stalo do naroda u BiH

 

 

Izvor: Index.hr

Piše: Gordan Duhaček

 

Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt na tu je funkciju stupio prije nešto više od godinu dana, 1. kolovoza 2021. godine.

 

U tih godinu dana nije povukao nikakve dalekosežne poteze te se pokazao prilično neučinkovitim, a frustracije zbog toga su iz njega prokuljale jučer.

 

“Nikada nikome, ni u Sarajevu ni negdje drugdje, nisam rekao da ću promijeniti izborni zakon”, rekao je Schmidt u Goraždu, upitan hoće li nametnuti izmjene izbornog zakona.

 

Prazne prijetnje Christiana Schmidta oko izmjena izbornog zakona

 

Izborni je zakon tema oko koje se bosanskohercegovački političari glože već godinama, ponajviše zbog toga što trenutna verzija tog zakona omogućava izbor Željka Komšića za člana Predsjedništva BiH glasovima Bošnjaka.

 

Schmidt je krajem srpnja nametnuo tehničke, i zapravo kozmetičke, izmjene izbornog zakona te je ostavio rok od šest tjedana hrvatskim i bošnjačkim strankama za dogovor oko izbornih prijepora i načina funkcioniranja institucija Federacije BiH.

 

Schmidt zasad očito ne umije, ili nema petlje, a ni međunarodnu podršku za riješiti taj problem, za što ima ovlasti, pa je za sve još jednom okrivio domaće političare.

 

Napad na bosanskohercegovačke političare

 

Njemački diplomat na čelu međunarodne uprave vrlo povišenim tonom komentirao je kako političari ne rade svoj posao i samo međusobno prebacuju krivnju.

 

“Gluposti, potpune gluposti. Ljudi, ja ne sjedim ili stojim ovdje, ja brinem o ovoj državi. Ovo je grad u kojem su ljudi izgubili živote i nismo ovdje da bismo igrali političke igre. A u ovoj državi ljudi igraju političke igre! Ne ljudi, nego političari”, rekao je i naglasio: “Dosta mi je ovog!”

 

“Ovo nije način da se ide u Europu. Zašto nisu usvojili nikakvo rješenje? Zaboravite to, sjednite i surađujte”, istaknuo je.

 

Schmidt je naglasio da je Federacija BiH u blokadi četiri godine i da je želi deblokirati.

 

“Kada kažem za Federaciju BiH, koja nije funkcionalna četiri godine, nema vlade četiri godine, da je želim deblokirati, vjerojatno neki neće biti zadovoljni, uključujući i predsjednika Federacije BiH”, rekao je.

 

Pojasnio je kako je predsjednik FBiH Marinko Čavara poslao pismo u kojem ga je upozorio da ne može raditi izvan okvira Daytonskog mirovnog sporazuma.

 

Osobno uvrijeđeni Schmidt

 

Odbacio je kritike da se uz konstitutivne narode ne brine za predstavnike manjina, naglasivši kako ne može osigurati da im se zajamči mjesto u državnome Domu naroda Parlamenta BiH.

 

“Ne mogu to promijeniti jer nisam u mogućnosti promijeniti Daytonski sporazum. Znači, ovo je za SDA, HDZ, SNSD – oni moraju sjesti i naći način. Neću prihvatiti da se u ovoj zemlji svi samo međusobno okrivljuju”, naglasio je.

 

Poručio je kako će shvatiti osobnom uvredom ako ga netko bude optuživao da ne podržava teritorijalni integritet i da se ne zalaže za narod.

 

Manje-više je sve što je Schmidt rekao o bosanskohercegovačkim političarima točno. Problem je u tome što se dosta od toga što je rekao može primijeniti i na njega samog, počevši od pravedničkog bijesa što bi se netko usudio pomisliti da Nijemcu koji za golemu plaću stoluje u Sarajevu možda i nije stalo do naroda u BiH.

 

Jednako bi kao “osobnu uvredu” to shvatili i Milorad Dodik, Bakir Izetbegović ili Dragan Čović. Ako njih pitate, njima je najviše stalo do (svojeg) naroda u BiH.

 

Schmidtov ispad otkriva njegovu nemoć

 

Schmidtov bijesni ispad ponajviše otkriva njegovo nesnalaženje u BiH i, još važnije, političku nemoć. Uostalom, on je i nešto poput krnjeg visokog predstavnika, s obzirom na to da njegovo imenovanje nije proceduralno odgovarajuće potvrđeno u UN-u zbog blokade u režiji Rusije, kojoj se onda pridružila i Kina. Dodik ga kao visokog predstavnika ne prihvaća, a u ovom slučaju ima i argumente za takav stav.

 

Što se tiče optužbi o “političkim igrama”, na njih nije imun ni sam Schmidt. Cijela trakavica oko izbornog zakona i njegovih nametanja promjena tog zakona je ništa doli Schmidtova politička igra, zasad spektakularno neuspješna.

 

Tragikomično je i njegovo upozorenje da “ovo nije način da se ide u Europu”. Prvo, otkriva Schmidtov kolonijalni stav prema BiH, koja je u Europi. Europska unija očito nije cijela Europa, a isključivati zemlje iz Europe jer nisu članice EU doista je uvredljiva arogancija. Drugo, da je Schmidt iole upoznat sa stanjem političke scene u BiH, znao bi da nikome u vladajućoj eliti nije cilj “ići u Europu”, već BiH držati što dalje od Europske unije. Ako je pak svjestan toga, a i dalje ne koristi svoje ovlasti da bi BiH “odveo u Europu”, koja je onda korist od Schmidta?

 

Smiješni apel na suradnju

 

Smiješan je i Schmidtov apel bosanskohercegovačkim političarima da surađuju i međusobno se dogovore. Schmidt to ponavlja jer sam nije u stanju to postići, a i to je, između ostalog, zadatak visokog predstavnika. Za razliku od nekih prijašnjih visokih predstavnika, koji su imali i jedinstvenu podršku međunarodne zajednice, kao i osobni autoritet, Schmidt predstavlja kakav-takav napredak, uključujući u odnosu na svojeg notornog prethodnika Valentina Inzka, ali je zapravo posve pogubljen i nije u stanju suočiti se realnošću u BiH.

 

Umjesto da bude dio rješenja, Schmidt je – kao i političari koje proziva – dio problema.

 

Od početka Schmidtova mandata baš i nije jasno zašto je on izabran za visokog predstavnika.

 

Rođen je 1957. godine i primjer je uspješnog karijernog njemačkog političara. Član je konzervativne bavarske stranke CSU, koja je u sestrinskom odnosu s njemačkim CDU-om. Završio je pravo, a njegov politički uspon kreće 1990. kad ulazi u njemački parlament Bundestag.

 

Tipična uspješna njemačka politička karijera

 

Kao zastupnik CSU-a je od 1990-ih bio uključen u kreiranje njemačke vanjske, sigurnosne i obrambene politike. Aktivno se kao zastupnik bavio i ratom u bivšoj Jugoslaviji, pa tako i u Bosni i Hercegovini, njegovim posljedicama i poslijeratnom obnovom. Bio je ministar poljoprivrede u jednoj od vlada Angele Merkel.

 

Prema pisanju Radija Slobodna Europa, u Njemačkoj je zapamćen kao političar koji se nije ustručavao donositi i odluke koje su se često doživljavale kontroverznim.

 

Schmidt je kao ministar prije šest godina, usprkos modernim trendovima, vodio kampanju uvođenja što više mesa na školske jelovnike, posebno svinjetine, koju su neke škole izbacile iz menze zbog djece muslimana.

 

Što se tiče njegovih veza s BiH, Schmidt je u studenom 2019. boravio u toj državi kao zastupnik na čelu delegacije koja je trebala vidjeti kako joj Njemačka može pomoći oko migrantske krize. U ljeto 2016. godine boravio je u BiH kao njemački ministar poljoprivrede kako bi pomogao oko ispunjavanja uvjeta za predaju zahtjeva te zemlje za članstvo u Europskoj uniji. Očito ni tada nije bio od velike pomoći.

 

Schmidt je dio problema, a ne dio rješenja

 

BiH se nalazi u velikim problemima. Te probleme namjerno proizvode vladajuće političke elite, neovisno o nacionalnom predznaku. Može se reći da politika u BiH funkcionira po naopakom principu: svi političari tvrde da se zalažu za narod, a u biti stalno rade protiv tog naroda, koji je u međuvremenu opljačkan, ponižen i primitiviziran.

 

Visoki predstavnik, sa svojim ovlastima, doista bi mogao intervenirati i riješiti neke od postojećih prijepora. Christian Schmidt očito nije taj. Još gore, on se u godinu dana mandata pokazao kao tipičan bosanskohercegovački političar.

Povezane teme:
Ostavi komentar

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

BiH

Vojin Mijatović: Od 1. januara nijedan poslodavac u FBiH neće moći isplatiti manje od 1.200 KM

Published

prije 1 sedmica

on

13. Novembra 2024.

By

Zamjenik premijera Federacije BiH i federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta Vojin Mijatović izjavio je danas da od 1. januara naredne godine nijedan poslodavac u Federaciji BiH neće moći isplatiti primanja manja od 1.200 KM.

“Ono što je tačno je da od 1. januara naredne godine minimalna plaća neće biti 1.000 KM ali nijedan poslodavac u FBiH neće moći da isplati ispod 1.200 KM. Ne samo da smo ispunili tu famoznu 1.000 KM, nakon stupanja na snagu uredbe, nadamo se do kraja ove godine, neće moći dobiti ispod 1.200 KM – tvrdi Mijatović.

Mijatović je naveo da će, nakon usvajanja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dohotku FBiH u Parlamentu, Vlada na prvoj narednoj sjednici usvojiti Uredbu o obaveznim mjesečnim primanjima radnika u FBiH kojom će to biti regulisano.

Dodao je da su procjene pokazale da se na crnom tržištu u FBiH gube milijarde KM i da će stupanje na snagu Zakona o fiskalizaciji finansijskih transakcija u Federaciji BiH polovinom 2025. značiti kraj za one poslodavce koji ne izdaju fiskalne račune.

Mijatović je istakao da će to značiti dodatne prihode za Federaciju BiH koji bi trebali nadoknaditi pad zbog smanjenja doprinosa ali i stvoriti rezervu za razvojnu komponentu budžeta.

Pojasnio je da se ova Vlada FBiH zadužuje u skladu sa prihodovnom stranom okvira budžeta za ovu godinu, a da je trogodišnji plan zaduženja po kojem sad rade usvojila Vlada koju je vodio Fadil Novalić.

Kraljević: Zakon o fiskalizaciji transakcija u cilju suzbijanja utaje poreza

Dopremijer Federacije BiH i federalni ministar financija Toni Kraljević kazao je danas nakon sjednice Vlade Federacije Bosne i Hercegovine da utvrđeni Nacrt Zakona o fiskalizaciji transakcija ima za cilj suzbijanje utaje poreza, maksimalno minimiziranje tog neformalnog tržišta, kao i suzbijanje nelojalne konkurencije.

– Ako vi fiskalizirate, vaš komšija se bavi istim biznisom i ne fiskalizira, može biti cjenovno povoljniji u  odnosu na vas, što znači nelojalna konkurencija – pojasnio je.

Kraljević je govorio i o edukativnoj komponenti, definiranju i animiranju potrošača i podizanju svijesti, te o važnosti preuzimanja računa, a isto tako i o unaprjeđenju postupaka  samog poreznog nadzora.

Napomenuo je da će implementacija tog zakona omogućiti elektronsko evidentiranje podataka,  što znači i da donosi novost koja se zove Centralna platforma za fiskalizaciju.

Dodao je da njome upravlja Porezna uprava FBiH,  koja je kolektor i posrednik svih podataka koje dolaze  iz elektronskih fiskalnih sistema, što maksimizira i nadzor i kontrolu te sprječava poreznu utaju.

– Naravno, krajnji cilj je poboljšanje naplate javnih prihoda, odnosno punjenje prihodovne strane  budžeta, ali i discipliniranje cijelog tog sistema – kazao je.

 

Osvrnuo se i na dopune Zakona  porezna na dohodak, kojim s omogućava  izuzeće dijela prihoda od poreznog opterećenja, kako bi se dala mogućnost poslodavcima da svoje zaposlenike mogu honorirati  kroz dio bez porezne presije.

– Taj zakon je temporalnog karaktera, nadam se da će to biti od 1. januara do 31. decembra 2025. godine. Temporalnost ovog zakona jasno upućuje na opredijeljenost Vlade FBiH na kompletiranje onoga što nazivamo porezna reforma, a što smo danas krenuli sa online fiskalizacijom – objasnio je Kraljević.

“Penzioneri neće biti taoci usvajanja budžeta”

Na kraju je još dodao da penzioneri neće biti taoci usvajanja budžeta te da je iz ušteda kreirana akumulacija iz koje će biti isplaćena jednokratna pomoć za penzionere.

Postojeći sistem fiskalizacije baziran na Zakonu o fiskalnim sistema iz 2009. godine, koji se implementira od 2010. do 2011. godine.

–  I kada se okrenemo unazad 15 godina, možete zamisliti koliko je, u tehničko-tehnološkom smislu, evoluiranju, razvoju informacijskih  tehnologija i digitalnom poslovanju, postojeći pravni okvir postao tijesan i kompatibilan sa svim tim tehnološkim iskoracima – kazao je ministar Kraljević te dodao da je aktuelna Vlada FBiH fiskalnu reformu nametnula kao prioritet.

Dodao je da ovo danas ne bi mogli nazvati set fiskalnih zakona, s obzirom da je fiskalna reforma najsloženija reforma u svakoj državi, te da je to proces, a da svaki proces ima svoje etape.

– Ovo je prva faza u tom procesu – zaključio je ministar finansija FBiH Toni Kraljević.

FENA
Nastavi čitati

BiH

Kraj sušnog perioda: Dijelove BiH će pogoditi obilnije padavine, stiže i zatopljenje

Published

prije 1 sedmica

on

13. Novembra 2024.

By

U Bosni i Hercegovini danas će biti oblačno i hladno, a na jugu pretežno sunčano i toplije. Poslije podne se očekuje naoblačenje koje će uvečer donijeti slabu kišu.

U noći na četvrtak padavine će jačati na jugu i jugoistoku, kiša se očekuje u nižim predjelima, a snijeg u brdsko-planinskim.

Puhat će slab do umjeren vjetar, sjeverni i sjeveroistočni.

Jutarnja temperatura vazduha iznosit će od minus dva do četiri, na jugu do šest, u višim predjelima od minus pet, a najviša dnevna od pet do 11, na jugu do 16, u višim predjelima od dva stepena.

BHmeteo: od vikenda toplije

Kako javlja BHmeteo, danas slično vrijeme kao i jučer, a u četvrtak i petak premještanjem još jedne visinske ciklone oko naših krajeva uslijedit će porast oblačnosti u cijeloj zemlji uz koji će samo rijetko biti slabijih padavina.

U nizinama kiša, a u višim krajevima malo snijega. Bez veće promjene u temperaturi, ostaje hladno u većem dijelu zemlje uz ispodprosječne temperature. Jače i lokalno obilnije padavine će se zadržati južnije od naše zemlje tih dana.

Hladniji period koji nas prati skoro od početka novembra će se završiti u subotu 16. novembra. Od subote strujanja okreću na jugozapadna donoseći više sunčanog vremena i osjetnije zatopljenje.

Od nedjelje i početkom sljedeće sedmice dnevne temperature će u mnogim mjestima biti između 15 i 20 stepeni.

Početkom sljedeće sedmice jačanje južnog vjetra i ulazak u nestabilan period koji će najviše padavina donositi Hercegovini i jugozapadu Bosne. Tako će se prekinuti ovaj izrazito sušan period koji u mnogim mjestima traje već više od mjesec dana.

Prognoza FHMZ-a za naredne dane

U četvrtak pretežno oblačno vrijeme. Prije podne u Hercegovini slaba kiša, a na istoku i jugoistoku Bosne slab snijeg ili susnježica. Vjetar slab sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od -3 do 4, na jugu do 8, a dnevna od 2 do 8, na jugu do 14 °C.

U petak pretežno oblačno vrijeme. Poslije podne kiša u Hercegovini, a tokom noći u većini područja. Vjetar slab istočni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od -3 do 3, na jugu do 8, a dnevna od 2 do 8, na jugu do 14 °C.

U subotu pretežno oblačno vrijeme. U prvom dijelu dana kiša u većem dijelu zemlje, a na planinama snijeg. Poslije podne slaba kiša u Hercegovini, na istoku i jugoistoku Bosne. Vjetar slab u Hercegovini i na jugozapadu Bosne jugozapadni, a u ostatku zemlje sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od 0 do 6, na jugu do 8, a dnevna od 4 do 10, na jugu do 12 °C.

Nastavi čitati

BiH

Penzioneri koji imaju zagarantovanu penziju dobit će po 50 KM, oni sa penzijom preko 1.000 KM neće dobiti ništa

Published

prije 1 sedmica

on

13. Novembra 2024.

By

Vlada Federacije BiH donijela je uredbu kojom će penzioneri u FBiH dobiti jednokratnu pomoć od 50 KM i 100 KM, zavisno od visine penzije. Penzioneri koji imaju penzije preko 1.000 KM neće dobiti pomoć.

U Federaciji BiH je 451.000 penzionera od kojihnajviše onih sa najnižom penzijom koja iznosi 573 KM. Penzioneri koji primaju penzije u visini do 685 KM, a što predstavlja zajamčenu penziju primit će jednokratnu pomoć u iznosu od 100 KM. Penzioneri koji imaju primanja između 680 i 1.000 KM dobit će 50 KM.

Iznos je daleko od obećanog, a dio penzionera će biti u potpunosti zaobiđen u smislu dodjele jednokratne pomoći.

Federalni ministar rada i socijalne politike FBiH Adnan Delić ranije je kazao da će se visina jednokratne pomoći kretati između 100 do 200 KM. On je kazao da će penzioneri koji primaju penziju u visini do 1.000 KM trebali dobiti do 200 KM, a oni sa primanjima preko tog iznosa 100 KM jednokratne pomoći, piše Istraga.

To je bio i zahtjev Savez penzionera da se penzionerima koji imaju penzije do 1.000 KM isplati 200 KM, a onima iznad po 100 KM.

Sredstva će se osigurati iz Budžeta FBiH za 2024. godinu.

Nastavi čitati

Najčitanije

✕