BiH

Imaju li radnici u privatnom sektoru pravo na otpremninu kod odlaska u penziju?

Published

prije 10 mjeseci

18. Juna 2023.

Bella

Redakciji Faktora obratili su se čitaoci sa pitanjem da li radnici uposleni kod privatnika imaju pravo na otpremninu kod odlaska u penziju. Poznato je da uposlenici u javnom sektoru, državnim preduzećima, institucijama imaju pravo na otpremninu kod penzionisanja.

– U potpisanim kolektivnim ugovorima je regulirano i pitanje otpremnine kod odlaska u penziju. Mi za svaku branšu imamo definirane kolektivne ugovore, mislim da imamo potpisanih osam, barem u privatnom sektoru. Kolektivnim ugovorima je, između ostalog, definirano pitanje otpremnina kod odlaska u penziju, neke jednokratne pomoći u slučaju smrti radnika, bračnog druga… – kazao nam je Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca Federacije BiH.

Upitali smo šta je sa radnicima čije branše nemaju potpisane kolektivne ugovore.

– Pa vrlo malo je takvih. Ako ne postoji kolektivni ugovor, pitanje otpremnina se može regulisati i pravilnicima unutar firmi – govori Smailbegović.

Predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH Selvedin Šatorović objašnjava kako pitanje otpremnine kod odlaska u penziju nije propisano Zakonom o radu FBiH.

– Poslodavac prema Zakonu o radu nema obavezu isplate otpremnine kod odlaska u penziju radnika. Ovo pitanje se može propisati kolektivnim ugovorom i taj iznos varira u zavisnosti koja je djelatnost u pitanju. Međutim, tamo gdje radnici nisu obuhvaćeni kolektivnim ugovorom, nerijetka je situacija da prilikom odlaska u penziju ne dobiju otpremninu – kaže Šatorović.

Osvrnuo se i na javni sektor.

– Kada je riječ o javnom sektoru, otpremnine se ugovaraju u visini od tri do pet plaća radnika ili tri do pet prosječnih plaća Federacije BiH, zavisno šta je povoljnije za radnika – rekao je Šatorović.

Predsjednica Sindikata radnika trgovine BiH Mersiha Ferhatović-Beširović nam je kazala da ukoliko sektor nema kolektivni ugovor, da poslodavac nije obavezan, osim ako nije predviđeno pravilnikom, da radniku isplati otpremninu kod odlaska u penziju.

Dodaje kako radnici u trgovini obuhvaćeni kolektivnim ugovorom imaju pravo na otpremnine u visini tri minimalne plaće u FBiH.

Trenutno, minimalna plaća u FBiH iznosi 596 KM.

Faktor

Povezane teme:Cazin otpremnine penzije Privatni sektor

BiH

Ambasador Izraela u Srbiji negirao genocid u Srebrenici: “Taj pojam rezervirati samo za najteže zločine”

Published

prije 9 sati

27. Aprila 2024.

Bella

Ambasador Izraela u Srbiji, Yahel Vilan, izjavio je danas da “Izrael nikada nije prihvatio nazivanje zločina u Srebrenici genocidom”.

Vilan je istakao da je “pogrešno koristiti termin genocid za Srebrenicu”, navodeći da takvo označavanje “stvara iskrivljenu sliku o događajima”.

“Ne tvrdim da je holokaust jedini genocid, bilo je i drugih slučajeva širom svijeta. Ali, nazivajući Srebrenicu genocidom, po mom mišljenju, umanjujemo važnost tog pojma, koji bi se trebao rezervirati samo za najteže zločine”, istao je Vilan u intervjuu za srbijansko izdanje Sputnjika.

Govoreći o predstojećem glasanju o rezoluciji o Srebrenici, ambasador je rekao da Izrael “razumije težinu pitanja”.

“Zemlje koje su više politički motivisane nego privržene historijskoj istini trebale bi razmotriti uticaj svojih odluka na region i stabilnost Bosne i Hercegovine”, naglasilo je.

Ambasador je zaključio da “politizacija ovakvih pitanja nije korisna te da bi ih trebalo rješavati na moralnom i pravnom nivou, bez miješanja politike”.

Nastavi čitati

BiH

Sa četničkom kokardom na glavi prijeti Bošnjacima: “Turci”, čekamo 2. maj. Ne bih vam bio u koži

Published

prije 12 sati

27. Aprila 2024.

Bella

Mladić pod imenom Aco, koji je prošle godine na društvenim mrežama vrijeđao i upućavao prijetnje bošnjačkom stanovništvu u Bijeljini, ponovo je isto uradio.

Sa četničkom kokardom na glavi poručio je “Turcima”:

“Čekamo drugi maj, Boga mi, ne bih vam bio u koži. Spremni smo, živjela Srbija”.

Golobrada mrtvačka glava poručuje "Turcima" da im ne bi bio u koži pic.twitter.com/FicjmHmlOQ

— Stav (@Stav_ba) April 26, 2024

Podsjećamo, on je prošle godine provocirao srpskom i ruskom zastavom prolazeći kroz povratnička naselja.

“Evo Ace i u najvećem muslimanskom naselju u Bijeljini. Ne mislim na Janju nego ovaj ovdje dio gdje su sami muslimani. Ja molim da me neko napadne. Ja se okrećem naravno ko me bude napao ja mu napravim javnu dženazu. Samo bih želio da vas upozorim da Aco ima čime da se brani. Uvijek uz njega, uvijek je tu. Živjela Republika Srpska i Srbija”, kazao je tada.

Nastavi čitati

BiH

U sistemu debelo škripi: Policajci drže kafane, rade kao tjelohranitelji, mimo zakona, tako se “zalomio” slučaj Gačanin

Published

prije 16 sati

27. Aprila 2024.

Bella

Iako sve policijske agencije u imaju jedinice za profesionalne standarde koje se bave unutrašnjim funkcioniranjem institucije i provjerama svojih pripadnika, dok sigurnosne provjere rade SIPA i OSA, evidentno je da u cijelom sistemu negdje debelo škripi

Hapšenje 23 osobe u akciji kodnog naziva “Black tie 2”, a potom i puštanje na slobodu većeg broja njih sa ili bez mjera zabrane, a nakon maratonskog ročišta u Sudu Bosne i Hercegovine na kojem se moglo čuti sve i svašta, čini se samo je pokrenulo nova pitanja o funkcioniranju policijskih agencija prvenstveno u Federaciji BiH, piše Faktor.

Među uhapšenima, kao što je poznato, bila su i trojica pripadnika Federalne uprave policije – Adin Ćatić, Senad Kadić i Emir Druškić, komandant Specijalne jedinice FUP-a Mustafa Selmanović, ali i vršilac dužnosti direktora FUP-a Vahidin Munjić.

Njihov “grijeh” ogleda se u tome što su u septembru 2016. godine trojica tadašnjih pripadnika Specijalne policijske jedinice FUP-a osiguravali vođu međunarodnog narkokartela “Tito i Dino” Edina Gačanina dok je boravio u Sarajevu. Za to vrijeme koristili su odsustvo sa posla na osnovu otvorenog bolovanja.

Selmanović im je to, kako smatra Tužilaštvo, kao njihov tada direktni nadređeni, navodno omogućio, dok je Munjić propustio da protiv njih pokrene disciplinski postupak. Nakon što im je vanrednim provjerama ipak utvrđena sigurnosna smetnja i oduzet pristup tajnim podacima, Munjić je promijenio pravilnik o radnim mjestima za koja nije potreban pristup tajnim podacima kako bi i dalje mogli raditi u FUP-u.

Sudska odluka kojom je ovih pet osumnjičenih pušteno da se brani sa slobode pokazuje da tužilac (barem zasad) nije dokazao dovoljan stepen osnovane sumnje da bi im sud odredio pritvor.

Ono što je, međutim, sasvim jasno nakon svega što se moglu čuti i što je i dokumentovano tokom dosadašnjeg toka istrage je da spomenuta trojica policajaca jesu počinila težu povredu službenu dužnosti, prekršivši Zakon o policijskim službenicima FBiH, odnosno odredbe člana 107 istog zakona (Obavljanje djelatnosti koje nisu u skladu s interesima policijskoga organa ili bez prethodnog odobrenja starješine; ponašanje koje narušava ugled policijskoga organa; zloupotreba bolovanja;).

Osim toga, članom 38. Zakona o policijskim službenicima FBiH, propisano je da policijski službenik ne može obavljati nikakvu dodatnu djelatnost uz naknadu, osim uz odobrenje rukovodioca, koje po svemu sudeći nisu imali. Barem ne u pisanoj formi.

Ovim članoma zakona, kako nam je pojašnjeno iz policijskih agencija, podrazumijeva se da policijski službenik ne smije u svom vlasništvu imati, naprimjer, ni ugostiteljski objekat. Po tome je za njih dodatno otežavajuće ako su, a kako se to tvrdi na osnovu operativnih saznanja, navodno novac zarađen za usluge osiguranja narkobosa ulagali u otvaranje ugostiteljskih objekata, koje su, navodno, registrirali na imena drugih osoba.

Na spomenutom ročištu na kojem je raspravljan prijedlog Tužilaštva da im se odredi pritvor, odbrana se svojski trudila da dokaže da “niko u BiH, pa tako ni oni u to vrijeme nisu znali da je Edin Gačanin sigurnosno interesantna osoba”, te da su mislili da se radi o “biznismenu iz Dubaija”. U ovom slučaju to uopće nije ni bitno, jer bi, sudeći prema zakonskim odredbama, povredu dužnosti počinili da su u privatnom aranžmanu osiguravali bilo koga.

Kada je u pitanju ulaganje novca u otvaranje ugostiteljskih objekata, javna je tajna u Sarajevu da u glavnom gradu egzistira veći broj njih čiji su stvarni vlasnici pojedini policijski službenici, iako se formalno-pravno vode na drugim imenima.

Takve tvrdnje bez imalo uvijanja iznio je i državni delegat i nekadašnji direktor Federalne uprave policije Zlatko Miletić, koji je gostujući na N1 kazao kako “najmanje 25 policijskih službenika u Sarajevu drži ugostiteljske objekte u kojima se rasparčava droga”, kao i da to “zna pola Sarajeva”.

Iako prema Miletićevim riječima to “zna pola Sarajeva”, očigledno je da o tome nije obaviješten ministar unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo Admir Katica, koji je danas saopćio kako se radi o “vrlo ozbiljnim tvrdnjama koje moraju biti detaljno provjerene”.

– MUP Kantona Sarajevo, Uprava policije, tim povodom će izvršiti adekvatne provjere ovih navoda – naveo je Katica.

Mi bismo tome dodali i: “Ako nije zastupila zastara”.

Iako sve policijske agencije u državi imaju svoje jedinice za profesionalne standarde koje se bave unutrašnjim funkcioniranjem institucije i provjerama svojih pripadnika, dok sigurnosne provjere rade SIPA i OSA, evidentno je da u cijelom sistemu negdje debelo škripi.

Svjedoci smo da se s provjerama najčešće krene tek nakon što neko od medija “provali” neku aferu ili nezakonitost.

Tako je bilo kod čuvanja Tita, tako je bilo kod izostanka sistematskih ljekarskih pregleda policajaca, tako je i s kafanama koje drže policajci…

Da ne bude zabune, ništa bolja situacija nije ni u entitetu RS, gdje je isto tako javna tajna da brojni pripadnici MUP-a u slobodno vrijeme privatno rade kao osiguranje nekih ugostiteljskih objekata.