BiH
Ivo Josipović: Milanović je prijatelj BiH, razgovarao sam i ja s Dodikom inzistirajući da na stolu bude bh. zastava
Kao kandidat SDP-a za predsjednika je izabran 2010. godine i na toj funkciji je bio do 2015. U ponovnoj izbornoj utrci za predsjednika 2015., opet kao kandidat socijaldemokrata, tijesno je izgubio od tadašnje kandidatkinje HDZ-a Kolinde Grabar Kitarović.
Na početku 2000-ih bio je sabornik te je sarađivao s dugogodišnjim predsjednikom SDP-a, a aktuelnim predsjednikom Hrvatske, Zoranom Milanovićem.
U intervjuu za naš portal je govorio o odnosima Bosne i Hercegovine i Hrvatske, Milanovićevoj politici prema Bosni i Hercegovini te predstojećim izborima u Hrvatskoj i euroizborima.
Da li ste saglasni s konstatacijom da su odnosi država bivše Jugoslavije bili najbolji kada ste vi bili predsjednik Hrvatske, kada je istovremeno Boris Tadić bio predsjednik Srbije i s tadašnjim članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine?
Istina je. Tada su ti odnosi bili u ozbiljnom uzletu. I među ljudima se stvarala bolja klima. Drago mi je što su odnosi i dalje pristojni , a oni stanovništvom tih država vrlo dobri. Naravno da postoje i oni koji su na nacionalističkim pozicijama, ali, oni ne dominiraju.
Kada je riječ o politici, tu stvari nisu jednoznačne. U Hrvatskoj ne postoji zla krv prema BiH. Postoji politika koja nema dobar odjek u dijelu Bosne i Hercegovine a odnosi se na podršku izmjenama izbornog zakonodavstva koje se odnose izbor člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine. No, s druge strane, bez obzira što joj se zamjera to što se upušta u ocjenu izbornog sistema Bosne i Hercegovine, Hrvatska je najveća zagovornica da Bosna i Hercegovina bude članica Evropske unije.
I vlada na čelu s Andrejom Plenkovićem, i predsjednik Zoran Milanović, bez obzira na njegov neobičan vokabular koji ponekad može uvrijediti, nastupali su često i jako u prilog tome da Bosna i Hercegovina postane članica EU.
Odnosi Hrvatske i Bosne i Hercegovine, bez obzira na onaj kamen koji žulja u cipeli, relativno su dobri dok su odnosi Hrvatske i Srbije, nažalost, ozbiljno pogoršani. Rekao bih da je to rezultat unutrašnjih odnosa u Srbiji, ali i općenito jačanja nacionalizama u svim državama, posebno u Srbiji.
Sljedeće godine će biti 30 godina Dejtonskog mirovnog sporazuma. Kako smo došli u situaciju da se politički odnosi u regiji vremenom pogoršavaju, što je suprotno očekivanju da će se onim vremenom, kako ratne rane zacjeljuju, budu bolji?
Najveći nesporazumi,koji proizilaze iz Dejtonskog mirovnog sporazuma, nisu vazani za međudržavne odnose, već za unutrašnje odnose u Bosni i Hercegovini. Republika Srpska kreirana je država u državi, a odnosi u Federaciji nisu dobro profilirani. Dva entiteta u BiH vode bitno različite politike, kako na unutarnjem, tako i na vanjskopolitičkom planu. Iz RS-a se čak prijeti otcijepljenjem, što nikako nije dobro.
U korijenu svega toga su loša dejtonska rješenja. Dejtonom je napravljena država u državi i o tome će se morati razmisliti. Nisam tu da dajem savjete o unutrašnjopolitičkim pitanjima Bosne i Hercegovine. No, to je važno međunarodno pitanje, prvenstveno za one koji su kreirali Dejton – Sjedinjene Američke Države, a dijelom i EU. Ipak, BiH ključni su domaći faktori i ponajviše o mudrosti političara u BiH ovisi njena budućnost.
Spomenuli ste predsjednika Milanovića. Kako vidite njegovu politiku prema Bosni i Hercegovini?
U nečemu sam saglasan s njim, u nečemu nisam. Ne sviđa mi se njegova retorika, ali sigurno je da on ne spada među neprijatelje Bosne i Hercegovine. Više puta je pokazao da poštuje Bosnu i Hercegovinu, ali je znao biti neoprezan, možda i uvredljiv u svojim obraćanjima.
Nikako na njega ne gledam kao na negativca. Međutim, da bi mogao biti oprezniji u svojim izjavama, mogao bi. Mora biti svjestan da radi s ljudima, da među njima postoje oni koji su osjetljivi, da predsjednik jedne države mora s oprezom komentarisati ono što se događa u drugoj državi. Bez obzira što kod nekih u BiH izaziva ljutnju, rekao bih da je prijatelj BiH.
Kako posmatrate to političko zbližavanje Milanovića i predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika (SNSD)? Da li je to zbližavanje isključivo iz pragmatičnih političkih razloga koje Milanović uočava u kontekstu Izbornog zakona ili tu postoji i nešto više od toga?
Naravno da kada je riječ o Izbornom zakonu, tu može biti određeno približavanje. No, u načelu mislim da ne gleda na Dodika s aspekta problema koji u Bosni i Hercegovini postoje s Dodikovom politikom. Gleda ga kao na jednog od izabranih čelnika u Bosni i Hercegovini s kojima mora sarađivati.
Nisam primijetio da bi on podržavao Dodikove stavove o disoluciji Bosne i Hercegovine.
I ja sam razgovarao s Dodikom poštujući činjenicu da je izabrani dužnosnik druge države. Bilo je nekih neslaganja, recimo, morao sam inzistirati da na stolu bude zastava BiH. Imali smo otvorene razgovore, ali sam uvijek polazio od toga da nije naše, a tu mislim na strane državnike, da ulazimo u političke sukobe u Bosni i Hercegovini.
Naše je da podržimo suverenitet, teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine te da odnosi Bosne i Hercegovine i Hrvatske budu što bolji.
Vi ste kao predsjednik Hrvatske bili prepoznatljivi po tome što se niste miješali u unutrašnje odnose u Bosni i Hercegovini. Da li je to najbolji put?
Bilo je dana kada sam s čelnicima svih naroda u Bosni i Hercegovini razgovarao o osjetljivim pitanjima, među kojima je Izborni zakon, kao i o problemima Hrvatske. Mislim da se s prijateljima mora o svemu razgovarati. Međutim, jedno je kada prijateljski razgovarate u četiri oka, a drugo je kada preko medija dajete dojam kakav ne biste trebali davati, da patronizirate i dajete dojam da želite vi voditi politiku BiH koja je druga država.
Imao sam izvrsne odnose s onima koji su tada bili na čelu Bosne i Hercegovine. Razgovarali smo o unutrašnjim problemima obje države. Ne vidim problem u tome sve dok se u javnosti ne stvori dojam da u drugoj državi želite voditi svoju politiku. To nikada nije bila moja namjera.
Rezultat svih ti razgovora je bio dojam da postoje jako dobri odnosi temeljeni na povjerenju. S nekima od bivših zvaničnika u BiH, ili s onima koji su još zvaničnici imam prijateljske odnose.
Dakle, i Izborni zakon treba biti isključivo stvar dogovora u Bosni i Hercegovini?
To jedino tako može biti. Uplitanje i verbalni intervencionizam mogu imati suprotan efekt od onoga za šta se zalažete. Ne mislim da Plenković ili Milanović ne mogu o tome razgovarati u četiri oka sa zvaničnicima Bosne i Hercegovine. Isto važi i obratno kada su pitanja vezana za Hrvatsku, kao što je to bio Pelješki most. Govorilo se o tome i tada se nije vikalo da je to miješanje u unutrašnje odnose. Zna se tko o kojemu pitanju odlučuje: svatko odlučuje o svojoj državi.
Prijatelji mogu o svemu razgovarati, ali na primjeren način.
Bili ste predsjednik Hrvatske kada je Dragan Čović bio član Predsjedništva Bosne i Hercegovine…
Eto, vidite da ga se tada nije majoriziralo. O tome su vođeni razgovori, ali ne mojom voljom, već voljom onih koji su tada vodili politiku Bosne i Hercegovine.
Kako sada vidite Čovićevu politiku i općenito njegovog HDZ-a
Ne bih se u to miješao. Moj princip je da se ne miješam u unutrašnje stvari i da ne ocjenjujem aktere u drugoj državi. Ocjenu o Čovićevom, Dodikovom i Izetbegovićevom djelovanju bih ostavio Bosni i Hercegovini.
Šta očekujete od ovogodišnjih izbora u Hrvatskoj?
Što bi rekli nogometnim rječnikom, gužva je pred golom. Ipak, dobre izglede ima premijer Plenković, tj. HDZ da obnove mandat. Međutim, žao mi je zbog toga, jer sam ja socijaldemokrat. Zbog toga bih volio da rezultat bude drugačiji. Možda i bude. Ljevica pokazuje slabosti za koje se nadam da će ih prevazići tokom ovih izbora jer Hrvatska bez socijaldemokratije nije ono što bi trebala biti. Možda zadnji događaji i najavljena kandidatura predsjednika Milanovića na parlamentarnim izborima može donijeti ljevici prevagu.
Kako se došlo da toga da je ljevica, ne samo u Hrvatskoj, već i u dobrom dijelu Evrope oslabljena? Činjenica jeste da ima vlast u pojedinim zemljama, među kojima je Njemačka.
U posljednjih 20 a i više godina postoji smjenjivanje ljevice i desnice. Skoro da je pravilo da jedno vrijeme dominira socijaldemokratija, pa kada ste na vlasti i zamjerite se glasačima, onda ispliva desnica.
No, sve dok je riječ o strankama koje poštuju temeljna ljudska prava i europske vrijednosti, onda to nije problem. Problem je kada uspijevaju radikalne stranke koje imaju vrijednosti suprotne europskim. Tada dolazi do rasističkih ispada, do propisa koji nisu demokratski, a i više se čuju ratne trube.
Međutim, pojedine radikalne stranke kada dođu na vlast, kao što je to slučaj u Italiji, nisu ono za šta ih se drži da jesu – da su fašisti. Ispostavi se da to nije tako, tj. da se pretjeruje u nekim ocjenama.
Da li će se zaista desiti potpuna dominacija desnice nakon ovogodišnjih izbora za Parlament EU?
Ne, to se neće desiti. Narodnjačke umjerene stranke će opet imati većinu, ali siguran sam da će ući u savez sa socijaldemokratima i socijalistima. To se već dešavalo.
Bez obzira kakva bude raspodjela moći u Parlamentu i Komisiji EU, očekujem da se više poradi na jačanju europejstva – jačanju evropskog identiteta. Svi mi jesmo i ostat ćemo Hrvati, Nijemci ili Italijani, ali mislim da našem identitetu treba i više europejstva.
Često se na ovakvim skupovima, kao što je ovaj u Bakuu, našalim da, kada bih o tome odlučivao, na Svjetskom nogometnom prvenstvu bi igrala reprezentacija EU. Igrale bi sve nacionalne, ali i reprezentacija Unije. To bi mi nakon hrvatske bila druga najdraža reprezentacija.
Da li to znači da i u političkom, ne samo simboličkom smislu, zagovarate veću integraciju u EU?
Tako je, ja sam za veću integriranost Evrope. Ne mislim da je EU nužno zlo od koje treba samo uzeti nešto novaca. Briselska administracija je možda prevelika i troma, ali naše nacionalne nisu bolje. Naravno da svaka birokratija mora imati granice, ali nije dobro biti prekomjerno kritičan prema birokratiji EU, a da smo svojim birokracijama spremni oprostiti bilo kakve svinjarije. Trebamo imati iste kriterije pri ocjenjivanju.
BiH
Preminula Leđiba Ravlić: Osuđena za jedno od najbrutalnijih ubistava u Sarajevu
Leđiba Ravlić, osuđena na 45 godina zatvora zbog svirepog ubistva svoje snahe Nermina Krajina, preminula je u Kazneno-popravnom zavodu Igman, potvrđeno je iz KPZ Sarajevo.
Prema riječima direktora KPZ Sarajevo Muniba Isakovića, Ravlić je 8. juna prebačena iz KPZ Zenica u Sarajevo zbog teškog zdravstvenog stanja. Bila je nepokretna i smještena u pritvorsku ćeliju sa još dvije osobe. Smrt je nastupila u jutarnjim satima 12. juna, a nakon obavljenog uviđaja kao uzrok smrti navedena je prirodna smrt.
Leđiba Ravlić i njen sin Goran Ravlić osuđeni su za jedan od najmonstruoznijih zločina koji su posljednjih godina potresli Bosnu i Hercegovinu. Sud je utvrdio da su mjesecima zlostavljali Goranovu suprugu Nerminu Krajinu, čije je tijelo pronađeno 2024. godine u stanu u sarajevskom naselju Pofalići.
Tokom suđenja javnost je bila suočena sa potresnim detaljima višemjesečnog mučenja. Prema optužnici, Nermina je bila izgladnjivana, vezivana, šišana, fizički i seksualno zlostavljana. Na njenom tijelu pronađeno je više od stotinu povreda, uključujući ugrize, opekotine, prijelome i druge teške ozljede.
Vještaci su u stanu pronašli brojne tragove krvi, a dokazi izvedeni tokom postupka ukazivali su na dugotrajno i sistematsko zlostavljanje koje je završilo smrću žrtve. Zbog težine i brutalnosti počinjenog djela, Sud Bosne i Hercegovine izrekao je Leđibi i Goranu Ravliću kazne od po 45 godina zatvora.
Slučaj ubistva Nermine Krajine ostao je upamćen kao jedan od najpotresnijih i najbrutalnijih zločina u novijoj historiji Sarajeva, izazvavši snažne reakcije javnosti širom zemlje.
BiH
U Čapljini uklonjeno 150 zastava BiH postavljenih kao podrška Zmajevima na Svjetskom prvenstvu
Dok su ovih dana iz svih krajeva Bosne i Hercegovine stizale poruke podrške nogometnoj reprezentaciji na Svjetskom prvenstvu, iz Čapljine dolaze informacije koje su izazvale brojne reakcije u javnosti.
Prema navodima čitalaca i pisanju portala Istraga.ba, radnici Elektroprivrede HZHB, uz prisustvo policijskih službenika, tokom jutarnjih sati uklanjali su zastave Bosne i Hercegovine koje su prethodnih dana bile postavljene u znak podrške reprezentaciji BiH na Mundijalu.
Kako se navodi, uklonjeno je oko 150 državnih zastava Bosne i Hercegovine.
Zastave BiH posljednjih sedmica mogu se vidjeti širom zemlje, od Sarajeva i Tuzle do Banje Luke i brojnih drugih gradova, gdje građani na različite načine iskazuju podršku reprezentativcima koji nastupaju na najvećoj svjetskoj nogometnoj smotri.
Međutim, u Čapljini je taj oblik podrške naišao na drugačiji epilog. Uklanjanje velikog broja državnih zastava izazvalo je negodovanje dijela građana koji smatraju da se radi o simbolima države i reprezentacije koja na Svjetskom prvenstvu predstavlja sve građane Bosne i Hercegovine.
Cijeli slučaj dodatno je privukao pažnju zbog ranijih presuda i odluka Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine koje se odnose na obilježja Općine Čapljina. Sud je ranije utvrdio da pojedina općinska obilježja nisu u skladu s principom ravnopravnosti svih građana, što ovu situaciju čini još osjetljivijom u očima javnosti.
Za sada nema zvaničnog saopćenja nadležnih institucija o razlozima uklanjanja zastava, niti je poznato na osnovu čije odluke je akcija provedena.
Dok reprezentacija Bosne i Hercegovine na Svjetskom prvenstvu okuplja navijače širom zemlje, događaji iz Čapljine otvorili su nova pitanja o odnosu prema državnim simbolima i načinu na koji se iskazuje podrška nacionalnom timu.
BiH
Stiže velika promjena vremena u BiH: Nakon vrućina pad temperature i do 15 stepeni
Nakon nekoliko dana pretežno sunčanog i vrlo toplog vremena, Bosnu i Hercegovinu krajem sedmice očekuje značajna promjena vremenskih prilika uz osjetan pad temperature, kišu i grmljavinske pljuskove.
Prema prognozama meteorologa, utorak i srijeda proteći će u znaku pravih ljetnih temperatura. Većina zemlje uživat će u sunčanom vremenu, dok se u poslijepodnevnim satima u centralnim, istočnim i jugoistočnim dijelovima Bosne, kao i u Hercegovini, očekuju lokalni pljuskovi praćeni grmljavinom.
Dnevne temperature tokom naredna dva dana kretat će se između 26 i 32 stepena Celzijusa, dok će na jugu zemlje dostići i 34 stepena.
Međutim, u noći sa srijede na četvrtak slijedi promjena vremena. Sa sjevera će pristizati veća količina oblačnosti, a zajedno s njom i kiša te lokalni pljuskovi sa grmljavinom koji će se tokom četvrtka proširiti na veći dio zemlje.
Najveća promjena osjetit će se kroz pad temperature. Tako se u četvrtak u većem dijelu Bosne očekuju maksimalne dnevne vrijednosti između 14 i 20 stepeni, što je i do 15 stepeni manje u odnosu na početak sedmice. U Hercegovini će zahlađenje stići nešto kasnije, pa će se tamo vruće vrijeme zadržati veći dio četvrtka.
Prema trenutnim prognozama, od petka slijedi stabilizacija vremena. Padavine će biti rjeđe i uglavnom lokalnog karaktera, dok će veći dio zemlje imati sunčano vrijeme.
Temperature će tokom petka i vikenda biti znatno ugodnije i kretat će se između 17 i 25 stepeni, dok će na jugu zemlje dosezati do 29 stepeni Celzijusa.
Dolazak hladnijeg zraka u četvrtak pratit će i pojačan sjeverni vjetar, koji će ponegdje imati i jake udare. U petak i tokom vikenda očekuje se slab do umjeren sjeverac i bura.
BiH
U BiH uzgaja najskuplju papriku na svijetu: Kilogram dostiže cijenu od 20.000 dolara
Dok mnogi poljoprivrednici uzgajaju provjerene kulture, Vesna Bošnjak iz usorskog naselja Omanjska odlučila je krenuti drugačijim putem. Na njenom imanju rastu deseci rijetkih i egzotičnih sorti povrća, voća i začinskog bilja, a među njima se posebno izdvaja Aji Charapita – paprika koju mnogi nazivaju najskupljom na svijetu.
Ova divlja peruanska sorta prepoznatljiva je po sitnim žutim plodovima, a na svjetskom tržištu, posebno u sušenom obliku, može dostići cijenu i do 20.000 dolara po kilogramu.
„Trenutno skidam zaperke s najskuplje paprike na svijetu – Aji Charapite. Evo, ova je već zametnula“, ispričala je Vesna u razgovoru za BHRT.
Iako je riječ o izuzetno cijenjenoj sorti koja se koristi u vrhunskim restoranima i dekorativne svrhe, Vesna priznaje da za nju u Bosni i Hercegovini ne postoji tržište koje bi moglo pratiti takvu vrijednost.
No, Aji Charapita samo je jedan od brojnih rariteta koje uzgaja. U njenim plastenicima nalaze se desetine neobičnih sorti paprika i više od 230 sorti paradajza, među kojima su medvjeđa šapa, divovsko volovsko srce, babuškina tajna i mnoge druge.
„Paprika ima između 70 i 80 sorti, a paradajza sigurno više od 230. Više ih ni ne brojim. Volim egzotične sorte, od začinskog bilja do povrća i voća“, kaže Vesna.
Za sebe ističe da je više kolekcionarka nego klasična poljoprivrednica. Većinu onoga što proizvede sama prerađuje, dok dio proizvoda prodaje na kućnom pragu, poljoprivrednim sajmovima i putem društvenih mreža.

Ipak, proširenje proizvodnje trenutno nije u planu. Razlog je nedostatak radne snage, problem s kojim se suočavaju brojna ruralna područja Bosne i Hercegovine.
„Prije je sve ovo bilo pod malinom, četiri duluma. Danas radim onoliko koliko mogu. Imam dva plastenika, dulum maline, stotinu grmova borovnice i to je dovoljno za kapacitete koje imam“, objašnjava.
Posebno je razočarana izostankom institucionalne podrške domaćim proizvođačima. Prisjeća se da su joj tokom sezone 2024./2025. uništena dva plastenika, ali da nije dobila nikakvu pomoć.
„Seljak nema gotovo nikakvu podršku. Nismo obeštećeni ni kada pretrpimo štetu. Dva plastenika su mi bila uništena, a niko nije pitao treba li pomoć“, kaže Vesna.
Uprkos brojnim izazovima, ova vrijedna poljoprivrednica ne odustaje od svoje strasti. Na njenom imanju i dalje će rasti rijetke sorte koje se rijetko mogu vidjeti u Bosni i Hercegovini, čineći njen plastenik jedinstvenim mjestom za ljubitelje neobičnih biljaka i domaće proizvodnje.
BiH
BH Fanaticosi uputili poziv navijačima pred Mundijal: „Obucite plavo i budite naš 12. igrač“
Najvatreniji navijači nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine, BH Fanaticosi, uputili su otvoreno pismo svim navijačima Zmajeva koji će prisustvovati utakmicama Svjetskog prvenstva 2026. godine u SAD-u, Kanadi i Meksiku.
Uoči početka najveće svjetske nogometne smotre, BH Fanaticosi pozvali su sve navijače da se pridruže zajedničkim korteima do stadiona u Torontu, Los Angelesu i Seattleu, te da zajedno stvore atmosferu za pamćenje.
„Dragi prijatelji, sugrađani i navijači Bosne i Hercegovine širom svijeta, dugo iščekivani Mundijal kuca na vrata. Za koji dan se vidimo na drugom kraju svijeta kako bismo svi zajedno pružili maksimalnu podršku našoj jednoj jedinoj na njenom putu kroz turnir“, poručili su iz BH Fanaticosa.
Istakli su da ih još uvijek nose uspomene sa Svjetskog prvenstva u Brazilu 2014. godine, kada je Bosna i Hercegovina prvi put nastupila na Mundijalu, te vjeruju da će i predstojeći turnir ostati upamćen kao veliki fudbalski praznik.
Poseban apel upućen je navijačima da na tribinama budu odjeveni u plavu boju kako bi bh. sektor bio što upečatljiviji.
„Kako bi naša tribina na dan utakmice bila što jednobojnija, pozivamo sve navijače Bosne i Hercegovine da se obuku u plavu boju“, naveli su.
Iz navijačke grupe naglasili su da će korteo i navijanje predvoditi članovi BH Fanaticosa te zamolili sve prisutne da poštuju pravila i upute organizatora kako bi atmosfera bila na najvišem nivou.
Podsjetili su i na nedavnu utakmicu u St. Louisu, gdje, prema njihovom mišljenju, navijačka podrška nije bila na nivou koji se očekuje od bosanskohercegovačkih navijača.
„Još više osjećamo odgovornost da svijetu pokažemo najbolje lice naše grupe, naših navijača i, naravno, Bosne i Hercegovine. Zato pripremimo ruke i dlanove, šalove i ljiljanke, ponovimo navijačko gradivo i budimo 12. igrač našoj reprezentaciji u podvigu ka historijskom uspjehu“, poručili su BH Fanaticosi.
Bosna i Hercegovina nastupit će u grupi B Svjetskog prvenstva, a prvi meč igra 12. juna protiv Kanade. Zmajeve potom očekuju dueli protiv Švicarske 18. juna i Katara 24. juna.
BiH
Vukanović: Pregovori SDS-a i Sigurne Srpske propali, Blanuša ostaje kandidat za predsjednika RS
Višesatni pregovori između SDS-a i Sigurne Srpske završeni su bez dogovora, potvrdio je lider Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović, navodeći da dvije stranke nisu uspjele usaglasiti zajedničkog kandidata za predsjednika Republike Srpske.
Prema njegovim riječima, predsjednik SDS-a Branko Blanuša ostao je pri ranijem stavu da će biti kandidat svoje stranke za predsjednika Republike Srpske te da neće odustati od kandidature u korist Draška Stanivukovića.
„Nije dogovoren jedan kandidat za predsjednika Republike Srpske kojeg bi podržale obje stranke. Branko Blanuša poštuje odluke organa SDS-a i ostaje pri kandidaturi, a konačnu riječ dat će Glavni odbor SDS-a u nedjelju“, rekao je Vukanović.
On je istakao da je tokom pregovora Stanivuković iznosio različite prijedloge saradnje i povezivanja dvije političke opcije, ali da nijedan od njih nije bio prihvatljiv za SDS.
Vukanović smatra da bi eventualno povlačenje Blanuše izazvalo ozbiljne posljedice po SDS te tvrdi da su višemjesečni razgovori nanijeli štetu opoziciji.
„Umjesto da se bavi pripremama za izbore, SDS je mjesecima iscrpljivan pregovorima i raspravama koje nisu dale rezultat“, poručio je.
Govoreći o narednim potezima opozicije, Vukanović je ocijenio da bi podrška jednom kandidatu bila najbolje rješenje, upozoravajući da bi izlazak s više kandidata mogao dovesti do podjele opozicionih glasova.
Ostaje da se vidi hoće li naredni dani donijeti promjenu stavova i eventualni dogovor opozicionih partnera ili će na izborima nastupiti s odvojenim kandidatima za predsjednika Republike Srpske.
-
USKprije 2 danaUhapšen osumnjičeni za ubistvo Nurije Mahmutovića: Benjamin Džaferović pokušao pobjeći autobusom iz Bihaća
-
BiHprije 4 danaU Čapljini uklonjeno 150 zastava BiH postavljenih kao podrška Zmajevima na Svjetskom prvenstvu
-
Cazinprije 5 danaOTAC ODLAZI U PENZIJU, KĆERKA ZAPOČINJE POLICIJSKI PUT
-
Cazinprije 5 danaBELAMIONIX CAZIN POSLAO PODRŠKU ZMAJEVIMA: “SRETNO, BOSNO I HERCEGOVINO!”
-
Smrtovniceprije 4 danaNa ahiret preselila ČATAKOVIĆ (rođ. Mujić) SEJIDA
-
BiHprije 2 danaPreminula Leđiba Ravlić: Osuđena za jedno od najbrutalnijih ubistava u Sarajevu
