Connect with us

Religija

Kakav muž treba biti kroz prizmu Kur’ana?

Published

on

Učenje sure Ta-ha može koristiti svima onima koji su se udaljili od vjere ili onima koji bi željeli da praktikuju vjeru, ali se boje da će im ona uskratiti sreću i spriječiti ih od životnih užitaka i razonode. To su pogrešna shvatanja koja Kur'an ispravlja i potvrđuje da se u islamu krije sreća za ljude i da je nesretnik tek onaj ko skrene s Pravog puta.

Ta-Ha je mekkanska sura, objavljena nakon sure Merjem i ima 135 ajeta.

Glavnu poruku sure Ta-ha možemo vidjeti na njenom početku: „Ta-Ha. Ne objavljujemo Kur’an da se mučiš, već da bude pouka onome koji se boji Allaha.“ Ta-Ha, 1-3.

Kur’an nije muka i nesreća po čovjeka, već pouka i izvor sreće. Islam nije došao da bi mučio ljude i pričinjavao im probleme i teškoće. Islam se može opisati kao staza sreće i u njemu nema muke, uprkos teškim situacijama s kojima se vjernici i ostali ljudi susreću. Prava nesreća i teškoće se javljaju kad čovjek okrene glavu od islama i Kur’ana: „A onaj ko okrene glavu od Knjige Moje, taj će teškim životom živjeti i na Sudnjem danu ćemo ga slijepim oživjeti.“ Ta-Ha, 124.

Učenje sure Ta-ha može koristiti svima onima koji su se udaljili od vjere ili onima koji bi željeli da praktikuju vjeru, ali se boje da će im ona uskratiti sreću i spriječiti ih od životnih užitaka i razonode. To su pogrešna shvatanja koja Kur’an ispravlja i potvrđuje da se u islamu krije sreća za ljude i da je nesretnik tek onaj ko skrene s Pravog puta.

U ovom članku ćemo se osvrnuti na dva ajeta iz kojih možemo uzeti pouku kakvi bi muževi trebali biti.

Uzvišeni Allah kaže: „A da li je do tebe doprla vijest o Musau, kada je vatru ugledao pa čeljadi svojoj rekao: “Ostanite vi tu, ja sam vatru vidio, možda ću vam nekakvu glavnju donijeti ili ću pored vatre naći nekoga ko će mi put pokazati.” Ta-Ha, 9-10.

Ova dva ajeta pružaju pružaju smjernice kako se trebati ponašati muž musliman. Ako razmislimo o njima, vidjet ćemo neke od osobina koje je Musa, alejhi-s-selam, pokazao kao muža, a to su:

– Briga oko porodice. To uključuje njihovu fizičku zaštitu i pažnju spram njihovih potreba.

– Hrabrost i suočavanje s opasnostima. Razmislimo o situaciji u kojoj su se našli Musa, alejhi-s-selam, i njegova porodica. Mrak ih okružuje s svih strana. Putuju kroz nenaseljen kraj i u daljini Musa primijeti odsjaj vatre. Sjetimo se da tadašnji uvjeti putovanja i života nisu kao danas. Oni nisu imali sigurne puteve, rasvjetu niti uređaje za komunikaciju. Mnogobrojne opasnosti su prijetile i jedna pogrešna odluka može značiti i propast čitave porodice. Stoga je Musa, alejhi-s-selam, dao primjer pravog supruga i pastira kojem je na prvom mjestu zaštita svog stada. On svojoj čeljadi kaže da ga sačekaju, a on se upušta u moguću opasnost i odlazi da ispita izvor svjetlosti.

– Sposobnost brze procjene situacije i donošenje odluka. Musa, alejhi-s-selam, je bio svjestan da je nesigurno ostaviti porodicu u mraku i bez zaštite. Ali s druge strane, to je bila manja opasnost od toga da svi zajedno krenu prema svijetlu vatre, ne znajući kakve ih tamo opasnosti čekaju. Vodeći brigu oko porodice, potrebno je uvažiti potencijalnu štetu i korist od naših djela. Planiranje i svakodnevno vođenje računa o učinjenom i obavezama se nameću kao sastavni dio jakih porodica.

– Optimizam i oslanjanje na pomoć Uzvišenog. Musa, alejhi-s-selam, navodi šta planira do dobije – toplinu, svjetlo, uputu za daljnji put, goruću glavnju. U tome nam je savjet da životne situacije analiziramo i idemo ka ostvarenju dobra, pa čak i u onim situacijama koje izgledaju kao potpun gubitak.

– Poštovanje i konsultacija s drugim članovima porodice. Musa, alejhi-s-selam, je pojasnio razloge svoje odluke da ostavi svoju porodicu i ode da ispita izvor svjetla. U porodici problemi mogu iskrsnuti ukoliko predvodnik donese odluku bez objašnjenja i konsultacije s ukućanima. To je u kontradikciji s primjerom Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.

– Biti pastir u kući ne znači biti tiranin, i insan mora biti svjestan da je taj položaj odgovornost i emanet povjeren od strane Uzvišenog Allaha. Povjerenje se u porodicama naruši ne samo zbog loših odluka, već zbog nepostojanja komunikacije među ukućanima. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, u čuvenom hadisu: „Svi ste vi pastiri i svi ćete biti pitani za svoje stado. Vođa je pastir i on je odgovoran za svoje stado, čovjek je pastir u svojoj porodici i on je odgovoran za svoje stado, žena je pastirica u kući svoga muža i odgovorna je za svoje stado, sluga je pastir u imetku svoga gazde i on je odgovaran za svoje stado. Svi ste vi pastiri i svi ćete biti pitani za svoje stado.’” (Buhari u Sahihu, 59/2)

Izvor : Akos.ba piše: Nedim Botić

Cazin

Stanislav u džamiji u Cazinu prešao na islam, uzeo ime Emir

Published

on

By

Danas u u džamiji u Prošićima u Cazinu, došlo je do značajnog događaja – Stanislav, koji je ranije bio pravoslavac, prešao je na islam.

Uzimajući ime Emir, on je pronašao svoj put u novu vjeru.

Ova prekretnica u njegovom životu obilježena je svečanom ceremonijom u kojoj je zajednica podržala njegovu odluku.

Objavu Džemat Prošići prenosimo u cijelosti:

Hvala Allahu na Uputi koju daje onome kome On hoće. Danas je u našoj džamiji pravoslavac Stanislav prešao na islam i tom prilikom je uzeo ime Emir.
Nakon prihvatanja islama, uzeli smo abdest i klanjali podne-namaz, te poslije podne-namaza poklonili Kur'an sa prijevodom našem Emiru.
Molim Allaha da Emiru podari čvrsto vjerovanje i da bude lijep primjer bogobojaznim muslimanima.
Nastavi čitati

Cazin

Ibrahim, Abdullah i Talha: Tri brata, tri hafiza iz Cazina

Published

on

By

U ponedjeljak, 6. februara, učenik Medrese „Reis Džemaludin ef. Čaušević“ iz Cazina Ibrahim Tričić pred Komisijom za hifz Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini proučio je posljednje ajete iz Kur'ana Časnog i tako stekao zvanje hafiza.

Nastavi čitati

BiH

Gradska džamija : Predavanje i izložba Sultanske džamije u Bosni i Hercegovini

Published

on

PREDAVANJE I IZLOŽBA
SULTANSKE DŽAMIJE U BOSNI I HERCEGOVINI
Među džamijama građenim u vrijeme Osmanlija, posebno mjesto i značaj imale su one koje su gradili sami sultani, kako u Istanbulu, tako i širom Osmanskog carstva, pa i u Bosni i Hercegovini. One su finansirane iz državne blagajne, pa se na neki način mogu smatrati i državnim džamijama.
U našoj zemlji podignuto je preko 80 sultanskih džamija. Mnoge su porušene, neke su obnavljane, a od nekih su ostale samo zidine u tvrđavi, kao što je to slučaj u Bužimu.
Do danas ih je sačuvano i obnovljeno ukupno 37. Od sultanskih džamija koje se i danas koriste i služe svojoj svrsi čak 9 nalazi se na prostoru Bosanske Krajine. To su: Stara džamija u Izačiću, Džamija Murata III u Todorovu, Džamija Murata III u Šturliću, Fethija džamija u Bihaću, Džamija Brekovica grad u Bihaću, Džamija Zagrad u Velikoj Kladuši, Džamija u Maloj Kladuši, Džamija u Mutniku, i Gradska džamija u Cazinu.
Povodom obilježavanja 7. maja, Dana džamija, Medžlis Islamske zajednice Cazin u saradnji sa Gazi Husrev-begovom bibliotekom iz Sarajeva organizira predavanje i izložbu „Sultanske džamije u Bosni i Hercegovini“.
Predavanje i izložba će se održati u Gradskoj džamiji u Cazinu, u petak, 3. maja 2024. godine, sa početkom u 20 sati.
Pozivamo vas da svojim prisustvom uveličate ovaj značajan skup.
Medžlis islamske zajednice Cazin
Nastavi čitati

Najčitanije