Connect with us

Magazin

Kakav nam bijeli luk prodaju u marketima: Pored kineskog, sada se pojavila još jedna vrsta

Published

on

Veliki dio bijelog luka koji se prodaje u svijetu dolazi iz Kine, čak 80 posto, a situacija se mnogo ne razlikuje ni u našoj zemlji. Zato postoji velika šansa da jedete baš taj bijeli luk koji u sebi sadrži štetne hemikalije, pogotovo ako ne obraćate pažnju na čitanje deklaracije i njegov izgled.
Proizvođači bijelog luka sučavaju se sa ozbiljnim poteškoćama, a pored kineskog bijelog luka i fijaska od prošle godine, tržište je preplavio bijeli luk iz Sjeverne Makedonije i Albanije, piše Mondo.

Zbog ekonomske neisplativosti mnogi poljoprivrednici odustali su od proizvodnje bijelog luka, a mnogi upozoravaju i da bi u narednom periodu sadašnje površine pod ovom biljkom mogle da se smanje. Jedan od glavnih problema je uvoz iz Albanije i Sjeverne Makedonije koji je prošle godine domaće proizvođače “pokosio” sa cijenom i jednostavno natjerao mnoge da se povuku iz ovog posla. Logično, potrošači prilikom kupovine najčešće gledaju cijenu proizvoda, a kako je uvozni bijeli luk jeftiniji od domaćeg, ne čudi što se više traži.

– Najveći problem proizvođača su otvorena vrata uvozu bijelog luka iz Albanije i Sjeverne Makedonije. Uvoz koji je bio prilično oskudan proteklih godina, sada dominira. Prodavci sa beogradskog kvantaša mahom odlaze u Sjevernu Makedoniju i Albaniju gdje kupuju na šlepere bijeli luk i nabavljaju ga po nižim cijenama, pa kad na Kvantaš dođu dva šlepera bijelog luka, naša prodaja tada staje – objašnjava za Mondo Zrenjaninac Aleksandar Granić koji na svojim parcelama u Žitištu već skoro deceniju uzgaja bijeli luk.

Dodatni problem je i što veliki dio bijelog luka koji se prodaje u svijetu dolazi iz Kine, čak 80 posto, a situacija se mnogo ne razlikuje ni u našoj zemlji. Zato postoji velika šansa da jedete baš taj bijeli luk koji u sebi sadrži štetne hemikalije, pogotovo ako ne obraćate pažnju na čitanje deklaracije i njegov izgled.

Ipak, kako Granić navodi, iako je uvoz bijelog luka iz Kine i dalje u velikoj mjeri prisutan, delimično se smanjio, jer naši ljudi ne žele da konzumiraju luk koji dolazi iz te zemlje.

– Kineski bijeli luk prosto ne zadovoljava kvalitet kakav naš kupac očekuje, ali se i dalje mahom prodaje po velikim trgovinskim lancima u kojima teško da ćete naći bijeli luk od malih domaćih proizvođača. Kinezi izbjeljuju bijeli luk varikinom i s obzirom da ga prevoze brodovima, uslijed povećane vlage prskaju ga određenim hemikalijama, herbicidima i pesticidima kako bi ga zaštitili od stvaranja gljivica. Na taj način, ubija se u luku sve što je ljekovito i sprječava se klijanje što je jedno od svojstava ove biljke – kaže Granić i dodaje da su pored luka, kupus i zelena salata, biljke koje dobro upijaju i dugo zadržavaju otrove u sebi, dok kada se izvade iz zemlje, nisu u stanju da ispuste te hemikalije koje onda putem konzumacije unosimo u organizam.

Luk iz kanalizacije?

Takođe, više puta su se pojavili i navodi da se uvezeni bijeli luk iz Kine uzgaja u kanalizacionim vodama koje se koriste kao jeftino đubrivo, što je dodatno pojačalo oprez građana prilikom njegove kupovine.

– Bijeli luk kao biljka nije preterano izbirljiv i nevjerovatno je otporna biljka. Cijela Evropa koristi osoku za zalijevanje, ali se u nju dodaju određene bakterije kako bi se ubilo sve što je štetno. Ipak, ukoliko se luk tretira vodom iz klasične kanalizacije, što me uopšte ne bi iznenadilo, situacija je ozbiljna – ističe sagovornik.

Nažalost, porijeklo namirnica ponekad je teško utvrditi, pa tako jedan sasvim običan luk može postati prijetnja za naš organizam ako dolazi iz Kine. Kako stručnjak objašnjava, kineski bijeli luk ipak možemo prepoznati po njegovoj izrazito bijeloj boji, dok onaj koji dolaze iz Albanije i Severne Makedonije ne možemo ni po čemu da razlikujemo.

– Po pitanju hemijskog sastava i ostalih svojstava, nema velike razlike između našeg i albanskog ili makedonskog luka. Daleko od toga da je bijeli luk uvezen iz ovih zemalja loš, ali jednostavno, tamo je drugačija klima, luk nastavlja da raste tokom cijele zime i dobijaju se krupniji plodove uz mnogo manje rada, truda i uloženih sredstava – kaže Granić.

Prema njegovim riječima, u pogledu sorti, u Srbiji se mahom uzgajaju proljećne sorte bijelog luka koje su aromatičnije i kvalitetnije od jesenjeg koji se uzgaja u Severnoj Makedoniji.

Granić kaže i da je prošle sezone bilo velikih poteškoća za domaće proizvođače jer se pojavila muha koja je položila larve na lukove iz kojih su poslije izlazili crvi. Jedan od razloga za takvu pojavu je taj što luk nije bio u dovoljnoj mjeri zaštićen insekticidima, što između ostalog govori koliko je domaći luk prirodan.

– Prošle godine desio se ‘harakiri’ (ritualno samoubistvo, prim. novin) za proizvođače luka. Uzgajivači crvenog luka su dobro prošli jer su bile dobre cijene, ali mnogi proizvođači bijelog luka su izašli iz ovog posla koji zahtijeva mnogo rada i ulaganja. Da bih ostao u igri, uložio sam 6.300 eura za jedan hektar, a koliko ću uzeti luka i koja će njegova cijena nadalje biti, ne zna se –  zaključuje sagovornik portala Mondo.rs.

Magazin

VIDEO Prodaje se Sennina Honda NSX, a prodavač ima jedan uvjet

Published

on

By

USKORO se obilježava 30 godina od tragične pogibije Ayrtona Senne, a tim povodom u prodaju je stigao njegov najdraži osobni auto.

Legendarni F1 pilot obožavao je Hondu NSX u čijem je razvoju i osobno sudjelovao. Poznat i kao japanski Ferrari, NSX je sasvim sigurno najbolja Honda svih vremena, a po mnogima i najbolji japanski supersportski automobil.

Stoga ne čudi što je Senna imao tri primjerka. Onaj najpoznatiji, koji se pojavljuje i u dokumentarcu Racing Is In My Blood, prelijepi primjerak koji je životni vijek proveo na portugalskim cestama sad je u ponudi Auto tradera, a za automobil se traži 500.000 funti.

> Oglas možete vidjeti ovdje

Za ovaj nemali iznos dobiva se više od automobila. To je unikatni djelić povijesti i vjerojatno najprepoznatljiviji artefakt F1 legende. Ovaj auto vozio je trostruki prvak Formule 1 koji je osvojio 41 Grand Prix i bio inspiracija mnogim pilotima današnjice uključujući Lewisa Hamiltona. Tragično je preminuo 1. svibnja 1994. godine na VN San Marina.

Trenutni vlasnik Robert McFagan kupio je NSX u Portugalu i od tada ga pazi i mazi. Automobil je prešao oko 63.000 km, a jedini uvjet prodavača je da primopredaja automobila bude u kolovozu nakon manifestacije Senna Exhibition u Silverstoneu.

Index.hr

Nastavi čitati

Magazin

Ovaj začin je veoma zdrav, a može zamijeniti vegetu: Reguliše probavu, ‘čisti’ jetru i bubrege

Published

on

By

Ljupčac često nazivaju biljka vegeta ili biljka magi (od njemačkog Maggikraut), jer jelima daje ugodan i intenzivan miris po ovim poznatim začinima.

Historija biljke seže još u doba starog Rima, gdje je stigla iz južnog Irana, a zatim su je benediktinci prenijeli na sjever Europe. Pripisivale su joj se i afrodizijačke moći pa se koristila u pripremi ljubavnih napitaka. Najčešće se uzgaja kao dvogodišnja biljka. Bujnog je rasta, u visinu raste oko metar i pol, nerijetko i dva, te metar u širinu.

 

Cijela biljka je iskoristiva, od korijena do sjemena, iako se u kulinarstvu najčešće upotrebljavaju svježi listovi, koji su u kod nas dostupni od marta do oktobra. Tokom zime mogu se koristiti listovi spremljeni u zamrzivaču ili osušeni. Teško se uzgaja u teglama, ali možete pokušati – ako uspijete, neće vam biti žao. U kulinarstvu ljupčac se odlično slaže s mesom, ribom, sirom i povrćem.

 

Nezamjenjiv je začin u juhama, jelima s povrćem i umacima te u jelima od mesa. Posebnu aromu i specifičan miris daje ajvaru. Ali, kod dodavanja ovog začina jelima treba biti pažljiv jer vrlo lako nadvlada ostale začine i osnovni miris jela. Ljupčac pomaže izlučivanju vode.

 

To se svojstvo pripisuje eteričnom ulju kojega ima u korijenu. Korijen se rijetko koristi sam, ali je dragocjen sastojak čajnih mješavina za izlučivanje vode. Ponekad se korijen ili suhi listovi ljupčaca dodaju čajevima za želudac ili za čišćenje krvi.

 

Teško je utvrditi dodaje li se ljupčac tim čajevima zbog ljekovitog učinka ili samo zbog ugodnog okusa koji se postiže dodavanjem i najmanje količine te biljke.

Stimulira mokrenje i regulira probavu, čisti jetru, pomaže kod napetosti. Kod žena može pospješiti menstruaciju, a trudnice je ne smiju koristiti. Ne smije se koristiti ni kod povišene temperature, javlja Zivim.hr.

Nastavi čitati

Magazin

‘Dvije opasne virusne bolesti proširit će se po Evropi, očekujte širenje zaraze i smrtne slučajeve‘

Published

on

By

Denga primarno pogađa tropske i suptropske regije jer niske temperature tijekom noći ubijaju ličinke i jajašca insekata

 

Bolesti koje prenose komarci, poput malarije i denga groznice, sve se više šire svijetom, osobito Europom, ponajviše zbog klimatskih promjena i globalnog zagrijavanja koji su insektima omogućili toplije i vlažnije uvjete za život.

 

Španjolska profesorica i znanstvenica Rachel Lowe kaže kako će se epidemije bolesti koje prenose komarci tijekom sljedećih nekoliko desetljeća proširiti na trenutačno nezahvaćene dijelove sjeverne Europe, Azije, Sjeverne Amerike i Australije.

 

– Globalno zatopljenje znači da prijenosnici bolesti mogu pronaći dom u više regija gdje ljudi nisu imunološki otporni, a sustavi javnog zdravstva vjerojatno su nepripremljeni za, primjerice, malariju i denga groznicu. Surova realnost je takva da će sve duže vruće sezone povećati okvir za širenje bolesti koje prenose komarci – upozorava Lowe.

 

Denga primarno pogađa tropske i suptropske regije jer niske temperature tijekom noći ubijaju ličinke i jajašca insekata. No duže vruće sezone mogle bi dovesti do toga da to postane virusna bolest koja će se najbrže širiti u svijetu, osobito Europi.

 

Invazivni azijski tigrasti komarac (Aedes albopictus), nositelj denga groznice, od 2023. godine udomaćio se u čak 13 europskih zemalja – Italiji, Francuskoj, Španjolskoj, Monaku, San Marinu, Gibraltaru, Lihtenštajnu, Švicarskoj, Njemačkoj, Austriji, Grčkoj i Portugalu te na Malti, piše The Guardian.

 

Broj slučajeva denga groznice prijavljenih Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO-u) porastao je osam puta u posljednja dva desetljeća, s 500.000 u 2000. na više od 5 milijuna u 2019.

 

– Suše i poplave povezane s klimatskim promjenama mogu dovesti do većeg prijenosa virusa, pri čemu uskladištena voda pruža dodatna mjesta za razmnožavanje komaraca. Lekcije iz prethodnih epidemija trebale bi nas podsjetiti na važnost procjene budućih rizika od vektorskih bolesti. Važno je biti spreman za nepredviđene situacije – izjavila je Lowe.

 

– Ako emisije ugljika i broj stanovništva nastave rasti, broj ljudi koji žive u područjima s bolestima koje prenose komarci do kraja stoljeća udvostručit će se na 4,7 milijardi. S obzirom na ozbiljnost klimatskih promjena i nemogućnost sprečavanja istih, diljem kontinentalne Europe može se očekivati sve više slučajeva zaraze, ali i smrti od bolesti kao što su denga groznica i malarija – upozorila je znanstvenica Rachel Lowe.

 

Sabiha Essack, njezina kolegica i voditeljica jedinice za antimikrobnu otpornost na Sveučilištu KwaZulu-Natal u Južnoafričkoj Republici, dodala je kako klimatski slom također pojačava prijetnju od antimikrobne otpornosti.

 

– Klimatske promjene ugrožavaju ekološki i okolišni integritet živih sustava i omogućavaju patogenima da sve češće uzrokuju pojavu bolesti. Osim klimatskih promjena, i ljudske aktivnosti povezane s rastom stanovništva i transportom povećavaju otpornost na antibiotike te širenje vodenih i vektorskih bolesti ljudi, životinja i biljaka – rekla je.

 

Nastavi čitati

Najčitanije