Irfan Ljubijankić je poginuo 28. maja 1995. godine u rušenju helikoptera koji je trebao da njega i saradnike prebaci u Zagreb. Helikopter su iznad Cetingrada srušili pobunjeni Srbi u Republici Hrvatskoj.
Ljubijankić je rođen 26. novembra 1952. godine u Bihaću. Medicinski fakultet u Beogradu je završio 1977. godine, a specijalizirao je otorinolaringologiju i cervikofacijalnu hirurgiju. Postdiplomski studij završio je u Zagrebu.
Za ministra vanjskih poslova Republike Bosne i Hercegovine postavljen je odlukom o izboru Vlade RBiH na sjednici održanoj 1993. U trenutku pogibije bio je i predsjednik Glavnog odbora SDA.
Helikopter kojim je putovao s improviziranog vojnog aerodroma Ćoralići kod Cazina prema Zagrebu srušili su raketom pripadnici tzv. Srpske vojske Krajine (SVK).
Pored dr. Ljubijankića, u letjelici su bili Izet Mehmedagić, zamjenik ministra pravde Republike BiH, Mensur Šabulić, savjetnik u Ambasadi Republike BiH u Zagrebu, major Fadil Pekić, pripadnik MUP-a Republike BiH i osobni pratitelj ministra Ljubijankića, te ukrajinski pilot (N. Dudajev) i dvojica članova posade (Mirsad Dupanović i Mihail Maksumenko Grigorijevič).
Advertisement
Helikopter oborili pripadnici tzv. Vojske Srpske Krajine
Postoje razne špekulacije o obaranju helikoptera 1995. godine i ubistvu ratnog ministra vanjskih poslova BiH. Zračni most između Zagreba i Ćoralića kod Cazina trajao je od juna 1994. do augusta 1995. godine, tokom kojeg je izvedeno oko 100 letova. Dvije letjelice su oborene – transportni avion u augustu 1994. (sa sedam Ukrajinaca, članova posade) i helikopter 28. maja 1995. godine, kada je poginuo ministar Ljubijankić.
Zanimljiv dokument, potpisan od pukovnika Slobodana Tarbuka, komandanta 39. banijskog korpusa tzv. Srpske vojske Krajine (SVK), otkrile su hrvatske braniteljske udruge. U dokumentu datiranom 31. maja 1995. godine, između ostalog, piše da obaranje helikoptera “treba koristiti kao dokaz da SVK posjeduje sredstva za suprotstavljanje neprijateljskoj avijaciji i dokazivanje odlučnosti u upotrebi tih sredstava”.
Advertisement
Pukovnik Tarbuk također piše da “pritom treba naglašavati sveukupni efekt postignut obaranjem helikoptera”, posebno u kontekstu “agresije HV-a na Zapadnu Slavoniju”, odnoseći se na operaciju “Bljesak” koju je Hrvatska vojska izvela početkom maja 1995. godine.
Zanimljiv je završni dio informacije komandanta 39. banijskog korpusa SVK.
“Pri ovom treba isključiti svaku pomisao da je helikopter oboren zbog osoba u njemu. Bio bi oboren bez obzira na to ko se ili šta se u njemu nalazilo, posebno zbog saznanja da je ovom rutom već duže vrijeme naoružavana muslimanska vojska. Tako ćemo postupati i ubuduće”, stoji udokumentu.
Odlikovani za zločin
Advertisement
Tokom operacije “Oluja” u augustu 1995. godine, pripadnici Hrvatske vojske zaplijenili su snimak koji su 28. maja 1995. godine napravili novinari tadašnje TV Knin. Na snimku se vide ostaci helikoptera, razbacana mrtva tijela putnika i članova posade te lični i službeni dokumenti.
Dana 28. juna 1995. godine na TV Knin prenošena je vojna parada specijalnih snaga SVK na vojnom poligonu Slunj. Parada, održana na pravoslavni blagdan Vidovdan, bila je pokušaj vraćanja morala nakon gubitka Zapadne Slavonije i odgovor na paradu Hrvatske vojske održanu u Zagrebu 30. maja.
Na paradi je general Mile Mrkšić, tadašnji komandant Srpske vojske Krajine i osuđeni ratni zločinac, pročitao imena 14 vojnika i oficira nagrađenih za obaranje neprijateljske letjelice.
Na popisu oficira nekadašnje SVK koji su nagrađeni za rušenje helikoptera u kojem je stradalo svih sedam putnika, nalazi se četrnaest imena.
Advertisement
Sumnja na drugi scenarij
Prvi je pukovnik VRSK Dušan Lončar, kasnije unaprijeđen u čin generalmajora, kojeg hrvatsko pravosuđe odranije sumnjiči da je 1991. naredio odvođenje zarobljenih hrvatskih civila iz mjesta Lovas kod Iloka u minsko polje, kada je stradalo više od 80 osoba (zbog tog je zločina protiv osmorice Lončaru podređenih vojnika podignuta optužnica na Specijalnom sudu u Beogradu).
Potom slijedi pukovnik Miloš Đošan koji je kasnije, također, nagrađen činom generalmajora. Đošen, inače rodom iz BiH, nakon vojnog sloma “Republike Srpske Krajine” vratio se u Srbiju, bio je zapovjednik brigade protuzračne odbrane i izvjesno vrijeme garnizona Vojske Jugoslavije u Đakovici na Kosovu. Penzionisan je koncem decembra 2001.
Pored dvojice tadašnjih pukovnika koji su, po svoj prilici, izdali naredbu za rušenje helikoptera, u toj su vojnoj akciji sudjelovali i major Nebojša Rašuo, kapetan Duško Žarković, stariji vodnici Ranko Dakić i Dalibor Kalapać te vojnici Branko Kleut, Tihomir Mandarić, Predrag Mileusnić, Miloš Mitić, Mladen Šolaja, Tomislav Kotar, Rajko Čošić i Goran Vranjeković. Nagađa se kako barem petorica od 14 nagrađenih zločinaca koji su ubili ministra Ljubijankića, žive u BiH, na području Republike Srpske.
Advertisement
U Tužilaštvu BiH postoji predmet o ovom slučaju, a detalji o tragediji nikada nisu do kraja utvrđeni niti predočeni javnosti.
Supruga Irfana Ljubijankića, Minka, je jednom prilikom govorila kako ona smatra da je helikopter prizemljen – i da je delegacija na čelu s njenim suprugom nakon toga ubijena. Ipak, i 29 godina nakon ubistva Irfana Ljubijankića, za ovaj zločin nikada niko nije odgovorao.
Koliko je Irfan Ljubijankić vjerovao u Bosnu i Hercegovinu najbolje govore upravo njegove riječi.
“Pošto je naš osnovni cilj opstati, mi našem narodu moramo izboriti slobodu, ali ne po svaku cijenu, što znači da cilj ne opravdava sva sredstva. Drugim riječima, to znači da trebamo uvijek misliti na osnovne moralne ljudske i etičke norme, ne vraćati zlo jer mi nismo zli ljudi, ne služiti se njihovim lošim metodama i uvijek imati na umu da sve što činimo to drugi gledaju. Ne možemo se mi danas ponašati kao zločinci, ne samo što mi to nećemo već i zato što nam to nije u genima. Naši preci su nam ostavili u amanet ljudstvo, poštenje i humanost. Tri najviše civilizacijske vrline, u njima je razum i snaga veća nego u maču. Zato ja danas u ovakvom na oko bezizlaznom stanju, u kakvom se momentalno nalazimo, vjerujem u budućnost Bosne i Hercegovine. Upravo zato što veliki dio našeg naroda u svojim genima nosi ove civilizacijske vrline i volju za slobodom”, kazao je jednom prilikom Ljubijankić.
Advertisement
Posthumno je odlikovan Zlatnim ljiljanom, a Kantonalna bolnica u Bihaću nosi ime “Dr. Irfan Ljubijankić”.
Prvi TV-intervju za bh. medije! Bosanac koji je srušio “Liverpool”, Miron Muslić: „San mi je Premijer liga!“ Hadžifejzović Musliću: „Selektor reprezentacije BiH?“ Muslić: „Ne komentarišem reprezentaciju. Ja sam samo vjerni navijač. Tužan sam, kao i svaki drugi navijač, kada reprezentacija BiH loše igra!“
Hadžifejzović Musliću: „Nakon pobjede ‘Liverpoola’, ima li poziva?“ Muslić: „Medijski eho je bio svugdje. Svjestan sam da sa tom pobjedom medijski svijet se okrenuo ka meni. No, ja sam smiren i znam šta mi je prioritet!“
Gost večerašnjeg „Centralnog dnevnika sa Senadom Hadžifejzovićem” bio je Miron Muslić, trener “Plymoutha”, Bosanac koji je srušio Liverpool.
Hadžifejzović Musliću: „Kako je kad mlatneš ‘Liverpool’?“
Muslić: „Osjećaj je fantastičan. Mislim da smo napravili jedno ogromno iznenađenje. Važno je imati perfektan dan. Mi smo imali naš dan i napravili čudo. Imam priliku da se u Engleskoj dokažem i pokažem. Sad smo uspjeli da se popnemo za dvije pozicije. Imam još dvanaest utakmica do kraja. Ima tu još čuda koja se trebaju desiti. U sljedeću subotu već imamo utakmicu. Izazov ne može biti veći jer je ovo posljednja šansa da ‘Manchester’ osvoji. To je utakmica gdje mi možemo sve da pobijedimo i nemamo skoro ništa da izgubimo. Radujemo se utakmici. Nikola je odličan karakter. Takvog sam čekao. On je jednostavno borac, profesionalac koji je spreman da se da za svaki trening i svaku utakmicu. Sretan sam da je takav momak s nama!“
CIJELO GOSTOVANJE POGLEDAJTE U VIDEOPRILOGU FACE TV.
Predsjednik Regionalnog odbora SDA Bosanska Krajina – Prijedor Edin Šupuković i odbornik u Skupštini opštine Bosanska Dubica (SDA) Jasmin Spahić boravili su u posjeti premijeru Unsko-sanskog kantona Nijazu Hušiću s kojim su razgovarali o životu bošnjačkih povratnika u bh. entitet RS.
Tokom sastanka bilo je govora o budućoj saradnji, realizaciji projekata te podršci održivom povratku Bošnjaka u dijelu Bosanske krajine koji se nalazi u entitetu Republika Srpska.
Premijer Hušić istakao je da Vlada Unsko-sanskog kantona podržava sve inicijative koje će doprinijeti razvoju i opstanku Bošnjaka u ovom dijelu Bosne i Hercegovine, piše Raport.
Advertisement
Sastanak je ocijenjen kao konstruktivan, uz obostranu spremnost za dalju saradnju na jačanju povratničkih zajednica i unapređenju infrastrukture u područjima gdje žive Bošnjaci u manjem bh. entitetu.
Spomenik narodnom heroju Muji Hrnjici (Mustafa Turcalović, op. a.) koji već 30 godina propada u staroj tvorničkoj hali na periferiji grada u Velikoj Kladuši, napokon će dočekati bolje dane.
Kako je za Faktor potvrdio kipar i autor ovog spomenika Zlatko Dizdarević, kantonalna vlada, odnosno Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Unsko-sanskog kantona, i Općina Velika Kladuša dat će potrebna sredstva za njegov spas.
Uložit će u restauraciju i konzervaciju, ali mislim da će ipak glavni posao odraditi Općina Velika Kladuša jer je prije izbora načelnik Boris Horvat obećao i uvrstio u program njegovog četverogodišnjeg mandata da se završi spomenik Muje Hrnjice, kao i Centar za kulturu, odnosno da se završi zgrada. U njegovom programu što se tiče kulture posebna briga i pažnja bit će usmjerena na zaštitu spomenika Muje Hrnjice, kojeg će, kako je davno bilo planirano, premjestiti na lokalitet Starog grada. Radove sigurno nećemo početi dok ne dođu topliji dani, jer sada je jako hladno – kazao je Dizdarević.
Pojašnjava da će se na lokalitetu Starog grada izgraditi posebna prostorija za Muju.
– To će raditi firma Miral. Napravit će se prostor 10x12x15 metara koji će se obložiti staklom, ili plesiglasom da se postavi Mujo Hrnjica i da bude dostupan ljudima. Jako puno turista dolazi, kako naših ljudi iz dijaspore, tako i iz susjednih zemalja.
Za koji vremenski period će se on odliti u bronzu je velika stavka. Imam prijedlog da prenesem autorsko pravo i sva ostala prava na općinu i da oni kao vlasnici Muje Hrnjice to onda rješavaju, da ja ne budem vlasnik, jer šta god pokušam, nalazim na razna nerazumijevanja, zidove preko kojih više ne mogu ići – iskreno govori Dizdarević.
A upravo zbog spomenika Muji Hrnjici završio je na sudu. Općinski sud u Velikoj Kladuši donio je presudu da se spomenik ukloni iz prostorija koje su pripale Javnom preduzeću Vodovod i kanalizacija (ViK), ali nova vlast je, na sreću, tu odluku stopirala.
– Sadašnja vlast i načelnik općine su to stopirali jer ja moram završiti prvo taj stručni kiparski dio, a onda će se Mujo preseliti na Stari grad i mislim da će se postepeno lijevati kako imamo novaca. On se više neće morati rezati i mislim da će biti dobar mamac za turiste – tvrdi Dizdarević.
Spomenik Muji tri decenije živio je sudbinu Bosne preko koje su se slamala razna koplja, ali na kraju, baš kao i u narodnoj priči, izlazi kao pobjednik.
– Glavni krivci za stanje Muje Hrnjice su Kladuščani. Za ovih 30 godina promijenilo se jako puno načelnika, trebali su podnijeti teret. Ako Mujo ostaje ovdje, onda su Kladuščani trebali zasukati rukave, pomesti ispred svoje avlije. Za mene je poražavajuće da u posljednjih 30 godina nijedan načelnik nije dao ni jednu KM za restauraciju i konzervaciju Muje, a puna su im usta njega. Sada su se stvari promijenile. Imam obećanje od načelnika Horvata – govori Dizdarević.
Poručuje da će biti najsretniji kada se sve završi jer on više nema snage za borbu.
Podsjetimo, Mujo Hrnjica se istakao u odbrani Krajine u mnogim ratovima na tom području u 17. stoljeću. O njemu su ispjevane pjesme i ispričane brojne legende. Jedna od narodnih predaja Muju Hrnjicu i njegovog brata Halila dovodi u vezu sa gorskom vilom, koja je prvog zadojila svojim mlijekom, a drugog rosom pored rijeke Kladušnice. Mujo je od toga zadobio veliku snagu i junaštvo, a njegov brat Halil ljepotu. Ono što je Herkules bio za antički svijet, to je Mujo Hrnjica predstavljao Krajišnicima.
Na sjednici Nezavisnog odbora , koja je održana danas, usvojen je Izvještaj o radu Uprave policije MUP-a USK za 2024.godin, kao i Izvještaj o radu za januar ove godine. Članovi odbora usvojili su i Informaciju o stanju sigurnosti na području USK za period januar-decembar prošle godine.
– Prošlu godinu obilježila su dva slučaja koja su uznemirila javnost, a radilo se o trostrukom ubistvu u Sanskom Mostu i napadu na Policijsku stanicu u Bosanskoj Krupi.
Formirano radno tijelo za analizu poslovanja JKP Komrad
Na sjednici Gradskog vijeća Bihaća, održanoj nakon duge i napete rasprave, donesena je odluka kojom se odobrava novi cjenovnik usluga odvoza i zbrinjavanja komunalnog otpada.
Prema novim odredbama, građani će sada plaćati 17,55 KM umjesto dosadašnjih 11,95 KM, što predstavlja povećanje od 47%. Odluku su podržali vijećnici vladajuće koalicije, njih 17, dok su protiv glasali predstavnici SDA, NES-a i Možemo bolje. Prije samog glasanja, uslijedila je kratka pauza radi dodatnih konsultacija i usaglašavanja stavova unutar vijećničkih klubova.
Nakon pauze, Vildana Zulić, pomoćnica gradonačelnika za resor razvoja i komunalnih djelatnosti, obavijestila je prisutne da je usvojen zajednički prijedlog svih vijećničkih klubova o osnivanju radnog tijela.
Advertisement
Glavni zadatak ovog tijela biće temeljita analiza poslovanja JKP Komrad, uključujući finansijske tokove, strukturu prihoda i rashoda, kao i način raspodjele plata zaposlenika. Također, posebna pažnja biće posvećena broju zaposlenih, mjerama štednje, mogućnostima povećanja prihoda, te transparentnosti u prikazivanju finansijskih rezultata.
Osim toga, analizirat će se način upravljanja komunalnim otpadom, usporedba cijena sličnih usluga u Unsko-sanskom kantonu i Federaciji BiH, te kako ove promjene utiču na životni standard građana. Konačno, radno tijelo će predložiti novu metodologiju obračuna komunalnih naknada koja bi trebala biti pravednija i transparentnija.
Izvještaj i preporuke ovog tijela očekuju se u narednom periodu, a moguće je da će njihove zaključke Gradsko vijeće uzeti u obzir pri donošenju novih odluka o upravljanju komunalnim uslugama.
U Bosanskom Petrovcu danas je, nakon višemjesečne političke blokade, formirano Općinsko vijeće.
Na drugom nastavku konstituirajuće sjednice, vijećnici političke platforme “Za bolji Bosanski Petrovac” i Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) postigli su dogovor i uspjeli osigurati potrebnu većinu za formiranje tog zakonodavnog tijela.
Od ukupno 17 vijećnika, sjednici je prisustvovalo 16, a devet ih je podržalo formiranje vlasti. Za predsjedavajućeg Općinskog vijeća izabran je Nemanja Davidović (SNSD), a za dopredsjedavajućeg Muhamed Dračić iz platforme “Za bolji Bosanski Petrovac”.
Ovim potezom trebali bi biti odblokirani ključni procesi za funkcionisanje Općine, uključujući usvajanje budžeta i drugih važnih dokumenata neophodnih za rad lokalne uprave.
Višemjesečni pokušaji Stranke demokratske akcije (SDA) da kroz pregovore formira većinu nisu dali rezultate, što je dovelo do političke neizvjesnosti u toj općini Unsko-sanskog kantona.
