BiH
Ko je zapravo Dario Kordić: Jedna stavka iz njegove biografije se rijetko pominje (VIDEO)
Veliku pažnju javnosti u Bosni i Hercegovini izazvao je snimak ratnog zločinca Darija Kordića koji se pojavio prije nekoliko dana u kojem govori kako bi “sve ponovio”. Kordić, koji je između ostalog osuđen za strašni zločin u Ahmićima je od samog početka bio u vrhu političkog vodstva bosanskih Hrvata.
Dario Kordić je rođen 14. decembra 1960. godine u Sarajevu, njegov otac Pero je bio doktor veterinarske medicine, a suprugu Roziku je upoznao na studiju u Sarajevu. Upravo je Pero utjecao na budući politički angažman Darija Kordića. Pero Kordić je bio jedan od 47 istomišljenika Franje Tuđmana kada je 17. juna 1989. u Zagrebu osnovana Hrvatska Demokratska Zajednica Hrvatske.Prije svog političkog angažmana Dario Kordić je završio studij Političkih nauka na Univerzitetu u Sarajevu 1983. godine. Radio je kao novinar, a od 1985. godine bio je uposlen u firmi “Vatrostalna” u Busovači.
Svojevrsnu “mini” popularnost je stekao u julu 1980. godine kada je u tadašnjem kvizu “Poziv na putovanje” TV Sarajevo uvjerljivo pobijedio osvojivši više bodova nego tri ostala takmičara ukupno.
Pero i Dario Kordić su bili jedni od utemeljitelja HDZ-a Bosne i Hercegovine 1990 godine. Dana 26. augusta 1991. HDZ BiH je uveo vanredno stanje i saopćio da će se općinski odbori stranke povezati jedni s drugima u jedinstveni sistem odbrane. Kordić je postao predsjednik stranke u Busovači, predsjednik regionalne travničke zajednice, a nakon osnivanje Hrvatske zajednice Herceg-Bosne 18. novembra 1991. godine postaje njen potpredsjednik.
Kada je počela agresija na BiH Kordić je u početku koordinisao zajedno sa organima legalne vlasti R BiH, te jedinicama TO BiH i kasnije Armije BiH, no od samog početka bilo je jasno da Kordić pripada političkoj struji unutar hrvatskog naroda koja nije bila za otvorenu saradnju s Armijom BiH. Učestvovao je u nekoliko propalih mirovnih pregovora 1992. godina gdje je isticao da je hrvatska strana jedna od tri sukobljene strane u BiH, odbijajući stati “pod jednu zastavu”.
Iako su sukobi između HVO i Armije BiH počeli još u oktobru 1992. godine kada su hrvatske snage zauzele Prozor, do “totalnog” sukoba nije došlo do aprila 1993. godine. Ipak nešto ranije u februaru 1993. godine Dario Kordić je javno na TV Vitez zaprijetio Bošnjacima.
“Nemojte se igrati s time! Budete li išli na neku od drugih općina, može se desiti ne samo da ne bude države Bosne i Hercegovine, nego da ne bude ni muslimanskog naroda”, kazao je Kordić te 1993. godine.
Svoju prijetnju je pokušao realizovati 16. aprila 1993. godine kada su jedinice HVO u selu Ahmići počinile jedan od najgorih zločina na teritoriju bivše Jugoslavije. Kompletno selo Ahmići je uništeno, ubijeno je 116 civila od kojih su 11 bila djeca.
Uslijedio je talas prinudnih iseljenja, ubistava i silovanja. Bošnjaci su bježali iz Viteza uputivši se ka Travniku ili Zenici, tvrdeći da su im hrvatski vojnici dali tri sata da napuste grad ili da budu ubijeni.
Cilj tadašnjeg hrvatskog vodstva u BiH, u čijem vrhu je bio upravo Dario Kordić, je bilo zaokružiti teritorij, odnosno povezati područje od Gornjeg Vakufa do Viteza. No do ostvarenja tih planova nije došlo, uz posredovanje SAD 1994. godine je potpisan Washingtonski sporazum kojim je okončan Hrvatsko-Bošnjački sukob. Iako je došlo do velikih rezova unutar vojnog i političkog vrha bosanskih Hrvata, prije svega smjenom Mate Bobana sa pozicije predsjednika Herceg Bosne, Kordić je zadržao svoju poziciju.
Jedna stavka iz njegove biografije koja je manje poznata tiče se njegovog političkog “unaprjeđenja” kada je 9. juna 1994. godine imenovan za predsjednika HDZ-a BiH. Na poziciji predsjednika najveće hrvatske stranke u BiH ostao je sve do 2. decembra 1995. godine.
Nešto ranije 10. novembra 1995. godine tadašnji tužitelj Haškog tribunala je protiv Kordića i njegovih saradnika podigao optužnicu zbog teškog kršenja međunarodnog prava, odnosno zločina počinjenih nad bošnjačkim stanovništvom u gradovima, selima i zaseocima Lašvanske doline.
Kordić se predao 6. oktobra 1997. godine, kada se izjasnio da “nije kriv”. Suđenje je počelo u martu 1999. godine, a krajem februrara 2001. godine Haški sud je proglasio Kordića krivim i pravomoćno ga osudio na 25 godina zatvora. Kordićeva je presuda bila pravna podloga za sljedeću optužnicu, hercegbosanskoj šestorci (Prlić, Stojić, Praljak, Petković, Ćorić i Pušić), za udruženi zločinački pothvat pod vodstvom Franje Tuđmana s ciljem pripajanja Herceg-Bosne, Hrvatskoj.
Vrh HDZ-a BiH na dočeku Kordića u Busovači
Nakon što je odslužio dvije trećine svoje kazne, Dario Kordić je pušten iz zatvora, te je 6. juna 2014. stigao u Zagreb. Nekoliko dana nakon toga HDZ BiH, predvođen Draganom Čovićem je svom bivšem predsjedniku spremio svečan doček u Busovači.
Nakon povratka iz zatvora uspio je i magistrirati teologiju u Zagrebu 2020. godine, a u fokus javnosti je ponovo stigao prije nekoliko dana kada se pojavio snimak na kojem govori kako bi sve ponovio.
“Pitao me u tišini, je li vrijedilo zatvora, rata. Ja sam mu rekao sve bih ponovio, ni sekunde ne bih zamijenio, svaka je sekunda vrijedila”, kazao je Kordić.
klix
BiH
Vojin Mijatović: Od 1. januara nijedan poslodavac u FBiH neće moći isplatiti manje od 1.200 KM
Zamjenik premijera Federacije BiH i federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta Vojin Mijatović izjavio je danas da od 1. januara naredne godine nijedan poslodavac u Federaciji BiH neće moći isplatiti primanja manja od 1.200 KM.
“Ono što je tačno je da od 1. januara naredne godine minimalna plaća neće biti 1.000 KM ali nijedan poslodavac u FBiH neće moći da isplati ispod 1.200 KM. Ne samo da smo ispunili tu famoznu 1.000 KM, nakon stupanja na snagu uredbe, nadamo se do kraja ove godine, neće moći dobiti ispod 1.200 KM – tvrdi Mijatović.
Mijatović je naveo da će, nakon usvajanja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dohotku FBiH u Parlamentu, Vlada na prvoj narednoj sjednici usvojiti Uredbu o obaveznim mjesečnim primanjima radnika u FBiH kojom će to biti regulisano.
Dodao je da su procjene pokazale da se na crnom tržištu u FBiH gube milijarde KM i da će stupanje na snagu Zakona o fiskalizaciji finansijskih transakcija u Federaciji BiH polovinom 2025. značiti kraj za one poslodavce koji ne izdaju fiskalne račune.
Mijatović je istakao da će to značiti dodatne prihode za Federaciju BiH koji bi trebali nadoknaditi pad zbog smanjenja doprinosa ali i stvoriti rezervu za razvojnu komponentu budžeta.
Pojasnio je da se ova Vlada FBiH zadužuje u skladu sa prihodovnom stranom okvira budžeta za ovu godinu, a da je trogodišnji plan zaduženja po kojem sad rade usvojila Vlada koju je vodio Fadil Novalić.
Kraljević: Zakon o fiskalizaciji transakcija u cilju suzbijanja utaje poreza
Dopremijer Federacije BiH i federalni ministar financija Toni Kraljević kazao je danas nakon sjednice Vlade Federacije Bosne i Hercegovine da utvrđeni Nacrt Zakona o fiskalizaciji transakcija ima za cilj suzbijanje utaje poreza, maksimalno minimiziranje tog neformalnog tržišta, kao i suzbijanje nelojalne konkurencije.
– Ako vi fiskalizirate, vaš komšija se bavi istim biznisom i ne fiskalizira, može biti cjenovno povoljniji u odnosu na vas, što znači nelojalna konkurencija – pojasnio je.
Kraljević je govorio i o edukativnoj komponenti, definiranju i animiranju potrošača i podizanju svijesti, te o važnosti preuzimanja računa, a isto tako i o unaprjeđenju postupaka samog poreznog nadzora.
Napomenuo je da će implementacija tog zakona omogućiti elektronsko evidentiranje podataka, što znači i da donosi novost koja se zove Centralna platforma za fiskalizaciju.
Dodao je da njome upravlja Porezna uprava FBiH, koja je kolektor i posrednik svih podataka koje dolaze iz elektronskih fiskalnih sistema, što maksimizira i nadzor i kontrolu te sprječava poreznu utaju.
– Naravno, krajnji cilj je poboljšanje naplate javnih prihoda, odnosno punjenje prihodovne strane budžeta, ali i discipliniranje cijelog tog sistema – kazao je.
Osvrnuo se i na dopune Zakona porezna na dohodak, kojim s omogućava izuzeće dijela prihoda od poreznog opterećenja, kako bi se dala mogućnost poslodavcima da svoje zaposlenike mogu honorirati kroz dio bez porezne presije.
– Taj zakon je temporalnog karaktera, nadam se da će to biti od 1. januara do 31. decembra 2025. godine. Temporalnost ovog zakona jasno upućuje na opredijeljenost Vlade FBiH na kompletiranje onoga što nazivamo porezna reforma, a što smo danas krenuli sa online fiskalizacijom – objasnio je Kraljević.
“Penzioneri neće biti taoci usvajanja budžeta”
Na kraju je još dodao da penzioneri neće biti taoci usvajanja budžeta te da je iz ušteda kreirana akumulacija iz koje će biti isplaćena jednokratna pomoć za penzionere.
Postojeći sistem fiskalizacije baziran na Zakonu o fiskalnim sistema iz 2009. godine, koji se implementira od 2010. do 2011. godine.
– I kada se okrenemo unazad 15 godina, možete zamisliti koliko je, u tehničko-tehnološkom smislu, evoluiranju, razvoju informacijskih tehnologija i digitalnom poslovanju, postojeći pravni okvir postao tijesan i kompatibilan sa svim tim tehnološkim iskoracima – kazao je ministar Kraljević te dodao da je aktuelna Vlada FBiH fiskalnu reformu nametnula kao prioritet.
Dodao je da ovo danas ne bi mogli nazvati set fiskalnih zakona, s obzirom da je fiskalna reforma najsloženija reforma u svakoj državi, te da je to proces, a da svaki proces ima svoje etape.
– Ovo je prva faza u tom procesu – zaključio je ministar finansija FBiH Toni Kraljević.
BiH
Kraj sušnog perioda: Dijelove BiH će pogoditi obilnije padavine, stiže i zatopljenje
U Bosni i Hercegovini danas će biti oblačno i hladno, a na jugu pretežno sunčano i toplije. Poslije podne se očekuje naoblačenje koje će uvečer donijeti slabu kišu.
U noći na četvrtak padavine će jačati na jugu i jugoistoku, kiša se očekuje u nižim predjelima, a snijeg u brdsko-planinskim.
Puhat će slab do umjeren vjetar, sjeverni i sjeveroistočni.
Jutarnja temperatura vazduha iznosit će od minus dva do četiri, na jugu do šest, u višim predjelima od minus pet, a najviša dnevna od pet do 11, na jugu do 16, u višim predjelima od dva stepena.
BHmeteo: od vikenda toplije
Kako javlja BHmeteo, danas slično vrijeme kao i jučer, a u četvrtak i petak premještanjem još jedne visinske ciklone oko naših krajeva uslijedit će porast oblačnosti u cijeloj zemlji uz koji će samo rijetko biti slabijih padavina.
U nizinama kiša, a u višim krajevima malo snijega. Bez veće promjene u temperaturi, ostaje hladno u većem dijelu zemlje uz ispodprosječne temperature. Jače i lokalno obilnije padavine će se zadržati južnije od naše zemlje tih dana.
Hladniji period koji nas prati skoro od početka novembra će se završiti u subotu 16. novembra. Od subote strujanja okreću na jugozapadna donoseći više sunčanog vremena i osjetnije zatopljenje.
Od nedjelje i početkom sljedeće sedmice dnevne temperature će u mnogim mjestima biti između 15 i 20 stepeni.
Početkom sljedeće sedmice jačanje južnog vjetra i ulazak u nestabilan period koji će najviše padavina donositi Hercegovini i jugozapadu Bosne. Tako će se prekinuti ovaj izrazito sušan period koji u mnogim mjestima traje već više od mjesec dana.
Prognoza FHMZ-a za naredne dane
U četvrtak pretežno oblačno vrijeme. Prije podne u Hercegovini slaba kiša, a na istoku i jugoistoku Bosne slab snijeg ili susnježica. Vjetar slab sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od -3 do 4, na jugu do 8, a dnevna od 2 do 8, na jugu do 14 °C.
U petak pretežno oblačno vrijeme. Poslije podne kiša u Hercegovini, a tokom noći u većini područja. Vjetar slab istočni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od -3 do 3, na jugu do 8, a dnevna od 2 do 8, na jugu do 14 °C.
U subotu pretežno oblačno vrijeme. U prvom dijelu dana kiša u većem dijelu zemlje, a na planinama snijeg. Poslije podne slaba kiša u Hercegovini, na istoku i jugoistoku Bosne. Vjetar slab u Hercegovini i na jugozapadu Bosne jugozapadni, a u ostatku zemlje sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od 0 do 6, na jugu do 8, a dnevna od 4 do 10, na jugu do 12 °C.
BiH
Penzioneri koji imaju zagarantovanu penziju dobit će po 50 KM, oni sa penzijom preko 1.000 KM neće dobiti ništa
Vlada Federacije BiH donijela je uredbu kojom će penzioneri u FBiH dobiti jednokratnu pomoć od 50 KM i 100 KM, zavisno od visine penzije. Penzioneri koji imaju penzije preko 1.000 KM neće dobiti pomoć.
U Federaciji BiH je 451.000 penzionera od kojihnajviše onih sa najnižom penzijom koja iznosi 573 KM. Penzioneri koji primaju penzije u visini do 685 KM, a što predstavlja zajamčenu penziju primit će jednokratnu pomoć u iznosu od 100 KM. Penzioneri koji imaju primanja između 680 i 1.000 KM dobit će 50 KM.
Iznos je daleko od obećanog, a dio penzionera će biti u potpunosti zaobiđen u smislu dodjele jednokratne pomoći.
Federalni ministar rada i socijalne politike FBiH Adnan Delić ranije je kazao da će se visina jednokratne pomoći kretati između 100 do 200 KM. On je kazao da će penzioneri koji primaju penziju u visini do 1.000 KM trebali dobiti do 200 KM, a oni sa primanjima preko tog iznosa 100 KM jednokratne pomoći, piše Istraga.
To je bio i zahtjev Savez penzionera da se penzionerima koji imaju penzije do 1.000 KM isplati 200 KM, a onima iznad po 100 KM.
Sredstva će se osigurati iz Budžeta FBiH za 2024. godinu.
-
Cazinprije 3 dana
Odlični rezultati za TKD BOSNA Cazin u Bugarskoj
-
Svijet / Zanimljivostiprije 5 dana
Zabavni načini da djeci odagnate dosadu
-
Svijet / Zanimljivostiprije 4 dana
5 navika za zdraviji um i život
-
Religijaprije 5 dana
Ljubav prema majci je ibadet, a ljubav prema ženi je sreća
-
Cazinprije 4 dana
Najava tribine – Kako ostvariti uspjeh u životu: Muhammedov alejhi selam primjer
-
Svijet / Zanimljivostiprije 2 dana
O stavu roditelja ovisi hoće li dijete imati radne navike
-
Religijaprije 10 sati
Bol i patnja nas uče da budemo zahvalni kad smo dobro