Connect with us

BiH

Ko je zapravo Dario Kordić: Jedna stavka iz njegove biografije se rijetko pominje (VIDEO)

Published

on

Veliku pažnju javnosti u Bosni i Hercegovini izazvao je snimak ratnog zločinca Darija Kordića koji se pojavio prije nekoliko dana u kojem govori kako bi “sve ponovio”. Kordić, koji je između ostalog osuđen za strašni zločin u Ahmićima je od samog početka bio u vrhu političkog vodstva bosanskih Hrvata.

Dario Kordić je rođen 14. decembra 1960. godine u Sarajevu, njegov otac Pero je bio doktor veterinarske medicine, a suprugu Roziku je upoznao na studiju u Sarajevu. Upravo je Pero utjecao na budući politički angažman Darija Kordića. Pero Kordić je bio jedan od 47 istomišljenika Franje Tuđmana kada je 17. juna 1989. u Zagrebu osnovana Hrvatska Demokratska Zajednica Hrvatske.Prije svog političkog angažmana Dario Kordić je završio studij Političkih nauka na Univerzitetu u Sarajevu 1983. godine. Radio je kao novinar, a od 1985. godine bio je uposlen u firmi “Vatrostalna” u Busovači.

Svojevrsnu “mini” popularnost je stekao u julu 1980. godine kada je u tadašnjem kvizu “Poziv na putovanje” TV Sarajevo uvjerljivo pobijedio osvojivši više bodova nego tri ostala takmičara ukupno.

Pero i Dario Kordić su bili jedni od utemeljitelja HDZ-a Bosne i Hercegovine 1990 godine. Dana 26. augusta 1991. HDZ BiH je uveo vanredno stanje i saopćio da će se općinski odbori stranke povezati jedni s drugima u jedinstveni sistem odbrane. Kordić je postao predsjednik stranke u Busovači, predsjednik regionalne travničke zajednice, a nakon osnivanje Hrvatske zajednice Herceg-Bosne 18. novembra 1991. godine postaje njen potpredsjednik.

Kada je počela agresija na BiH Kordić je u početku koordinisao zajedno sa organima legalne vlasti R BiH, te jedinicama TO BiH i kasnije Armije BiH, no od samog početka bilo je jasno da Kordić pripada političkoj struji unutar hrvatskog naroda koja nije bila za otvorenu saradnju s Armijom BiH. Učestvovao je u nekoliko propalih mirovnih pregovora 1992. godina gdje je isticao da je hrvatska strana jedna od tri sukobljene strane u BiH, odbijajući stati “pod jednu zastavu”.

Iako su sukobi između HVO i Armije BiH počeli još u oktobru 1992. godine kada su hrvatske snage zauzele Prozor, do “totalnog” sukoba nije došlo do aprila 1993. godine. Ipak nešto ranije u februaru 1993. godine Dario Kordić je javno na TV Vitez zaprijetio Bošnjacima.

“Nemojte se igrati s time! Budete li išli na neku od drugih općina, može se desiti ne samo da ne bude države Bosne i Hercegovine, nego da ne bude ni muslimanskog naroda”, kazao je Kordić te 1993. godine.

Svoju prijetnju je pokušao realizovati 16. aprila 1993. godine kada su jedinice HVO u selu Ahmići počinile jedan od najgorih zločina na teritoriju bivše Jugoslavije. Kompletno selo Ahmići je uništeno, ubijeno je 116 civila od kojih su 11 bila djeca.

Uslijedio je talas prinudnih iseljenja, ubistava i silovanja. Bošnjaci su bježali iz Viteza uputivši se ka Travniku ili Zenici, tvrdeći da su im hrvatski vojnici dali tri sata da napuste grad ili da budu ubijeni.

Cilj tadašnjeg hrvatskog vodstva u BiH, u čijem vrhu je bio upravo Dario Kordić, je bilo zaokružiti teritorij, odnosno povezati područje od Gornjeg Vakufa do Viteza. No do ostvarenja tih planova nije došlo, uz posredovanje SAD 1994. godine je potpisan Washingtonski sporazum kojim je okončan Hrvatsko-Bošnjački sukob. Iako je došlo do velikih rezova unutar vojnog i političkog vrha bosanskih Hrvata, prije svega smjenom Mate Bobana sa pozicije predsjednika Herceg Bosne, Kordić je zadržao svoju poziciju.

Jedna stavka iz njegove biografije koja je manje poznata tiče se njegovog političkog “unaprjeđenja” kada je 9. juna 1994. godine imenovan za predsjednika HDZ-a BiH. Na poziciji predsjednika najveće hrvatske stranke u BiH ostao je sve do 2. decembra 1995. godine.

Nešto ranije 10. novembra 1995. godine tadašnji tužitelj Haškog tribunala je protiv Kordića i njegovih saradnika podigao optužnicu zbog teškog kršenja međunarodnog prava, odnosno zločina počinjenih nad bošnjačkim stanovništvom u gradovima, selima i zaseocima Lašvanske doline.

Kordić se predao 6. oktobra 1997. godine, kada se izjasnio da “nije kriv”. Suđenje je počelo u martu 1999. godine, a krajem februrara 2001. godine Haški sud je proglasio Kordića krivim i pravomoćno ga osudio na 25 godina zatvora. Kordićeva je presuda bila pravna podloga za sljedeću optužnicu, hercegbosanskoj šestorci (Prlić, Stojić, Praljak, Petković, Ćorić i Pušić), za udruženi zločinački pothvat pod vodstvom Franje Tuđmana s ciljem pripajanja Herceg-Bosne, Hrvatskoj.

Vrh HDZ-a BiH na dočeku Kordića u Busovači

Nakon što je odslužio dvije trećine svoje kazne, Dario Kordić je pušten iz zatvora, te je 6. juna 2014. stigao u Zagreb. Nekoliko dana nakon toga HDZ BiH, predvođen Draganom Čovićem je svom bivšem predsjedniku spremio svečan doček u Busovači.

Nakon povratka iz zatvora uspio je i magistrirati teologiju u Zagrebu 2020. godine, a u fokus javnosti je ponovo stigao prije nekoliko dana kada se pojavio snimak na kojem govori kako bi sve ponovio.

“Pitao me u tišini, je li vrijedilo zatvora, rata. Ja sam mu rekao sve bih ponovio, ni sekunde ne bih zamijenio, svaka je sekunda vrijedila”, kazao je Kordić.

klix

BiH

Dodik: “Sve što je urađeno na evropskom putu, urađeno je zahvaljujući RS-u!”

Published

on

By

Predsjednik SNSD Milorad Dodik rekao je da će danas poslije dužeg vremena s partnerima iz Federacije BiH razgovarati o funkcioniranju vlasti i međusobnim odnosima, te da će se ponovo dogovarati o dogovorenim, ali nerealizovanim pitanjima zbog straha, nesigurnosti i odsustva želje partnera iz FBiH.

Dodik je pozvao partnere da sprovedu već dogovoreno ako žele da budu od koristi za sva tri naroda i oba entiteta.

“Ponovo ćemo se dogovarati o pitanjima koja smo već dogovorili i potpisali kao Principe za formiranje Savjeta ministara. Ponovo ćemo se dogovarati o pitanjima koja smo opet dogovorili, prvo na sastanku u Laktašima, a potom na sastanku u Sarajevu”, istakao je Dodik, prenosi portal Srpskainfo.

On je naveo da je čitao najave da treba da dogovore plan rasta, odnosno tri preostale stavke, ali niko ne govori da je Federacija kroz četiri kantona odbila svih 120 tačaka.

“Šta ćemo s tim? Čitam da nam je zbog toga na čekanju 70 miliona evra, ali niko ne govori da nam je zbog opstrukcije Federacije na čekanju i da propada naših 700 miliona KM”, naglasio je Dodik na društvenoj mreži “X”.

On je rekao da je sve što je urađeno na evropskom putu, urađeno zahvaljujući Republici Srpskoj.

“I nije mi problem da pored toga slušam da, kao, ja nešto blokiram, ali od takvih besmislica niko nema koristi. Ako hoćemo da bude koristi za sva tri naroda i oba entiteta, sprovedimo već dogovoreno. Ili možemo unedogled da se dogovaramo”, rekao je Dodik.

Sastanak predstavnika političkih stranaka partnera u vlasti na nivou BiH biće održan danas u Sarajevu. Sastanak je planiran u 15.00 sati u zgradi Parlamentarne skupštine BiH, a konferencija za novinare u 16.30 časova, najavljeno je iz Parlamentarne skupštine BiH.

Nastavi čitati

BiH

Helez poziva OHR da reaguje zbog antiustavnog djelovanja NSRS: Slično je i Hitler pripremio spajanje Austrije Njemačkoj

Published

on

By

Ministar odbrane BiH Zukan Helez oglasio se nakon što je Narodna skupština RS danas usvojila dopune Zakona o upotrebi zastave, grba i himne, kojim se omogućava isticanje simbola stranih država te Zakon o izmjenama zakona o sprovođenju odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, kojima je iz sintagme “nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine” izbrisana Bosna i Hercegovina.

Zakonom o upotrebi zastave, grba i himne omogućuje se da se grb Nemanjića i himna “Bože pravde” mogu koristiti kao zvanična obilježja RS.

Ističe da je usvajanje oba ova zakona antidejtonski i antiustavni čin te da predstavljaju nastavak napada na suverenitet, teritorijalni integritet i cjelovitost Bosne i Hercegovine.

“Na sličan način je Hitler krajem 30-tih godina prošlog vijeka pripremio spajanje Austrije Njemačkoj. Grb Nemanjića i himna Bože pravde su simboli pod kojima su počinjeni najteži ratni zločini uključujući udruženi zločinački poduhvat i genocid nad Bošnjacima.

Naravno da predstavnici vlasti manjeg bh. entiteta RS djeluju u potpunoj koheziji sa režimom Aleksandra Vučića, a zvanična politika Srbije od 90-tih godina i Slobodana Miloševića pa sve do danas je ista. Srbija na sve načine pokušava da se proširi na zapadnu stranu Drine. Prvo su to pokušali otvorenom agresijom 90-tih godina protiv suverene i međunarodno priznate države Bosne i Hercegovine, a sada antiustavnim djelovanjem”, navodi Helez.

Dodaje da je pauza u implementiranju velikosrpske politike bila samo kada su u BiH bili imenovani ‘snažni’ visoki predstavnici koji su koristili Bonska ovlaštenja i kada je iza njih stajala međunarodna zajednica.

“Kako god mnogo je posla za Visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta koji mora poništiti ovaj antidejtonski i anticivilizacijski zakon. Osokoljeni agresijom Rusije na Ukrajinu, predsjednik manjeg bh. entiteta RS Milorad Dodik i vlasti RS su intenzivirali implementaciju velikosrpske politike, odnedavno uobličenu na svesrpskom saboru”, naveo je.

Pozvao je članice NATO-a i EU, naše partnere da posvete više pažnje secesionističkoj politici RS i velikosrpskoj politici režima Aleksandra Vučića.

Građanima manjeg bh. entiteta RS poručuje da se odreknu političara koji provode secesionističku politiku, piše Raport.

“U 30 godina pokušaja mijenjanja granica na Zapadnom Balkanu građani manjeg bh. entiteta RS su samo postali taoci takve promašene politike te najsiromašniji građani u Evropi.

Usvajanjem ovih zakona u Narodnoj skupštini RS vlasti neće konkretno pomoći nijednom građaninu na prostoru ovog entiteta. Ovo je još jedan u nizu promašenih i nepotrebnih poteza vlasti manjeg bh. entiteta RS koji mogu samo narušiti sveukupne odnose u Bosni i Hercegovini.

Bosna i Hercegovina je dovoljno velika za sve nas. Učinimo je državom, članicom EU i NATO-a, u kojoj će svi njeni građani ugodno živjeti od svog rada2, zaključio je ministar Helez.

Nastavi čitati

BiH

Iz opticaja se povlače određene novčanice apoena 10, 20, 50 i 100 KM, provjerite imate li ih

Published

on

By

Centralna banka Bosne i Hercegovine najavila je povlačenje iz opticaja novčanica konvertibilne marke u apoenima od 10, 20, 50 i 100 KM iz perioda 1998–2009. godine.

Ovim novčanicama će se moći plaćati do 31. decembra 2024. godine, dok od 1. januara 2025. prestaju biti zakonsko sredstvo plaćanja i biće podložne isključivo zamjeni, navedeno je na internet stranici Centralne Banke BiH.

Novčanice ovih apoena koje ostaju u opticaju razlikuju se po zaštitnoj mikrooptičkoj niti “Motion™”, koja nije prisutna na starim izdanjima. Na osnovu ovog zaštitnog obilježja lako je razlikovati novčanice koje ostaju važeće od onih koje se povlače iz opticaja.

Cilj ove promjene je povećanje kvaliteta novčanica u opticaju i jačanje zaštite od krivotvorenja. Zamjena povučenih novčanica u 2025. godini obavljaće se u komercijalnim bankama, dok će nakon isteka roka u komercijalnim bankama zamjenu preuzeti Centralna banka BiH, u periodu od deset godina, počevši od 1. januara 2026. godine.

Novčanice apoena od 200 KM ostaju u opticaju i ne podliježu ovom procesu povlačenja.

Klix

Nastavi čitati

Najčitanije