Connect with us

BiH

Komšić: “U pozadini protesta pred OHR-om je otvorena prijetnja Hrvatima kao narodu!”

Published

on

Ivo Komšić, ratni član Predsjedništva Bosne i Hercegovine i bivši gradonačelnik Sarajeva, osvrnuo se na nametanje izmjena Izbornog zakona od strane visokog predstavnika Christiana Schmidta. 

Prenosimo dio Komšićeve kolumne koji se izravno odnosi na demonstracije građana pred zgradom OHR-a: 

Sa strepnjom da bi Christian Schmidt mogao podleći pritiscima i svojim odlukama produbiti postojeće etničke podjele, uvesti izborni prag za izbor delegata u Dom naroda Federacije i tako indirektno omogućiti etničke izborne jedinice, građani su demonstrirali pred OHR-om. 

Političke stranke koje su u tim demonstracijama vidjele priliku za svoju predizbornu kampanju, zloupotrijebile su građansko nezadovoljstvo i pretvorile ga u otkazivanje gostoprimstva OHR-u kao ključnom izvršnom organu Dejtonskog sporazuma. 

Opravdana bojazan građana je preusmjerena protiv međunarodne zajednice i njenih novih nastojanja da se BiH pomakne s mrtve tačke. Njen angažman u BiH je pojačan novom geopolitičkom strategijom formiranom pod pritiskom ruske agresije na Ukrajinu. 

U pozadini tih demonstracija provuklo se nešto što se nije očekivalo, a što se očito više nije moglo ni skrivati – demonstracije nisu bile samo novi obrat prema ulozi OHR-a u BiH nego su najavile i antihrvatsku histeriju. 

Ta histerija se nije završila na zahtjevu da se Hrvati potrpaju u dva vagona i protjeraju iz BiH, što je mogao biti i trenutak nezadovoljstva prema ukupnoj hrvatskoj politici prema BiH, nego je dobila nove suptilnije i jasnije političke okvire. 

Ne radi se više o opravdanom nezadovoljstvu prema politici HDZ-a i hrvatskih zvaničnika iz susjedne države nego o antihrvatskoj histeriji, o otvorenoj prijetnji hrvatskom narodu u cjelini. Sada se već javno nastupa s idejom da Hrvate treba pretvoriti u nacionalnu manjinu i dati im vlast manjine, oni koji se ne slažu predodredili su se za vagone. 

Ove stavove ne zastupaju samo bošnjački nacionalisti nego i politički ideolozi i agitatori tzv. građanskih stranaka. Konačno je postignuto jednoglasje i postalo jasno što je u pozadini zahtjeva da se ukine ustavna odredba o konstitutivnosti naroda. 

Pod plaštom ”građanstva” i izgradnje ”građanske države”, želi se suspendirati ustavno pravo naroda na jednakost i ravnopravnost, želi se institucionalizirati proporcionalnost u sudjelovanju u državnoj vlasti. 

Istovremeno se osporava proporcionalnost na regionalnoj ravni, na nivou kantona kao izbornih jedinica iz kojih se biraju nacionalni predstavnici vlasti. Ta nedosljednost ne smeta ”građanima” i na toj nedosljednosti sručili su lavinu nezadovoljstva na visokog predstavnika jer su u njegovim odlukama deblokade vlasti pronašli ”favoriziranje” jedne političke stranke. 

(Zašto je proširivanje delegata u Domu naroda favoriziranje jedne stranke kada su paritetno proširena sva tri nacionalna kluba?) 

To što je primjena principa proporcionalnosti na državnoj razini dekonstituiranje jednog naroda to im nije problem, po onoj latinskoj: Quod licet iovi, non licet bovi (što je dopušteno bogovima nije volovima). 

Cijela ta antihrvatska kampanja prekriva se Schmidtovim odlukama i histeričnim napadima na njega. Ustvari, Schmidt je samo platforma za antihrvatsku kampanju. Njegovim kritičarima nije problem što je on obavljao široke konsultacije unutar i izvan BiH nego što ih je obavljao s hrvatskim zvaničnicima. 

Ovdje je već utvrđen aksiom: sve što ima suglasnost iz Hrvatske, to je neprijateljsko. Kao da BiH može preskočiti Hrvatsku na svom putu prema EU. Umjesto da se visoki predstavnik uzme kao posrednik u tome jer su nam državni odnosi na najnižoj razini, želi ga se unaprijed isključiti iz toga. 

U javni diskurs su puštene sve moguće nacionalističke floskule, opet zaogrnute patriotizmom i građanskom državom. 

Stranke i ljudi koji godinama vladaju ovom zemljom, posebno Federacijom BiH, optužuju Schmidta: 

Prvo, da je doveo na vlast ”one koji ruše BiH”. Po njihovom mišljenju, on je trebao svoje odluke donijeti prije izbora, a ne poslije jer je ovim ”kašnjenjem” uticao direktno na izborne rezultate. Nepoznata je logika po kojoj neka kasnija odluka može uticati na ono što se već desilo. To je neko novo otkriće u poretku vremena; ili se radi o težem poremećaju svijesti. 

Drugo, Schmidt ima ”diletantski i konkvistadorski pristup BiH”. Po tome, on je došao u BiH kao osvajač i kolonizator samo nije navedeno koje zemlje i kojih institucija. Od agresije na BiH jeste prošlo dosta vremena, ali ne bi trebalo zaboraviti tko ju je izvršio i s kojim ciljevima. Također, od Dejtonskog sporazuma je prošlo dosta vremena, ali on je dostupan, može se pročitati koja je uloga visokog predstavnika. 

Treće, Schmidt ”urušava” građansku BiH. Upravo je on omogućio da se obave građanski izbori jer su svi organi države birani po građanskom principu jedan građanin jedan glas. Svi izabrani imaju građanski legitimitet, od kantona do članova Predsjedništva. Njegove odluke ništa u tom procesu nisu promijenile niti su koga favorizirale. 

Četvrto, odluke Visokog predstavnika ”cementiraju” učešće u vlasti HDZ-a. Po ovome ispada da je Schmidt išao na izbore i izabrao HDZ u vlast, a ne građani od kojih su neki i hrvatski nacionalnosti. Što je to trebao ugraditi visoki predstavnik u svoje odluke? Je li trebao isključiti HDZ iz vlasti, poništiti rezultate izbora? 

Kritičari Schmidta se ne pitaju kako to da postoji tolika homogenizacija Hrvata oko HDZ-a, kako to da Hrvatima nisu privlačne ”građanske stranke”. Zašto nemaju svoje ogranke u hrvatskim i multietničkim sredinama, zašto u njima nisu vodili kampanju, zašto su sve te krajeve prepustili HDZ-u, zašto nemaju prihvatljiv pristup tim glasačima, zašto su im izborne liste uglavnom bošnjačke sa nisko rangiranim Hrvatima? Misle li oni da sve te njihove propuste i nedosljednosti može ispraviti visoki predstavnik? 

Nije Schmidt ”izjednačio” sve Hrvate s HDZ-om, kako govore, nego oni sa svojom pasivnom politikom. Prikrivajući svoju odgovornost napadaju Schmidta da je ”anti-bošnjački rasista”, a antihvatskom propagandom guraju i najveće političke protivnike HDZ-a u njihovo naručje. 

Peto, Schmidta se napada da je uveo prvi geto u Evropi nakon 1945. godine, kao da je on legalizirao Republiku Srpsku u septembru 1995. godine u Ženevi, a ne Alija Izetbegović. Ne želi se vidjeti da je taj geto formiran tada, a da je dodatno utvrđen Mostarskim sporazumom Čovića i Bakira Izetbegovića i njihovim neformalnim neumskim sporazumom o formiranju drugog entiteta na području srednje Bosne. 

Nisu računali da će Bakir izgubiti izbore i da će visoki predstavnik donijeti odluke kojima se deblokira Federacija BiH koju zajedno drže u blokadi četiri godine. Schmidta treba prikovati na stub srama jer je dao do znanja da se ne mogu formirati etničke izborne jedinice, da se mora poštivati ustavna odredba o proporcionalnom predstavljanju naroda iz kanton u nacionalnim institucijama Federacije BiH. 

Visoki predstavnik je najavio daljnje reforme izbornog zakonodavstva u skladu s presudama Evropskog suda za ljudska prava (u predmetima Zornić, Sejdić-Funci i ostali). U tom kontekstu najavio je raditi na pomirenju dvaju principa – etničkog koji favorizira nacionalne stranke i građanskog koji podrazumijeva jednaka prava svih građana. 

Pri tome je napomenuo da njegov mandat nije promjena Dejtonskog sporazuma nego njegovo tumačenje i dosljedno provođenje. Za ove krupne reforme potrebna je pomoć svih političkih aktera u BiH, a isključiva je nadležnost Parlamenta BiH. 

Međutim, te najave nisu bitne, visokog predstavnika treba opozvati prije nego počne djelovati. U to su se upregli svi bošnjački nacionalisti, čak i oni koji to nisu, ali su ugledali neku priliku za sebe. 

BiH

Vojin Mijatović: Od 1. januara nijedan poslodavac u FBiH neće moći isplatiti manje od 1.200 KM

Published

on

By

Zamjenik premijera Federacije BiH i federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta Vojin Mijatović izjavio je danas da od 1. januara naredne godine nijedan poslodavac u Federaciji BiH neće moći isplatiti primanja manja od 1.200 KM.

“Ono što je tačno je da od 1. januara naredne godine minimalna plaća neće biti 1.000 KM ali nijedan poslodavac u FBiH neće moći da isplati ispod 1.200 KM. Ne samo da smo ispunili tu famoznu 1.000 KM, nakon stupanja na snagu uredbe, nadamo se do kraja ove godine, neće moći dobiti ispod 1.200 KM – tvrdi Mijatović.

Mijatović je naveo da će, nakon usvajanja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dohotku FBiH u Parlamentu, Vlada na prvoj narednoj sjednici usvojiti Uredbu o obaveznim mjesečnim primanjima radnika u FBiH kojom će to biti regulisano.

Dodao je da su procjene pokazale da se na crnom tržištu u FBiH gube milijarde KM i da će stupanje na snagu Zakona o fiskalizaciji finansijskih transakcija u Federaciji BiH polovinom 2025. značiti kraj za one poslodavce koji ne izdaju fiskalne račune.

Mijatović je istakao da će to značiti dodatne prihode za Federaciju BiH koji bi trebali nadoknaditi pad zbog smanjenja doprinosa ali i stvoriti rezervu za razvojnu komponentu budžeta.

Pojasnio je da se ova Vlada FBiH zadužuje u skladu sa prihodovnom stranom okvira budžeta za ovu godinu, a da je trogodišnji plan zaduženja po kojem sad rade usvojila Vlada koju je vodio Fadil Novalić.

Kraljević: Zakon o fiskalizaciji transakcija u cilju suzbijanja utaje poreza

Dopremijer Federacije BiH i federalni ministar financija Toni Kraljević kazao je danas nakon sjednice Vlade Federacije Bosne i Hercegovine da utvrđeni Nacrt Zakona o fiskalizaciji transakcija ima za cilj suzbijanje utaje poreza, maksimalno minimiziranje tog neformalnog tržišta, kao i suzbijanje nelojalne konkurencije.

– Ako vi fiskalizirate, vaš komšija se bavi istim biznisom i ne fiskalizira, može biti cjenovno povoljniji u  odnosu na vas, što znači nelojalna konkurencija – pojasnio je.

Kraljević je govorio i o edukativnoj komponenti, definiranju i animiranju potrošača i podizanju svijesti, te o važnosti preuzimanja računa, a isto tako i o unaprjeđenju postupaka  samog poreznog nadzora.

Napomenuo je da će implementacija tog zakona omogućiti elektronsko evidentiranje podataka,  što znači i da donosi novost koja se zove Centralna platforma za fiskalizaciju.

Dodao je da njome upravlja Porezna uprava FBiH,  koja je kolektor i posrednik svih podataka koje dolaze  iz elektronskih fiskalnih sistema, što maksimizira i nadzor i kontrolu te sprječava poreznu utaju.

– Naravno, krajnji cilj je poboljšanje naplate javnih prihoda, odnosno punjenje prihodovne strane  budžeta, ali i discipliniranje cijelog tog sistema – kazao je.

 

Osvrnuo se i na dopune Zakona  porezna na dohodak, kojim s omogućava  izuzeće dijela prihoda od poreznog opterećenja, kako bi se dala mogućnost poslodavcima da svoje zaposlenike mogu honorirati  kroz dio bez porezne presije.

– Taj zakon je temporalnog karaktera, nadam se da će to biti od 1. januara do 31. decembra 2025. godine. Temporalnost ovog zakona jasno upućuje na opredijeljenost Vlade FBiH na kompletiranje onoga što nazivamo porezna reforma, a što smo danas krenuli sa online fiskalizacijom – objasnio je Kraljević.

“Penzioneri neće biti taoci usvajanja budžeta”

Na kraju je još dodao da penzioneri neće biti taoci usvajanja budžeta te da je iz ušteda kreirana akumulacija iz koje će biti isplaćena jednokratna pomoć za penzionere.

Postojeći sistem fiskalizacije baziran na Zakonu o fiskalnim sistema iz 2009. godine, koji se implementira od 2010. do 2011. godine.

–  I kada se okrenemo unazad 15 godina, možete zamisliti koliko je, u tehničko-tehnološkom smislu, evoluiranju, razvoju informacijskih  tehnologija i digitalnom poslovanju, postojeći pravni okvir postao tijesan i kompatibilan sa svim tim tehnološkim iskoracima – kazao je ministar Kraljević te dodao da je aktuelna Vlada FBiH fiskalnu reformu nametnula kao prioritet.

Dodao je da ovo danas ne bi mogli nazvati set fiskalnih zakona, s obzirom da je fiskalna reforma najsloženija reforma u svakoj državi, te da je to proces, a da svaki proces ima svoje etape.

– Ovo je prva faza u tom procesu – zaključio je ministar finansija FBiH Toni Kraljević.

FENA
Nastavi čitati

BiH

Kraj sušnog perioda: Dijelove BiH će pogoditi obilnije padavine, stiže i zatopljenje

Published

on

By

U Bosni i Hercegovini danas će biti oblačno i hladno, a na jugu pretežno sunčano i toplije. Poslije podne se očekuje naoblačenje koje će uvečer donijeti slabu kišu.

U noći na četvrtak padavine će jačati na jugu i jugoistoku, kiša se očekuje u nižim predjelima, a snijeg u brdsko-planinskim.

Puhat će slab do umjeren vjetar, sjeverni i sjeveroistočni.

Jutarnja temperatura vazduha iznosit će od minus dva do četiri, na jugu do šest, u višim predjelima od minus pet, a najviša dnevna od pet do 11, na jugu do 16, u višim predjelima od dva stepena.

BHmeteo: od vikenda toplije

Kako javlja BHmeteo, danas slično vrijeme kao i jučer, a u četvrtak i petak premještanjem još jedne visinske ciklone oko naših krajeva uslijedit će porast oblačnosti u cijeloj zemlji uz koji će samo rijetko biti slabijih padavina.

U nizinama kiša, a u višim krajevima malo snijega. Bez veće promjene u temperaturi, ostaje hladno u većem dijelu zemlje uz ispodprosječne temperature. Jače i lokalno obilnije padavine će se zadržati južnije od naše zemlje tih dana.

Hladniji period koji nas prati skoro od početka novembra će se završiti u subotu 16. novembra. Od subote strujanja okreću na jugozapadna donoseći više sunčanog vremena i osjetnije zatopljenje.

Od nedjelje i početkom sljedeće sedmice dnevne temperature će u mnogim mjestima biti između 15 i 20 stepeni.

Početkom sljedeće sedmice jačanje južnog vjetra i ulazak u nestabilan period koji će najviše padavina donositi Hercegovini i jugozapadu Bosne. Tako će se prekinuti ovaj izrazito sušan period koji u mnogim mjestima traje već više od mjesec dana.

Prognoza FHMZ-a za naredne dane

četvrtak pretežno oblačno vrijeme. Prije podne u Hercegovini slaba kiša, a na istoku i jugoistoku Bosne slab snijeg ili susnježica. Vjetar slab sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od -3 do 4, na jugu do 8, a dnevna od 2 do 8, na jugu do 14 °C.

petak pretežno oblačno vrijeme. Poslije podne kiša u Hercegovini, a tokom noći u većini područja. Vjetar slab istočni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od -3 do 3, na jugu do 8, a dnevna od 2 do 8, na jugu do 14 °C.

subotu pretežno oblačno vrijeme. U prvom dijelu dana kiša u većem dijelu zemlje, a na planinama snijeg. Poslije podne slaba kiša u Hercegovini, na istoku i jugoistoku Bosne. Vjetar slab u Hercegovini i na jugozapadu Bosne jugozapadni, a u ostatku zemlje sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od 0 do 6, na jugu do 8, a dnevna od 4 do 10, na jugu do 12 °C.

Nastavi čitati

BiH

Penzioneri koji imaju zagarantovanu penziju dobit će po 50 KM, oni sa penzijom preko 1.000 KM neće dobiti ništa

Published

on

By

Vlada Federacije BiH donijela je uredbu kojom će penzioneri u FBiH dobiti jednokratnu pomoć od 50 KM i 100 KM, zavisno od visine penzije. Penzioneri koji imaju penzije preko 1.000 KM neće dobiti pomoć.

U Federaciji BiH je 451.000 penzionera od kojihnajviše onih sa najnižom penzijom koja iznosi 573 KM. Penzioneri koji primaju penzije u visini do 685 KM, a što predstavlja zajamčenu penziju primit će jednokratnu pomoć u iznosu od 100 KM. Penzioneri koji imaju primanja između 680 i 1.000 KM dobit će 50 KM.

Iznos je daleko od obećanog, a dio penzionera će biti u potpunosti zaobiđen u smislu dodjele jednokratne pomoći.

Federalni ministar rada i socijalne politike FBiH Adnan Delić ranije je kazao da će se visina jednokratne pomoći kretati između 100 do 200 KM. On je kazao da će penzioneri koji primaju penziju u visini do 1.000 KM trebali dobiti do 200 KM, a oni sa primanjima preko tog iznosa 100 KM jednokratne pomoći, piše Istraga.

To je bio i zahtjev Savez penzionera da se penzionerima koji imaju penzije do 1.000 KM isplati 200 KM, a onima iznad po 100 KM.

Sredstva će se osigurati iz Budžeta FBiH za 2024. godinu.

Nastavi čitati

Najčitanije