BiH
Kovačević: “U Srebrenici nije bio genocid”; državni tužilac: “Kovačević nije imao namjeru da povrijedi tuđa osjećanja”!
Kovačević nije imao namjeru povrijediti ničija osjećanja, obrazložio je tužilac Kasim Halilčević odluku o neprovođenju istrage protiv Radovana Kovačevića
“Jasno i odgovorno tvrdim da se u Srebrenici nije dogodio genocid, da zločin koji se dogodio u Srebrenici ne može da se kvalifikuje kao genocid”.
Ova rečenica, koju je 6. septembra 2021. godine u programu FTV-a izgovorio Dodikov savjetnik Radovan Kovačević, za Tužilaštvo Bosne i Hercegovine ne predstavlja negiranje genocida.
“Obavještavamo Vas da je ovo Tužilaštvo, u smislu odredbi iz člana 216., stav 3. Zakona o krivičnom postupku BiH, donijelo Naredbu o neprovođenju istrage da je Radovan Kovačević, savjetnik člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika i portparol SNSD-a, zbog krivičnog djela Negiranje genocida, iz člana 145 a stav 3 i 7 KZ BiH, jer ne postoji osnov sumnje da je prijavljeno lice počinilo predmetno krivično djelo”, navedeno je u obavijesti koju je Tužilaštvo BiH dostavilo Ibri Bešliji, službeniku Federalne uprave policije koji je u septembru prošle godine podnio krivičnu prijavu protiv Kovačevića zbog negiranja genocida u Srebrenici.
Obavijest i Naredbu o neprovođenju istrage protiv Dodikovog savjetnika, prema portalu Istraga.ba potpisao je tužilac Kasim Halilčević. On u obrazloženju svoje odluke navodi da Radovan Kovačević u konkretnom slučaju nije imao namjeru “da uvrijedi pojedinca ili određenu skupinu ljudi, a da naročito nije imao namjeru da povrijedi ničija osjećanja niti da bilo koga podstakne da učini nekome nešto nažao”.
INZKOV ZAKON
Odlukom bivšeg visokog predstavnika Valentina Inzka 23. jula 2021. godine izmjenjene su odredbe Krivičnog zakona BiH.
“U Krivičnom zakonu Bosne i Hercegovine u članku 145a, iza stavka (1), dodaju se novi stavci od (2) do (6), koji glase:
“(2) Ko javno podstrekne na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv skupine osoba ili člana skupine određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost, ako takvo ponašanje ne predstavlja kazneno djelo iz stavka (1) ovog člana,
kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.
(3) Ko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravomoćnom presudom u skladu s Poveljom Međunarodnog vojnog suda pridruženom uz Londonski sporazum od 8. augusta 1945. ili Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju ili Međunarodnog kaznenog suda ili suda u Bosni i Hercegovini, a usmjereno je protiv skupine osoba ili člana skupine određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost, i to na način koji bi mogao potaknuti na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv takve skupine osoba ili člana takve skupine, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(4) Ko krivično djelo iz stavka od (1) do (3) ovog članka izvrši tako da javnosti učini dostupnim ili joj distribuira letke, slike ili druge materijale, kaznit će se kaznom zatvora od najmanje jedne godine.
(5) Ako je krivično djelo iz stavka od (1) do (3) ovog članka počinjeno na način kojim se može poremetiti javni red i mir ili je prijeteće, zlostavljajuće ili uvredljivo, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od najmanje tri godine.
(6) Ko dodijeli priznanje, nagradu, spomenicu, bilo kakav podsjetnik ili bilo kakvu privilegiju ili slično osobi osuđenoj pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, ili imenuje javni objekt kao što su ulica, trg, park, most, institucija, ustanova, općina ili grad, naselje i naseljeno mjesto, ili slično, ili registrira naziv po ili prema osobi osuđenoj pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, ili na bilo koji način veliča osobu osuđenu pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, kaznit će se kaznom zatvora od najmanje tri godine.”
Stav (2), koji postaje stav (7), mijenja se i glasi: “(7) Počinitelj krivičnog djela iz stava od (1) do (4) ovog člana, koji je dužnosnik ili odgovorna osoba ili zaposlenik u instituciji vlasti ili bilo kojem organu koji se finansira putem javnog budžeta, kaznit će se kaznom zatvora od najmanje tri godine”, navedeno je u izmjenama Krivičnog zakona BiH koje je nametnuo Valentin Inzko.
DVIJE PRIJAVE
Mjesec i po kasnije u emisiji Plenum Federalne televizije gostovao je glasnogovornik SNSD-a i Dodikov savjetnik Ratko Kovačević.
“Mi smatramo da je kvalifikacija da se u Srebrenici dogodio genocid neprihvatljiva. Mi smatramo da je kvalifikacija koja je politički motivisana i to je nešto što je za nas apsolutno neprihvatljivo. Evo, ja sam spreman i sada da kažem. Ja ću i sada da vam kažem. Ja smatram da je u pitanju jedna politička kvalifikacija. Ponoviću vam. U potpunosti uvažavam i najiskrenije žalim za svim žrtvama zločina koji se dogodio u Srebrenici, ali jasno i odgovorno tvrdim da se u Srebrenici nije dogodio genocid, da zločin koji se dogodio u Srebrenici ne može da se kvalifikuje kao genocid, jer ni na koji način ne može da se poredi sa zločinima genocida kakav se dogodio nad srpskim narodom u NDH, kakav se dogodio u Jasenovcu, Jadovnu i na mnogim drugim mjestima, ne može da se poredi sa zločinom genocida, odnosno holokaustom nad jevrejskim narodom, niti sa genocidom koji su Turci, koji je Turska sprovela nad Jermenima“, kazao je 6.9. 2021. godine Radovan Kovačević.
Poslije ovog gostovanja, protiv Kovačevića su podnesene dvije krivične prijave. Prva je bila anonimna, dok je drugu podnio i potpisao službenik FUP-a Ibro Bešlija. Predmet je zadužio tužilac Kasim Halilčević koji je naredio SIPA-i da, pored ostalih, u svojstvu svjedoka saslušaju i Radovana Kovačevića.
“Posebno je istakao da prilikom gostovanja u emisiji Plenum, ni u jednom trenutku nije imao namjeru da uvrijedi pojedinca ili određenu skupinu ljudi, a da naročito nije imao namjeru da povrijedi ničija osjećanja niti da bilo koga podstakne da učini nekome nešto nažao, te da mu je žao ukoliko je bilo ko na neodgovarajući način shvatio njegove javne istupe“, prenio je Kovačevićeve riječi tužilac Halilčević.
Tužilaštvo BiH poklonilo je vjeru Kovačevićevom iskazu, pa zato konstatuju da “nije imao namjeru da povrijedi ničija osjećanja”, zbog čega je donesena naredna o neprovođenju istrage.
Iako je od nametanja Inzkovog zakona zabilježeno najmanje šest slučajeva negiranja genocida, Tužilaštvo BiH nije podiglo nijednu optužnicu. U tom periodu na čelu Tužilaštva BiH je (bio) Milanko Kajganić.
BiH
Cvijanović: “Na samitu u Bruxellesu iznosim stavove Republike Srpske!” (VIDEO)
Predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović rekla je za RTRS da će na Samitu Evropska unija-Zapadni Balkan u Bruxellesu iznijeti svoje i stavove Republike Srpske, jer ne pretenduje da govori u ime BiH kao što su to neki činili.
“Na Samitu iznosim svoje stavove, to vrlo jasno kažem. Izabrana sam u Republici Srpskoj i govorim ono što je stav RS, ali razumijem da bi nešto postalo stav BiH mora da bude usaglašeno u okviru Predsjedništva BiH”, rekla je Cvijanovićeva nakon sastanka sa visokom predstavnicom EU za spoljne poslove i bezbjednosnu politiku Kajom Kallas.
Ona je istakla da je, iako ne pretenduje da govori u ime BiH, njena obaveza da kaže “šta nas dijeli u okviru BiH” i da ukaže da je “evropski put ono što nas spaja”.
“I to je jedino što nas spaja. To je stvar koju ne treba upropastiti, već na kojoj treba raditi”, poručila je Cvijanovićeva.
Cvijanović je rekla da je današnji sastanak bila prilika da informiše Kallas o dva ključna zakona usvojena u Vijeću ministara koja su upućena u parlamentarnu proceduru, dodajući da se očekuje nastavak djelovanja na tom planu i evropskom putu.
Dodala je da je obavijestila Kallas i o pitanjima reformske agende i planu rasta.
Cvijanovićeva je rekla da su ostala neusaglašena pitanja viznog režima i reforme Ustavnog suda BiH.
“Očekujem da će biti nastavljeni razgovori. Ovo jesu pomaci, ali sam svjesna da su institucije u BiH na svim nivoima u skladu sa svim ustavnim nadležnostima, te koje treba da donesu konačne odluke i da odluke onda budu proslijeđene EU”, rekla je Cvijanovićeva.
Kada je riječ o sastanku sa generalnim sekretarom NATO Markom Rutteom, Cvijanović je rekla da je prenijela Rutteu da niko u BiH nema poravo da privatizuje odnos sa bilo kojom međunarodnom organizacijom.
“Upravo je odnos sa NATO bio predmet privatizacije, jer su neki govorili da su relevantini da govore u ime svih”, istakla je Cvijanovićeva.
BiH
Milanović o Južnoj interkonekciji: Ne smijemo šutke posmatrati političko nasilje sarajevskih unitarista nad Hrvatima
Zatim dodaje da se Hrvati usvajanjem ovog zakona ponižavaju.
“Sve dok će strani birokrati pisati i nametati zakone BiH i upravljati državom kao svojom privatnom gubernijom, stvarni interesi konstitutivnih naroda, posebno Hrvata, bit će gaženi. Posve je opravdan zahtjev Hrvata u BiH da dobiju mogućnost i pravo upravljanja plinovodom koji će prolaziti kroz područja BiH naseljena uglavnom Hrvatima. Njihov je interes za takvo rješenje razumljiv i legitiman, kao konstitutivan narod sami sigurno najbolje znaju zašto im je to važno. Hrvati tamo žive i rade i ostat će živjeti i raditi. Ali, zašto je privremenim birokratima, koji dolaze i odlaze iz BiH, važno da Hrvatima otmu pravo upravljanja vlastitim resursima, e to nije ni razumljivo, ni legitimno, a još manje je jasno za čiji interes to čine”, kaže Milanović.
Ističe i da kao predsjednik Hrvatske u potpunosti podržava projekt povezivanja plinskih mreža Hrvatske i BiH.
“Projekt je u interesu BiH, u interesu Hrvata u BiH, ali to je i hrvatski državni interes. Hrvatska zato ne smije šutke promatrati to političko nasilje birokrata i sarajevskih unitarista nad Hrvatima u BiH, pogotovo što je u konkretnom slučaju riječ o projektu koji se ne može ostvariti bez suradnje s Hrvatskom, odnosno bez povezivanja s plinskom mrežom Hrvatske. Ako se ne uvaže zahtjevi Hrvata iz BiH, bit će to, još jedna u nizu, uzurpacija prava hrvatskog naroda u BiH da raspolaže svojim resursima. Zato nije dovoljno reći kako je to nepravda prema Hrvatima u BiH, kako to usputno – da nikoga ne uzruja – kaže Andrej Plenković. Budući da projekta ne može biti bez sudjelovanja Hrvatske, od hrvatske vlade tražim da iskoristi sve političke mogućnosti kako bi se i kroz ovaj projekt zaštitili interesi Hrvata u BiH koji su, ponavljam, i hrvatski nacionalni interesi. Naravno, potrebno je postaviti se državnički, a ne poslušnički”, poručio je Milanović.
BiH
Hladna fronda donosi “pravu zimu”: Jako će zahladniti, biće mraza i obilnijeg snijega
Sa prvim danima kalendarske zime, zima se vraća u naše krajeve. Od petka (20.12.) izražena promjena vremena uz osjetno zahlađenje, kišu i snijeg.
Vikend (21.-22.12.) prolazno stabilniji uz mrazna i hladna jutra, dok se nove padavine uz nastavak hladnog vremena očekuje početkom naredne sedmice. Početkom naredne sedmice pojedine dijelove Balkana očekuju obilne snježne padavine.
Prodor hladne fronte
Stabilno vrijeme koje nas prati od početka ove sedmice neće još dugo potrajati. Prodorom hladne fronte i formiranjem plitke ciklone u Sredozemlju petak donosi padavine uz osjetno zahlađenje. U početku kiša koja bi brzim padom temperatura prelazila u susnježicu i snijeg u brdsko-planinskim krajevima. Na planinama uz značajnije formiranje (povećanje) visine snijega.
U nizinama većinski kiša koja bi pri izmaku padavina prelazila u susnježicu i snijeg uz formiranje tanjeg snježnog pokrivača najprije u nizinama središnjeg pojasa zemlje. Na krajnjem sjeveru te svakako jugu snijeg je upitan, piše Fokus.
Za vikend padavine slabe i prestaju uz djelimično razvedravanje. Biće hladno, a u slučaju vedre noći izgledan je i lokalno jači mraz.
Sada dolazimo do početka naredne sedmice koji po svemu sudeći sprema zimska iznenađenja dijelovima Balkana. Po trenutnim prognozama obilne snježne padavine zahvatile bi većinu planinskih oblasti BiH, Srbije, Crne Gore. Za nizine bi još malo sačekali sa procjenama ali ima šansi i da dobar dio nizina zabijeli, uz lokalno obilniji snijeg.
Nakon dugo godina Božic po gregorijanskom kalendaru biće hladan, a u pojedinim krajevima i bijel.
BiH
Cvijanović: “Želimo jačanje saradnje s NATO-om”, Rutte naglasio: “Nećemo dozvoliti da mir bude ugrožen”
Na konferenciji za medije, Rutte i Cvijanović su se obratili javnosti, a prvi čovjek NATO-a izjavio je kako podrška Alijanse Bosni i Hercegovini ostaje jaka.
“Naša posvećenost Bosni i Hercegovini ostaje jaka. Podržavamo suverenitet i teritorijalni integritet vaše zemlje. Stabilna BiH je naš strateški interes. Razgovarat ćemo o tome kako ojačati saradnju i ojačati Oružane snage BiH i odbranu države. Ovi napori su za sve vaše građane i podudaraju se sa EU integracionim procesom koji podržavamo. NATO sarađuje sa Evropskom unijom i kroz EUFOR misiju u BiH. Sigurnost BiH je važna za alijansu i regiju i nećemo dozvoliti da mir bude ugrožen”, rekao je Rutte.
Ponovio je kako je mir ključan za cijelu regiju i da BiH može računati na NATO podršku.
S druge strane, Cvijanović se zahvalila Rutteu na mogućnosti da razgovaraju o brojnim temama.
“Sretna sam zbog mogućnosti da razgovaramo o svim ovim stvarima. Zahvalni smo NATO-u na podršci i hvala na podršci koja nam je data na jačanju kapaciteta kao i jačanju sigurnosti. Želimo da se to nastavi. Ono što se dešava u Bosni i Hercegovini su politički problemi koji se raspravljaju u političkoj ‘areni’ na demokratski način. Ono što je dobro i važno za današnji sastanak je da smo potpuno svjesni da je potrebno jačati saradnju”, zaključila je Cvijanović.
BiH
“Prvi sin RS-a”: Milorad od Banje Luke napravio glavni grad, a Draško mračni grad
To se zove politička hrabrost, umijeće, sposobnost i znanje, rekao je organizacioni sekretar SNSD-a Igor Dodik
– Predsjednik Republike Srpske Milorad od Banje Luke je napravio glavni grad, a Draško Stanivuković mračni grad i nismo svi isti, razlika je kao nebo i zemlja, rekao je organizacioni sekretar SNSD-a i sin predsjednika RS Igor Dodik.
– Milorad Dodik je sa dva poslanika svoje stranke formirao Vladu i postao premijer. U gotovo nemogućim uslovima pridobio je podršku i povjerenje 41 poslanika iz drugih stranaka i preuzeo odgovornost. Ujedinio je Republiku Srpsku koja je iz rata izašla podijeljena na ‘istok‘ i ‘zapad‘. Ujedinio je i policiju rastavljenu na proste faktore, kazao je on.
On je rekao “da samo Milorad Dodik zna šta je sve radio da bi spriječio sukob i sve policajce stavio pod istu kapu, a nije se krio iza drugih i čekao da donesu odluku”.
– Preuzeo je odgovornost. To se zove politička hrabrost, umijeće, sposobnost i znanje. Radio je sve za dobrobit Republike Srpske i njenih stanovnika, a nije išao od vrata do vrata i pokazivao slike, budući da nisu postojale društvene mreže. Radio je, nije folirao i glumio, istakao je Dodik za Srnu.
Sa druge strane, kaže Igor Dodik, Draško Stanivuković ima sedam odbornika i nije u stanju da ubijedi njih još devet da ga podrže, jer bježi od rada i od odgovornosti.
Naučen je da drugi odgovaraju, da drugi rade, a on da se slika i objavljuje na društvenim mrežama, rekao je Igor Dodik.
On je ukazao da se Dodik vodio gestom “uradi sam”, a Stanivuković – “brigo moja pređi na drugoga”.
– Ovog puta će morati preuzeti odgovornost, a mi iz SNSD nećemo više dozvoliti da se kiti tuđim perjem i sve ono što su uradile prethodne gradske i republičke vlasti predstavlja svojim uspjehom. Narod više neće obmanjivati, rekao je Dodik.
BiH
Maloljetnički brakovi u BiH: Majka prodala kćerku za tri hiljade maraka, jedan otac zamijenio za litru rakije
Iako je problem sklapanja maloljetničkih brakova ranije bio primarno vezan za romske zajednice, gdje su se pod plaštom tradicije, za određene svote novca prodavale maloljetne djevojčice, sada se izašlo iz tog okvira. Takva djeca u konačnici su žrtve trgovine ljudima, a iskustva iz prakse pokazuju da nesavjesni roditelji sada ugovaraju brakove i dječacima.
Iz Udruženja žena Romkinja “Bolja budućnost” iz Tuzle, navode da maloljetnički brakovi predstavljaju ozbiljan problem za društvo, navodeći neke od primjera s kojima su se dosad suočili.
Kako kaže predsjednica udruženja Indira Bajramović, zabilježen je primjer gdje je majka prodala kćerku za tri hiljade KM, druga je dala u zamjenu za ovcu, dok je jedan otac kćerku zamijenio za litar rakije, piše Klix.
Foto: A. K./Klix.ba
“Kada dođe u zajednicu, tu djevojčicu čeka ono što treba raditi jedna odrasla žena, rano postaje majka, ne biva obrazovana te samim tim nije konkurentna na tržištu rada. U suštini, uskraćujemo djetinjstvo toj djeci. Važno je skrenuti pažnju na činjenicu da se to više ne radi samo u romskim zajednicama već i u svim ostalim. Šta više, u posljednje vrijeme više je maloljetničkih brakova u neromskim zajednicama”, kaže Bajramović.
Na maloljetničke brakove tjeraju i dječake
Prema dosadašnjoj praksi, na sklapanje maloljetničkih brakova više se ne tjeraju samo djevojčice, nego i dječaci. U sprečavanju takve pojave veliku ulogu imaju centri za socijalni rad, koji nerijetko dobijaju informacije o potencijalnom dogovoru za sklapanje maloljetničkog braka.
“Imali smo jednu podnesenu prijavu protiv roditelja koji je dozvolio sklapanje maloljetničkog braka. Presuda je bila osuđujuća i kazna zatvora. Drugo iskustvo je da smo uspjeli kroz neke druge predmete i socijalno davanje, zaključiti i otkriti da se radi o maloljetničkom braku i onda djelujemo u saradnji sa policijom”, kaže direktorica Centra za socijalni rad Lukavac Amira Hodžić.
Iako je riječ o krivičnim djelima i kazne su propisane zakonima, sklapanje bračne zajednice između maloljetnika, u Bosni i Hercegovini se dešava i dalje.
“Većinom se radi o siromašnim zajednicama ili zajednicama koje žive na rubu ili onima koje su na neki način diskriminirane, koje nisu integrirane u društvu i tako dalje. Takve stvari prođu ispod radara jer socijalne i pravne službe nisu u mogućnosti ili ne znaju da se to dešava pa ne reagiraju”, kaže Samir Arnaut iz Terenskog centra OSCE-a u Tuzli.
Foto: A. K./Klix.ba
O ovoj temi se govorilo tokom okruglog stola u Tuzli, kojeg je organizovala Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini, a učesnici su razmatrali pravne i socijalne aspekte prepoznavanja i razumijevanja fenomena maloljetničkih brakova u kontekstu naše zemlje i Tuzlanskog kantona.
Ukazano je na važnost postojanja statističkih podataka u kontekstu broja sklopljenih maloljetničkih brakova i sistemske organizacije, što bi pomoglo u otkrivanju onih koji djecu prisiljavaju na brak te njihovog adekvatnog kažnjavanja.
Zakonski propisane kazne
Inače, prema porodičnim zakonima Federacije BiH (FBiH), Republike Srpske (RS) i Brčko Distrikta, maloljetnim osobama nije dozvoljeno sklapanje braka, osim kada se radi o osobi sa navršenih 16 godina života, a za koju se utvrdi da je fizički i psihički sposobna da vrši prava i dužnosti koje nastaju u bračnoj zajednici.
Krivičnim zakonom FBiH i Brčko Distrikta predviđena je zatvorska kazna u trajanju od tri mjeseca do tri godine za punoljetne osobe koje žive u vanbračnoj zajednici s osobom mlađom od 16 godina, kao i za roditelja, odnosno staratelja koji maloljetnoj osobi to omogući ili je na to navede.
Također, spomenutim zakonom na području FBiH i Brčko Distrikta za navođenje maloljetnika na brak iz koristoljublja predviđena je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.
Krivični zakon RS za punoljetnu osobu koje živi u vanbračnoj zajednici s osobom mlađom od 16 godina i roditelja, odnosno staratelja koji je to omogućio, predviđena je novčana ili kazna zatvora do dvije godine, a ako roditelj ili staratelj omogući brak maloljetnika iz koristoljublja, za to je zaprijećena kazna do tri godine zatvora.
-
Svijet / Zanimljivostiprije 7 dana
Otkriveno zašto kraljica Elizabeta nije posjetila Izrael: Vjerovala da je svaki Izraelac ‘terorist ili sin teroriste’
-
Smrtovniceprije 5 dana
Na ahiret preselila Avdić (rođ. Kadić) Meleća
-
BiHprije 1 dan
Skandalozna Zovko: “A to se događa u BiH s kršćanima, a kamoli u Siriji. Zato ne budimo naivni!”
-
Cazinprije 3 dana
Tuga u Cazinu, iznanada preminuo Anel Lojić
-
Sportprije 6 dana
Džanan Musa se obrisao s Instagrama: “Prolazi najteže trenutke od dolaska u Real”
-
Svijet / Zanimljivostiprije 2 dana
Snažne eksplozije u Siriji, Izraelci napali: “Najteži udar od 2012.”
You must be logged in to post a comment Login